Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kojović gostovao je u jutarnjem programu BHRT-a gdje je govorio o različitim aktuelnim temama u BiH.
Na početku, Kojović se referirao na današnju sjednicu Vijeća ministara BiH, gdje se na dnevnom redu nalaze dva evropska zakona (o VSTV-u i Sudu BiH) i odluka o imenovanju glavnog pregovarača s Evropskom unijom.
“Ne možemo podržati odluku o glavnom pregovaraču za Evropsku uniju koju je predložilo Vijeće ministara, jer postoji odluka Predstavničkog doma PS BiH koja je objavljena u Službenom listu. SNSD je podnio apelaciju Ustavnom sudu pitajući se da li je Predstavnički dom nadležan i ima ovlasti da to izabere i bilo bi dobro da sačekamo odgovor Ustavnog suda”, naveo je Kojović.
Posebno je kritikovao prijedloge zakona koji se danas trebaju naći pred ministrima.
“Više se ne rade o ozbiljnim zakonima i reformama, već o ‘flasteru’ kojeg ćemo privremeno staviti i obećati da ćemo za godinu dana donijeti nove zakone. Zakon o VSTV-u je još do sinoć bio u neprihvatljivoj formi, pa ćemo vidjeti do današnje sjednice Vijeće ministara”, rekao je.
Na pitanje o tome zbog čega je pitanje pregovarača posebno sporno za stranke Trojke, Kojović je iznio dva razloga.
“Prvi je bio što je to bila obaveza koja se nije ispunjavala, a drugi je zato što ne mislimo da je dobro da imamo pregovarača iz SNSD-a. Ako idete kroz Vijeće ministara dobijate pregovarača iz SNSD-a, a ista je situacija vjerovatno i u Predsjedništvu BiH”, rekao je.
Komentarisao je i sukob s opozicionim strankama iz Republike Srpske, do kojeg je došlo tokom sjednice Predstavničkog doma o budžetu BiH.
“Žalim za tim incidentom. Svi smo bili iznervirani i umorni situacijom u Predstavničkom domu, ovim stalnim blokadama, a ja sam se čuo s njima poslije toga i ostavili smo sve iza sebe”, naveo je.
Posebno važna tema bila je smjena Marinka Čavare iz Kolegija Predstavničkog doma. Kojović je naglasio da bi rado glasao za ovu smjenu, te je pojasnio razloge zbog čega to nije uradio.
“Vrlo bih rado smijenio Čavaru, to je pitanje koje me proganja još od početka mandata i njegovog imenovanja. Glasali bi svi mi za njegovu smjenu kada bismo imali ime kandidata koji želi da preuzme njegovu funkciju. Sasvim je izvjesno da Predstavnički dom ne može funkcionisati bez člana Kolegija iz reda hrvatskog naroda. Postoje dva člana PD koji ispunjavaju te uslove, a da nisu iz HDZ-a, a to su Vlatko Glavaš i Mia Karamehić-Abazović. Imali smo razgovore s njima i ne pada im na pamet da preuzmu tu funkciju, iz privatnih razloga. Morate te razloge poštovati. Mi bismo smjenom Čavare bez zamjene potpuno blokirali Predstavnički dom do kraja mandata”, rekao je.
Napomenuo je da je pri smjeni Nebojše Radmanovića Darko Babalj odmah predložen kao zamjena.
Kojović je, dalje, naglasio šta je po njegovom mišljenju sporno u prijedlogu zakona o VSTV-u kojeg je uputio ministar pravde Davor Bunoza (HDZ).
“Ovdje su meni najspornije stvari iz dijela vezanog za integritet, prijavu imovine i kada sudije mogu početi raditi. Zakon je specifičan i tehnološki, vezan je za jednu usku oblast, ali psotoje određene stvari tu koje jednostavno idu ispod crvene linije evropskih standarda i mislim da će to biti veliki problem. Oba zakona idu u skraćenu proceduru, što znači da ćemo moći amandmanski djelovati i popraviti prijedlog. Svakako se nadamo da bi eventualno usvajanje ovih zakona na Vijeću ministara biti prepoznato od strane Evropske unije kao dovoljan napor kako bi 18. decembra konačno mogli dobiti datum otvaranja pregovora”, rekao je.
O prijedlogu zakona o Sudu BiH, koji se također nalazi na dnevnom redu, Kojović se referencirao na svoj raniji prijedlog koji je srušen u Predstavničkom domu.
“Napisao sam još bolji Prijedlog zakona o Sudu BiH za kojeg se nadam da ću ga imati mogućnost braniti na jednoj od budućih sjednica Predstavničkog doma. Mi danas usvajamo jedan mali zakon o Sudu koji doslovno kaže da ćemo stvarni zakon donijeti za godinu dana. U današnjem prijedlogu nema prijedloga sjedišta Apelacionog odjeljenja, već samo jedna kozmetička stvar da se Apelaciono odjeljenje i Sud BiH odvajaju u finansijskom i organizacionom smislu. U mom prijedlogu, sjedište Apelacionog odjeljenja ostaje u Sarajevu”, naveo je.
Posebno se osvrnuo na Južnu interkonekciju, odnosno na prijedlog da američka firma dobije koncesiju za izgradnju i menadžment gasovoda.
“Drago mi je da su se Amerikanci odlučili na ovakav pristup. Da mi radimo Južnu interkonekciju u ovakvim uslovima i atmosferi to bi bio proces koji bi trajao predugo, a kraj mi možda ne bi ni dočekali. Energičnost i dinamičnost koju su Amerikanci pokazali na ovom projektu govori mi da ćemo uskoro imati ovaj plinovod. Tako ćemo u puno kraćem roku biti nezavisni od ruskog gasa. Ne vjerujem da ćemo morati davati druge firme i preduzeća pod koncesiju. Ovdje se radi o plasmanu američke energije i ulaska na evropsko tržište, te smanjivanju ovisnosti o ruskom gasu koji se pokazao kao snažna politička alatka u jeku agresije Rusije na Ukrajinu. Ne možete ostaviti Evropu da se smrzne, ali da bi donijeli odluku da odbijete ruski gas morate da imate alternativu. S američkim gasom ćemo imati mogućnost izbora energije i da ćemo moći pregovarati za jeftinije uslove”, rekao je Kojović.
Državni zastupnik je govorio i o pitanju državne imovine.
“Imate na sceni maksimalističke zahtjeve. Jedni kažu da sve pripada državi, drugi da ništa ne pripada državi i da je sve u rukama entiteta. Pravnici koji se bave imovinom i analitičari koji gledaju kako je to riješeno u bivšoj Jugoslaviji znaju da rješenje nije ni jedno ni drugo, već je rješenje mješavina različitih ideja. Država uzima sebi ono što treba, dok niže jedinice vlasti daju na raspolaganje određena teritorija, odnosno zemljište za njihove poljoprivredne, građevinske i druge stvari. Tako je to riješeno u bivšoj Jugoslaviji. Jedan dobar okrugli stol pravnika koji su oslobođeni političkih afiniteta bi to riješio vrlo brzo. Nažalost, ovo pitanje je kod nas obilježeno mitskim političkim diskursom, kao da će neko nekome nešto uzeti i odnijeti negdje. Pristupili smo jednostavnom pitanju na čudan način i svugdje je u Evropi riješeno na sličan način”, rekao je.
Na kraju je govorio i o Uredu visokog predstavnika, naglasivši da je “OHR potreban dok god postoji SNSD i političari iz Republike Srpske koji govore ovakve stvari” te da “svaki put kada progovore produže mandat za jednu godinu”, ali o situaciji u BHRT-u.
“Mi nismo podržali budžet jer nije bilo rješenja za BHRT. Kada govorite o dugoročnom rješenju, mislim da je BBC korporacijski model, njihov odnos prema državi i način finansiranja jedan model koji se pokazao kao vrlo stabilan i solidan. On je i bio predviđen za BHRT. Mislim da treba insistirati da se na tome radi. BHRT i članstvo u Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) u toku rata bili su slamska spasa, jer je to bio jedini kanal za slanje slika užasa i zločina koji su se događali ovdje”, rekao je Predrag Kojović.
Izvor: Klix
