Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas je na vanrednoj sjednici dao “zeleno svjetlo” ključnim izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji koje omogućavaju izgradnju strateškog plinovoda. Ovim potezom Federacija BiH trasira put ka potpunoj energetskoj nezavisnosti, dok je kao nosilac investicije imenovan američki konzorcij.
Sa 61 glasom “za”, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o “Južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“. Jedan zastupnik je bio suzdržan dok su tri glasala protiv.
Izmjene zakona će stupiti na snagu nakon što budu objavljene u Službenom glasniku FBiH.
Naredni korak, nakon usvajanja u Parlamentu FBiH, s ciljem realizacije projekta Južna plinska interkonekcija, bit će potpisivanje međudržavnog sporazuma BiH i Hrvatske, koji je zakazan za kraj mjeseca u Dubrovniku.
Glavni razlog za hitno usvajanje zakona je upozorenje iz Evropske unije o planiranom prestanku isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.
Izgradnja Južne interkonekcije, koja će omogućiti dopremanje plina iz Hrvatske (LNG terminal Krk), jedini je način da Federacija BiH izbjegne potencijalnu energetsku krizu u bliskoj budućnosti.
Ključna izmjena u tekstu zakona odnosi se na imenovanje investitora. Kao nosilac projekta navedena je kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo, koja je u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Prema obrazloženju Federalne vlade, američki partneri su Pismom namjere iskazali spremnost za hitnu realizaciju i finansiranje projekta, što je ocijenjeno kao strateški interes Federacije BiH.
Zakon sada predviđa direktno zaključivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, uz zaštitu interesa Federacije.
Nova verzija zakona donosi i značajne promjene u planiranoj trasi plinovoda. Pored južnih pravaca, projekt je proširen kako bi se omogućila brža gasifikacija industrijskog dijela zemlje:
Pravci na jugu: Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar.
Ključni novi pravac: Kladanj – Tuzla, čime se plin direktno približava Termoelektrani Tuzla i velikim industrijskim postrojenjima.
S obzirom na to da je Predstavnički dom usvojio isti tekst zakona 8. aprila, današnjim glasanjem u Domu naroda zakon je praktično spreman za stupanje na snagu. Slijedi potpisivanje međudržavnih sporazuma sa Hrvatskom i finalizacija ugovornih obaveza sa američkim investitorom kako bi radovi na terenu mogli početi u što kraćem roku.
Predsjedavajući Doma naroda Tomislav Martinović je rekao, obraćajući se medijima, da sam broj glasova govori o količini podrške koju je predloženi zakon, odnosno zakonsko rješenje, dobio u ovom domu.
“Okončan je zakonodavni dio posla, omogućeno da Južna plinska interkonekcija krene u realizaciju. Oko prethodnog zakona je bilo puno prijepora i političkih nesuglasica, ono što je rezultat ovakvog rješenja je da imamo dvotrećinsku potporu za ovaj zakon. Očekujemo da će i Vlada FBiH u pripremi ugovora s koncesionarom brzo to okončati i da će, kako je i planirano, na samitu u Dubrovniku Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska potpisati međusobne sporazume i omogućiti da cijela priča ostvari dinamiku”, kazao je novinarima nakon sjednice.
Muamer Zukić (SDA), predsjednik Kluba Bošnjaka, rekao je u obraćanju medijima da je Vlada FBiH ovim projektom na sebe preuzela veliki teret, a ključna stvar u realizaciji cijelog projekta jeste ugovor s koncesionarom, koji će precizirati mnoga pitanja.
Dodao je i da danas nisu otvorena sva pitanja, ali da će prema Vladi FBiH biti upućen jasan zahtjev da se zaštite interesi BiH, FBiH, ali i interesi unutar realizacije samog projekta.
“Vrag je u detaljima i mnoga pitanja mogu napraviti probleme u realizaciji”, dodao je.
Izvor: N1
