Samo kultura nastala na zajedničkom prostoru od 22 miliona stanovnika, sa pet ozbiljnjih univerzitetskih centara i 12 perifernih, dviju matica, nekolicinom akademija nauka i umjetnosti, mogla je iznjedriti relevantne pravce u umjetnosti: jugoslovensku avangardu u književnosti, škole nadrealizma te autohotnog jugoslovenskog zenitizma i pokrete poput collegium artisticuma, Crni i Novi talas u filmu; Novi talas, Novi primitivizam i Neue Slowenische Kunst u muzici, ili pak Novi strip u crtačkim umjetnostima. Gdje smo danas sa kulturom – pitanje je na koje odgovor možemo dobiti tek zavirimo li u rebalans budžeta za kulturu u jednom dijeli BiH (entitetu Republika Srpska) po kojem je grant za kulturu smanjen sa ionako malih 1,25 miliona KM na smiješnih 150.000 KM!