Pobunjeni Sirijci su zauzeli Damask okončavši dugogodišnji režim predsjednika Bašara al-Asada, koji je pobjegao iz zemlje.
Stanovnici su izišli na ulice Damaska pjevajući i plešući. Očevici su rekli da se moglo čuti pucnjavu iz radosti što je završila vladavina obitelji Asad, koja je trajala više od 50 godina. Slave i Sirijci diljem svijeta.
Međutim, mnogi unutar i izvan Sirije zabrinuti su zbog onoga što dolazi. Nije jasno tko će vladati podijeljenom zemljom u budućnosti i hoće li Sirija u konačnici pronaći put do demokracije.
Sirijci pretražuju zloglasni podzemni zatvor u Damasku te izvlače ljude, ima i žena i djece.
Kruže snimke zatočenika koji su spašeni iz ozloglašenog zatvora Sednaya, gdje se procjenjuje da je više od 30.000 zatvorenika pogubljeno ili umrlo između 2011. i 2018. godine.
Bilo je izvješća da su neki ljudi unutar zatvora bili zarobljeni ili skriveni u tajnim podzemnim sobama, ali humanitarci iz Bijelih kaciga kažu da dosad nisu pronašli dokaze za to.
“U ovom trenutku naši timovi koji su stigli u zatvor Sednaya nisu pronašli nijedna od tajnih vrata o kojima se govori”, stoji u priopćenju Bijelih kaciga.
“Naši timovi koriste zvučne sonde i opremu za pretraživanje, kao i pseće timove s dresiranim psima. Vođe naših timova poznaju ulaze i tajne prolaze zatvora”, dodaju i poručuju da će se pretrage nastaviti sve dok točno ne vide sve što se skriva ispod zemlje.
Visoki ruski političar zaprijetio je oštrim odgovorom u slučaju napada na ruske baze u Siriji, izvijestila je novinska agencija Interfax. Prema istom izvoru, sigurnost baza je potpuno osigurana.
Moskva, koja je nepokolebljivi saveznik Asadovog režima, održava strateški važnu zračnu bazu Hmeimim u pokrajini Latakiji te pomorsko postrojenje u Tartousu.
Ruski mediji prenose da je Kremlj postigao dogovor s vođama sirijskih pobunjenika kako bi zajamčio sigurnost svojih baza.
Brzina i veličina pada Bašara al-Asada zapanjile su Bijelu kuću, ali američki predsjednik na odlasku Joe Biden ima zasluge za to kako je američka strategija, koja je smanjila utjecaj Rusije i Irana u regiji, ubrzala ovaj povijesni trenutak, piše u analizi BBC, koji navodi da je pred Amerikom sada pitanje kako se postaviti prema novoj situaciji u Siriji.
U trenutku sloma Asadove vladavine, Bijela kuća čeka tko će preuzeti vlast u Siriji. Strahuje se od mogućnosti da se politički vakuum popuni islamističkim frakcijama, uključujući one koje su označene kao terorističke organizacije. Zbog toga Washington ne planira slaviti ili oplakivati Asadov pad, već želi očuvati stabilnost u Siriji.
Američke trupe ostat će u istočnom dijelu Sirije, gdje su prisutne zbog borbe protiv Islamske države. Pentagon je jasno poručio da će surađivati s partnerima kako bi spriječio povratak terorističkih prijetnji. Istovremeno, SAD će raditi na stabilizaciji Sirije kroz političke prijedloge koji će uključuju umjerene arapske i kurdske snage, s naglaskom na zaštitu civilnih prava i poštivanje međunarodnih normi.
Što s HTS-om?
Međutim, Bijela kuća mora balansirati između podrške umjerenim frakcijama i opasnosti od osnaživanja islamističkih grupa poput Hayat Tahrir al-Shama (HTS), koja je već signalizirala promjene u svojoj politici, odbacujući nasilje i veze s al-Kaidom, no i dalje je upitno jesu li potezi HTS-a zaista iskreni i s dobrom namjerom.
Biden je naglasio da će SAD ocjenjivati ove grupe na temelju njihovih postupaka, dok se novoizabrani američki predsjednik Donald Trump oglasio kritizirajući intervenciju u Siriji, tvrdeći da je to “nije naša borba” te je pozvao Rusiju da preuzme odgovornost za završetak rata u Ukrajini.
Budućnost Sirije ostaje neizvjesna, a SAD će morati pažljivo upravljati procesom stabilizacije u regiji, uz snažno podupiranje svojih saveznika i traženje održivih rješenja za mir. Kako će se u sve to uklopiti politika nove Trumpove administracije, preostaje za vidjeti.
Izvor: Index
