Jose Antonio Kast pobijedio je na predsjedničkim izborima u Čileu u nedjelju, iskoristivši strahove birača zbog rastućeg kriminala i migracija kako bi usmjerio zemlju u najoštrijem zaokretu udesno od kraja vojne diktature 1990. godine.
Kast je osvojio 58,30% glasova u drugom krugu izbora protiv ljevičarske kandidatkinje Jeanette Jara, koja je osvojila 41,70%, nakon što je prebrojano više od 95% glasačkih listića.
“Demokratija je rekla jasno i glasno. Komunicirala sam s Joseom Antoniom Kastom i poželjela mu uspjeh za dobrobit Čilea”, rekla je Jara.
Kast je tokom svoje višedecenijske političke karijere bio dosljedan desničarski tvrdokorni pristalica.
Predlagao je izgradnju graničnih zidova, slanje vojske u područja s visokom stopom kriminala i deportaciju svih ilegalnih migranata u zemlji.
Njegova pobjeda označava najnoviju pobjedu za oživljenu desnicu u Latinskoj Americi.
Kampanja je bila Kastova treća predsjednička kandidatura i ovo mu je drugi put da je došao u drugi krug izbora, nakon što je 2021. bio izgubio od ljevičarskog predsjednika Gabriela Borica. Mnogi su ga Čileanci bili smatrali previše ekstremnim, ali je sada privukao birače koji su sve više zabrinuti zbog kriminala i imigracije.
“Njegova uvjerljiva pobjeda, čak i u dijelovima Čilea koji tradicionalno glasaju za lijeve kandidate, vjerojatno je potaknuta i time što su mnogi biraču odbacili Jaru, smatrajući je previše radikalnom zbog članstva u Komunističkoj partiji”, rekla je politologinja sa Sveučilišta u Čileu Claudia Heiss.
Kastovi prijedlozi uključuju osnivanje policijskih snaga inspiriranih američkom Službom za imigraciju i carine kako bi se brzo pritvarali i protjerivali ilegalni migranti u zemlji. Također je najavljivao masovno smanjenje javne potrošnje.
Čile je najveći svjetski proizvođač bakra i glavni proizvođač litija, a očekivano smanjenje regulacije i provođenje politika povoljnih za tržište već su podigla lokalnu burzu, pezo i referentnu vrijednost dionica.
Međutim, Kastovi radikalniji prijedlozi vjerojatno će naići na otpor u podijeljenom parlamentu. Desničarske stranke osvojile su mjesta u oba zakonodavna doma na općim izborima u studenom, ali je većina tih mjesta pripala tradicionalnijim strankama.
Senat je pak podjednako podijeljen između lijevih i desnih stranaka, dok u donjem domu parlamenta prevagu ima populistička Narodna stranka. “Kast će morati zadovoljiti široku biračku bazu”, rekao je politički analitičar i profesor na Sveučilištu Valparaiso Guillermo Holzmann.
Izvor: Klix
