“Poslije toga idu interventni radovi, tačnije prema indikacijama i opravdanim pozivima građana”, rekao je on.
Poželjno je da se ti pozivi obave ukoliko primijete pojavu glodara ili njihovog izmeta te ova firma izaći na teren.
Ove firme rade deratizaciju zelenih površina što finansira Kanton Sarajevo.
Kako se odvija i zbog čega je bitna deratizacija?
Preparati, odnosno otrovi za glodare, se postavljaju u određena staništa, rupe gdje borave miševi, staništa, pod mostove, na livade i gdje neće u opasnosti biti, recimo, djeca i ostale životinje, objašnjava Siručić.
Na pitanje zašto je bitno obaviti ovaj proces, napominje kako se glodari jako brzo razmožavaju te kako su spolno zreli 28 dana nakon rođenja kada se već mogu razmnožavati.
“Ukoliko se ta sistematska deratizacija ne radi, broj glodara enormno raste jer nemaju nikakvog ‘neprijatelja’, brzo se razmnožavaju, a pošto znamo da su prenosioci više od 40 zaraznih bolesti, postoji mogućnost da to pređe i na ljude, kao što se to i desilo”, naveo je on.
Navodi da je ovo zato bitna mjera za suzbijanje glodara pa tim i zaraznih bolesti.
“Dva puta godišnje se radi sistematska deratizacija. Međutim, govoreći iz iskustva, treba se raditi 12 puta godišnje”, rekao je Siručić koji pojašnjava da se mora non-stop vršiti ovaj proces u pojedinim prostorima.
Podsjeća da se glodari ne mogu u potpunosti istrijebiti, ali se treba svesti na minimum. Na naše pitanje o eventualnim posljedicama ovog procesa, napominje da ih nema.
Siručić priznaje da građani, sudeći po tome što radnici zateknu “na terenu”, sve manje računa vode o higijeni.
“Kada prolazite kroz ulice i radite, nailazite na svašta. Kontejneri su puni smeća, dok građani hrane životinje i to bude hrana za glodare. Postoje razne situacije, pokušavamo informisati ljude, mada ne nailazimo uvijek na dobar odgovor”, zaključuje on.
Napomenimo da su na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu u protekla 24 sata pregledano 13 osoba sa sumnjom na leptospirozu, zbog koje je proglašena epidemija u cijelom kantonu.
Izvor: klix
