Sedmicu nakon što je Rusija ostala bez svog najvjernijeg saveznika u Evropskoj uniji, Viktora Orbana, na horizontu se već pojavio njegov potencijalni nasljednik. To bi mogao postati bivši predsjednik Bugarske Rumen Radev (62), koji slovi za glavnog favorita na današnjim prijevremenim parlamentarnim izborima.
Evropska unija i NATO bi uskoro mogli dobiti novog lidera koji gaji simpatije prema Rusiji, a ovaj put će to, prema pisanju portala Kyiv Independent, biti na Balkanu. Bivši bugarski predsjednik Radev, koji je funkciju šefa države obnašao u dva mandata, podnio je ostavku u januaru kako bi predvodio svoju novu koaliciju “Progresivna Bugarska” na osmim po redu parlamentarnim izborima od 2021. godine.
Kao predsjednik, Radev je u više navrata odstupao od proukrajinske linije zvanične Sofije, protiveći se vojnoj pomoći Kijevu i sankcijama protiv Moskve. Mađarska je donedavno bila jedina članica koja je uspijevala držati cijelu EU u šahu. Zbog toga, navodi Kyiv Independent, rastu strahovi da bi, ukoliko Radev sjedne u premijersku fotelju, Bugarska mogla postati novi glavni “kamen spoticanja” unutar Unije.
Radev, bivši oficir zračnih snaga, prvi put je izabran za predsjednika 2016. godine uz podršku Bugarske socijalističke partije (BSP), nasljednice nekadašnje komunističke partije. Iako šef države u ovoj balkanskoj zemlji ima uglavnom ceremonijalne ovlasti, Radev nije oklijevao da koristi svoju poziciju kako bi kritikovao podršku napadnutoj Ukrajini kad god mu se za to ukazala prilika.
Otvoreno je negodovao zbog zapadnih sankcija i tvrdio da vojna pomoć Kijevu samo produžava konflikt. To je 2023. godine u Sofiji kulminiralo oštrom verbalnom razmjenom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Radev je također osudio desetogodišnji sigurnosni sporazum između Bugarske i Ukrajine, koji je potpisao privremeni bugarski premijer Andrej Gjurov.
“Radev je proruski političar i postoje velike bojazni da bi mogao pokušati skrenuti Bugarsku s njenog proevropskog puta”, upozorila je Emilia Zankina, profesorica na američkom Univerzitetu Temple.
Sabotaža ulaska u eurozonu i energetske nezavisnosti
Radev je u prošlosti predlagao kontroverzni referendum koji je protumačen kao pokušaj odgađanja ulaska zemlje u eurozonu. Pored toga, privremena vlada koju je imenovao navodno je 2022. godine pokušala sabotirati planove za smanjenje energetske zavisnosti od Rusije. Tadašnji predsjednik je također – doduše neuspješno – pokušao uložiti veto na prijedlog zakona iz 2025. godine o pooštravanju nadzora nad prodajom rafinerije u Burgasu, najvećeg naftnog postrojenja u zemlji, koje je u vlasništvu ruskog Lukoila.
Ruslan Stefanov, analitičar Centra za proučavanje demokratije (CSD) iz Sofije, smatra da je etiketiranje Radeva isključivo kao “proruskog” političara možda pretjerano, ali priznaje da ga njegovi stavovi čine “politički korisnim za Kremlj”.
Ipak, Stefanov ističe da je malo vjerovatno da će Radev postati toliki problem za EU kao što je to bio mađarski lider. Bugarska politička scena je izuzetno rascjepkana i gotovo je nemoguće da Radev formira vlast bez koalicionih partnera.
Proteklih pet godina u Bugarskoj obilježili su korupcijski skandali, slabe vlade i rascjepkan parlament. Radev, čija je popularnost u porastu, iskoristio je opće nezadovoljstvo ekonomskom situacijom kako bi pokrenuo snažnu predizbornu kampanju, nakon što su protesti srušili kabinet Rosena Željazkova.
Predizborne ankete trenutno pokazuju sljedeći raspored snaga:
- Progresivna Bugarska (Rumen Radev): Vodi sa oko 30posto podrške. Prema riječima profesorice Zankine, Radev uspješno “kombinuje antikorupcijsku platformu s proruskim stavovima, prikupljajući tako glasove širom političkog spektra”.
- GERB-SDS: Na drugom mjestu sa približno 20 posto je koalicija koju predvodi bivši premijer Bojko Borisov. Riječ je o pragmatičnom populisti kojeg prate optužbe za korupciju i klijentelizam, ali koji će se, prema procjenama, truditi da zadrži prozapadni kurs Bugarske.
- Nastavljamo s promjenama – Demokratska Bugarska (PP-DB): Proevropska koalicija naklonjena Ukrajini nalazi se na trećem mjestu sa šansama da osvoji oko 12 posto glasova.
Očekuje se da će cenzus preći i Pokret za prava i slobode (DPS), stranka turske manjine koju predvodi oligarh Deljan Peevski (trenutno na američkoj i britanskoj crnoj listi sankcija), kao i ultranacionalistička i proruska stranka Preporod (Vazrazhdane).
“S obzirom na ovakav raspored snaga, Radev će najvjerovatnije imati mnogo opcija za koalicione pregovore”, zaključio je Stefanov.
