Otpravnik poslova Američke ambasade u BiH John Ginkel i čelnici vladajuće koalicije u Federaciji BiH sastali su se danas u Sarajevu u zgradi ambasade kako bi razgovarali o daljnjem napretku ka obezbjeđenju pouzdanog i predvidivog snabdijevanja energentima za regiju kroz gasovod Južna interkonekcija. Na sastanku je dogovoreno je da će biti kreirane izmjene Zakona i južnoj gasnoj interkoneciji te novi Nacrt međudržavnog sporazuma BiH i Hrvatske koji bi regulisao ovo pitanje.
Radove na gradnji ovog gasovoda preuzet će američka kompanija, kako je dogovoreno i na ranijem sastanku, dok će uloga kompanije BH gas biti da brine o cjevovodu jednom kada bude završen.
“Lideri koalicije FBiH usaglasili su naredne korake u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske.
Među njima su predsjednik SDP-a i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, federalni ministar Nerin Dizdar, predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, kao i državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković.
“Radit će se na potrebnim izmjenama i dopunama zakona o Južnoj interkonekciji u FBiH. Naglasili smo da bez obzira na ugovorenu dinamiku u smislu rokova, ono što nas interesuje iznad svega je sadržaj tih izmjena i dopuna na čemu ćemo raditi narednih mjeseci.
Ono što je također važno, tiče se i komisija za koncesije na nivou Federacije i drugih tehničkih detalja koji su neuophodni preduslovi”, kazala je Sabina Ćudić (Naša stranka).
Južna interkonekcija je planirani gasovod koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu (BiH) s evropskom gasnom mrežom preko Hrvatske, koristeći tečni prirodni gas iz SAD (LNG) koji se dovozi tankerima na terminal na Krku.
Elmedin Konaković (NiP) kazao je da je bio najkraći i najbolji, najoperativniji sastanak, koji smo imali po pitanju bilo čega sa veoma važnom temom iz nekoliko razloga.
“Prije svega zbog odluke Europske unije da će zabraniti uvoz ruskog gasa od 2028. godine koja je tu na vratima i velike opasnosti koja se nadvija nad BiH. Drugi razlog je značaj Južne plinske interkonekcije, ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom smislu, što je više puta naglašeno. Treći razlog je dolazak američkog investitora i američkog kapitala, što dodatno doprinosi stabilizaciji odnosa u BiH”, dodao je Konaković.
Odgovarajući na pitanje da li je porazno za BiH što domaća kompanija nije ta koja će raditi projekat Južne plinske interkonekcije, Konaković je rekao da to nije realno očekivati.
“Da neko naš domaći kaže milijarda i da garantuje nama isporuku američkog gasa s Krka bi bila divna vijest, ali ja mislim da je to nemoguće. Moram reći da mi se sviđa brzina i odlučnost Trumpove administracije o ovom pitanju”, kazao je Konaković.
Iz Ambasade SAD je nakon prethodnog susreta poručeno da postoji spremnost američkih privatnih kompanija da učestvuju u ubrzanoj realizaciji projekta Južne interkonekcije. Kako je tada naglašeno, ovaj projekt bi omogućio Bosni i Hercegovini pristup konkurentnom i pouzdanom američkom ukapljenom prirodnom plinu, čime bi se značajno unaprijedila energetska stabilnost i sigurnost zemlje.
Podsjetimo, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, inače kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine uputila je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj interkonekciji FBiH.
U obrazloženju zahtjeva navodi se da su ovaj zakon usvojili Zastupnički dom Parlamenta FBiH 12. decembra 2024. godine i Dom naroda Parlamenta FBiH 16. januara 2025. godine te da je objavljen u “Službenim novinama FBiH”.
Iako je nakon ranijeg sastanka u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država pozdravio kao “vrlo pozitivno razmišljanje”, Dragan Čović, partijski šef Lidije Bradare, očito ne odustaje od blokade strateškog američkog projekta u regiji, balansirajući između načelne podrške i institucionalnih blokada.
Izvor: Radio Sarajevo
