DVIJE BIBLIOTEKE POD JEDNIM KROVOM: Dok se čeka završetak zgrade za Univerzitetsku biblioteku, NUBBiH sa svojom građom – u konjušnici!

Dio arhivske građe Nacionalne i Univerzitetske biblioteke BiH (NUBBiH) godinama je deponovan i čuva se u staroj konjušnici nekadašnje Kasarne Maršal Tito, danas Kampusa Univerziteta u Sarajevu.

Sama ova informacija izaziva gnušanje i poziva na osudu jer arhivska građa predstavlja nacionalno blago jedne države i temelj na kojem počiva njena kulturna baština. Ovo govori dovoljno o nebrizi države i njenih institucija prema NUBBiH i njenim usposlenicima, i već prerasta u agoniju koja traje godinama.

Dok se gradi nova Univerzitetska biblioteka sredstvima saudijskog fonda, tako Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH (NUBBiH) i dalje ostaje u privremenim prostorima, u lošim uslovima i bez stalnog državnog finansiranja, što onemogućava efikasno očuvanje arhivske građe i pružanje kvalitetnih usluga studentima i istraživačima.

Ova kontradikcija prevashodno postavlja pitanja o dugoročnoj stabilnosti biblioteke i važnosti podrške akademske zajednice.

PROJEKAT NOVE UNIVERZITETSKE BIBLIOTEKE 

Sve je počelo u maju 2016. godine, kada je Vjekoslav Bevanda, tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, potpisao sa Saudijskim fondom za razvoj Memorandum o razumijevanju za izgradnju i opremanje nove Univerzitetske biblioteke u Sarajevu, kojim je u vrijednosti 22 miliona dolara osiguran grant od velikog značaja za akademsku zajednicu i studente.

Rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Tarik Zaimović, u svom programu rada za mandat 2024.–2028., istakao je da Univerzitet u 75 godina postojanja nikada nije imao svoju biblioteku. Nova biblioteka Univerziteta ponudit će širok spektar resursa – od knjiga i štampanih radova do digitalnih baza podataka, akademskih časopisa, multimedijalnih materijala i specijalizovanih arhiva.

Ipak, država BiH već ima biblioteku koja služi svim licenciranim univerzitetima u zemlji – a to je Nacionalna i Univerzitetska biblioteka BiH.

NUBBiH prikuplja, obrađuje, čuva i daje na korištenje sve knjige i bibliotekarsku građu iz BiH, uključujući rukopise, staru i rijetku knjigu, strane i službene publikacije. NUBBIH, kao nacionalna agencija za izdavanje ISSN-a, međunarodnog identifikacijskog broja za identifikaciju serijskih publikacija, te ISBN-a, koji sadrži podatke o sadržaju i porijeklu publikacije, ujedno omogućava i istraživački rad akademskoj zajednici, uključujući pristup deponiranim doktorskim i magistarskim radovima. Biblioteka, također, pruža pristup svjetskim izvorima znanja i digitaliziranim kolekcijama, koje su dostupne za obrazovne i istraživačke potrebe.

Već desetljećima NUBBiH razvija pismenost, kritičko mišljenje i intelektualnu misao, a studenti Univerziteta u Sarajevu nisu ostali bez “jedinstvenog prostora univerzitetske biblioteke”, kako ističe rektor Zaimović.

Ipak, podsjećamo da NUBBiH i dalje ima neriješen status. Od 1992. godine, nakon što je u ratu izgorjela zgrada Vijećnice u kojoj je bila smještena, NUBBiH je na privremenoj lokaciji – u Kampusu Univerziteta u Sarajevu.

Svima koji posjete biblioteku postalo je očito da je zgrada zaboravljena – i vizuelno i funkcionalno. Propadanje objekta nije samo infrastrukturni problem – ono simbolizira nedostatak dugoročnog plana za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH.

FINANSIJSKO STANJE I ‘’LEX SPECIALIS’’

S obzirom na to da je NUBBiH osnovana 1945. godine odlukom tadašnje izvršne i zakonodavne vlasti, njeno finansiranje je u nadležnosti institucija izvršne i zakonodavne vlasti, uključujući Parlamentarnu skupštinu BiH i Vijeće ministara BiH. S obzirom da na državnom nivou ne postoji ministarstvo kulture, a dijelovi vlasti, prije svega predstavnici entiteta Republika Srpska, odbijaju priznati sedam institucija kulture kao državne ustanove, NUBBiH preživljava isključivo zahvaljujući interventnim sredstvima i dobroj volji drugih institucija.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (FMOIN) je 2024. uplatilo 876.107 KM (360.107 KM za projekte, 516.000 KM za plate), dok je Vlada Kantona Sarajevo dodala 220.000 KM redovnih i 400.000 KM interventnih sredstava (300.000 KM od ministra kulture Kenana Magode i 100.000 KM od bivše ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Adne Mesihović).

 U 2025. godini FMOIN je uplatilo 600.000 KM, a Vlada KS 420.000 KM. Čak i kada se uračunaju interventna sredstva i donacije, biblioteci i dalje nedostaje dovoljno sredstava, jer je za cjelokupni godišnji rad potrebno oko 1,35 miliona KM.

Od 2024. godine uveden je Lex Specialis zakon, kojim je NUBBiH osigurano sufinansiranje preko Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS. Planirano je da putem ovog zakona Biblioteka dobije 900.000 KM u 2026. godini, a dodatna sredstva za 2026. obećalo je i FMOIN.

Ipak, političke nesuglasice ranije su mijenjale i odgađale isplate, dok Vlada KS prebacuje odgovornost na FMOIN. Iznosi se mijenjaju iz godine u godinu, jasno pokazujući nestabilnost u planiranju i finansiranju.

FMOIN je obećalo dodatna sredstva za 2026. godinu, no ova situacija ne oslobađa državu BiH zakonske odgovornosti finansiranja NUBBiH, niti etičke obaveze prema uposlenicima i građanima.

Podsjećamo da je zbog trajnih finansijskih nesigurnosti NUBBiH više puta privremeno obustavljala rad, pri čemu je osmero zaposlenih izgubilo posao u 2025. godini. Broj zaposlenih je sa 55 u 2020. godini pao na 34 krajem 2025. godine, dok bi po sistematizaciji Biblioteka trebala imati oko 110 zaposlenika. U poređenju sa NUBBiH, nacionalne biblioteke u regionu imaju znatno veći broj zaposlenih: Srbija – oko 270, Hrvatska – oko 200, a Slovenija – oko 120.

ARHIVSKA GRAĐA PROPADA U KONJUŠNICI

Kao što smo već naveli, arhiv svake države predstavlja njeno nacionalno blago i temelj je na kojem počiva kulturna baština. On sadrži nemjerljive informacije koje svjedoče o historiji i kontinuitetu jednog naroda, te se mora beskompromisno čuvati.

Međutim, fotografije dijela arhivske građe NUBBiH, smještene u bivšoj konjušnici Kampusa, jasno pokazuju da u slučaju BiH to nije tako, odnosno, u kakvim su uslovima primorani raditi preostali uposlenici.

Ovi uslovi rada, koji bi u bilo kojoj evropskoj nacionalnoj biblioteci bili neprihvatljivi, ne bi se trebali smatrati prihvatljivim i normalnim ni u Bosni i Hercegovini. Ali oni to godinama jesu.

Bez obzira na dehumanizirajući položaj, uposlenici NUBBiH svakodnevno pronalaze tihu snagu da se brinu o kulturno-historijskom i intelektualnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Posvećenost uposlenika ostaje jedina konstanta u borbi protiv zaborava.

U arhivu je posebno ugrožena periodična štampa, čiji su listovi najpodložniji propadanju usljed vlage i hladnoće. Fotografije koje slijede prikazuju nimalo obične listove papira, već primarne izvore za istraživanje historije, razvoja javnog mnijenja i kulturnih sadržaja kroz vrijeme.

Periodike u arhivu uključuju, između ostalih, prvo i duplo izdanje Oslobođenja (1943. i 1945.), sarajevski magazin VEN, jedan od najpopularnijih štampanih izdanja iz ex-YU perioda, te časopise Život i Dani, nekada najutjecajnijeg neovisnog političkog magazina u BiH.

NOVI PROJEKAT UNIVERZITETSKE BIBLIOTEKE

Potpuno apsurdno – dok arhiv NUBBiH-a propada zbog loših uslova i nedostatka sredstava, radovi na novoj Univerzitetskoj biblioteci započeli su u decembru 2023. (trebali su početi u julu te godine).

Činjenica da u februaru 2026. godine ovaj projekat još uvijek nije završen nameće ozbiljna pitanja o stvarnoj posvećenosti njegovoj pravovremenoj realizaciji i potrebama studenata.

Istovremeno, teško je izbjeći poređenje s odnosom prema postojećoj Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, gdje se višegodišnja kašnjenja i zanemarivanje već odavno smatraju uobičajenim obrascem.

Završetak radova trebao je biti početkom 2025. godine, no premijer Kantona Sarajevo u ostavci Nihad Uk naveo je da se ‘’finaliziraju betonski radovi, dok je završetak svih građevinskih radova planiran u martu’’, što se nije ostvarilo.

U avgustu 2025. obustavljeni su radovi zbog zamjene kompanije za nadzor. Rektor sarajevskog Univerziteta prof. dr. Tarik Zaimović objasnio je da se ugovor sa dotadašnjim konzorcijem uskoro završavao, te da je nadzor preuzeo Zavod za izgradnju KS. No, Univerzitet ne bi smio započeti ovako veliki projekat bez osiguranog nadzora, čime se dovodi u pitanje zakonitost izvođenja radova.

Javnosti nije objašnjeno da li je do kašnjenja radova došlo zbog neodgovornog planiranja, kašnjenja tendera ili svjesnog izbora izvođača i nadzora.

Do objave ovog teksta, Rektor Zaimović, ZZIKS i Saudi Fund For Development nisu odgovorili na upite o projektnoj proceduri i finansiranju, uprkos ponovljenim pokušajima kontaktiranja.

Stanje na terenu krajem 2025. izgledalo je ovako: građevinske mašine na gradilištu, radovi nisu započeli.

Prema posljednjim izvještajima Vlade KS, izgradnja Univerzitetske biblioteke u Sarajevu ulazi u završne infrastrukturne i enterijerske faze realizacije. 

Ostaje da se vidi kada će se završni radovi finalizirati i da li će se naposljetku ispoštovati zadani planovi.

VRIJEME ISTIČE ZA NUBBIH

Samoj NUBBiH ranije je obećavano da će po završetku izgradnje nove Univerzitetske biblioteke dobiti trajan smještaj u tom objektu, ali takva odluka još nije formalizirana. Uposlenici upozoravaju da ugovor o korištenju privremenog prostora ističe za dvije do tri godine. S gorčinom konstatuju da bi istekom ugovora doslovno mogli biti izbačeni na ulicu, uz opasku o neizvjesnoj budućnosti objekta u Kampusu za koji vjeruju da će biti srušen u korist izgradnje kafane.

Prosječan građanin Bosne i Hercegovine vjerovatno ne poznaje sve funkcije Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Ipak, gotovo sigurno bi reagovao kada bi ga se pitalo da li želi da se prestanu izdavati knjige, udžbenici, časopisi i druga pisana građa. Takav scenarij niko razuman ne bi podržao.

Uprkos tome, ova ključna državna institucija godinama je izložena sistemskom zanemarivanju i političkom osporavanju, prije svega zbog odbijanja predstavnika Republike Srpske da je priznaju kao državnu instituciju, ali i zbog izostanka odgovornosti državnih vlasti da osiguraju njen stabilan pravni i finansijski status.

NUBBiH je danas u pravnom i političkom vakuumu, svedena na ad hoc finansiranje koje je vodi prema bezdanu – riječi teške i opasne za izgovoriti. Izostanak državnog finansiranja doveo je do toga da se ključni kulturni, intelektualni i infrastrukturni projekti prepuštaju akterima izvan državnih okvira, često pod plaštom filantropije.

Zanemarivanje državnih kulturnih institucija nije rješenje. NUBBiH – kao i nova zgrada buduće Univerzitetske biblioteke UNSA – moraju imati jasno definisano  institucionalno “rodno mjesto” i pravni status.

Gašenje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH ugrozilo bi kolektivno pamćenje, znanje i identitet bosanskohercegovačkog društva, sa dalekosežnim posljedicama po pismenost, kritičko mišljenje i pristup pouzdanim izvorima informacija. Ovo pitanje prevazilazi sudbinu jedne ustanove i jasno pokazuje kako država tretira vlastitu kulturnu i intelektualnu baštinu.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Pročitajte još: 

I GRAĐEVINSKA MAFIJA IMA SVOJU DRŽAVU: Nelegalno izgrađena zgrada na Vlašiću 20 godina stoji kao spomenik organizovanom kriminalu (KRATKI FILM)

MREŽA KADROVSKIH VEZA U SARAJEVU: „Dallas“ i „Dinastija“ u gradskim općinama, samo još da Esmeralda progleda

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!