Dugoročne prognoze za zimu 2025./2026. sve jasnije pokazuju da bi Evropa mogla iskusiti hladniju i snježniju zimu nego što je uobičajeno.
Glavni razlog leži u vrlo ranom iznenadnom stratosferskom zagrijavanju, jednom od najranijih zabilježenih u posljednjih sedam desetljeća, koje je već sada značajno poremetilo polarni vrtlog. Uz to, dodatni utjecaj ima i slaba La Niña u Pacifiku koja, iako najviše utječe na Sjevernu Ameriku, posredno mijenja cirkulacijske obrasce i u Evropi.
Decembar se tako u većem dijelu kontinenta očekuje hladniji od prosjeka. Visoki tlak koji će dominirati sjeverom Evrope i snižen tlak nad središnjim i južnim dijelovima stvarat će istočni i sjeveroistočni dotok zraka. Takva konfiguracija pogoduje spuštanju hladnih masa s Baltika i zapadnog dijela Rusije prema unutrašnjosti kontinenta, pa se u mnogim područjima očekuje i više snježnih oborina nego prethodnih godina. Ovakav raspored tlaka povećava mogućnost ranog stvaranja snježnog pokrivača u Evropi, a pojedine regije imat će i povećane izglede za bijeli Božić, posebno u središnjoj i istočnoj Evropi, piše Severe Weather.
U januaru bi se taj poremećeni uzorak trebao nastaviti. Blokada iznad Grenlanda i visok tlak u sjevernom Atlantiku i dalje će usmjeravati hladan zrak prema Evropi, pa se očekuje nastavak hladnijeg vremena, premda s nešto manje oborina. Temperature će u mnogim regijama biti neutralne do blago ispodprosječne, a dotoci hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka mogu povremeno uzrokovati snježne epizode, osobito u unutrašnjosti kontinenta.
Februar bi, prema dostupnim modelima, ipak mogao donijeti promjenu. Prognoze upućuju na postupnu regeneraciju polarnog vrtloga, što često znači stabilnije i toplije vrijeme u drugom dijelu zime. Iako se još uvijek može pojaviti hladniji početak mjeseca, očekuje se da će se tokom februara temperature na većem dijelu kontinenta vratiti iznadprosječnim vrijednostima, dok bi se oborine uglavnom zadržale oko prosjeka.
U konačnici, čini se da će Evropa ove godine imati klasičniji zimski početak: hladan decembar, razmjerno postojan januar i postupno zatopljenje prema kraju zime. Uloga ranog stratosferskog zagrijavanja pritom je ključna, jer upravo takvi događaji često otključavaju prodore hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama, što bi i ovaj put moglo oblikovati prepoznatljiv zimski scenarij na kontinentu, prenosi Dnevnik.hr.
Izvor: N1
