Tvrtka SpaceX, čiji je glavni dioničar Elon Musk, izašla je na burzu, a njezine su dionice odmah snažno porasle. Dionice kompanije Elona Muska otvorile su trgovanje na Nasdaqu po cijeni od 150 dolara, što je 11 posto više od cijene inicijalne javne ponude od 135 dolara.
Time je vrijednost SpaceX-a dosegnula oko 1.96 bilijuna dolara, čime je postao jedna od najvrjednijih kompanija na svijetu. Rast dionica pogurao je i Muskovo osobno bogatstvo iznad jednog bilijuna dolara.
Musk je najveći dobitnik izlaska SpaceX-a na burzu jer je većinski dioničar kompanije i drži više od 41 posto njezinih dionica. Sky News piše da je Muska upravo rast cijene dionice učinio prvim bilijunašem na svijetu.
SpaceX je inicijalnom javnom ponudom namjeravao prikupiti 75 milijardi dolara. Interes ulagača bio je znatno veći od ponuđene količine dionica, a potražnja je višestruko premašila cilj kompanije.
Tvrtka je ranije najavila da će se dionice nuditi po cijeni od najmanje 135 dolara, čime se njezina vrijednost procjenjivala na gotovo 1.8 bilijuna dolara. Otvaranje trgovanja iznad te cijene odmah je dodatno povećalo tržišnu vrijednost SpaceX-a.
Musk je rekao da SpaceX izlazi na burzu kako bi prikupio novac za svoje ambiciozne planove, među kojima su sateliti, podatkovni centri u svemiru i dugoročni cilj naseljavanja Marsa. “Ne samo nekoliko astronauta, mislim doslovno vi”, rekao je Musk, govoreći o planovima da SpaceX u budućnosti omogući putovanja na Mjesec, Mars i dalje.
Jedan od sudionika proslave SpaceX-ovog debija na burzi držao je znak “Okupirajmo Mars”, što je bio znak Muskove ambicije za ljudskim naseljavanjem crvenog planeta.
Analitičari ističu da se interes ulagača ne temelji samo na svemirskom programu, nego i na umjetnoj inteligenciji. SpaceX se na tržištu predstavlja kao kompanija koja objedinjuje raketne lansirne sustave, satelitsku mrežu Starlink i razvoj AI-ja.
Unatoč rekordnom interesu ulagača, SpaceX prema Sky Newsu još nije profitabilan. Tvrtka je prošle godine zabilježila gubitak od 4.9 milijardi dolara, a najveći dio novca troši na kapitalno zahtjevne projekte.
Profitabilan dio poslovanja je Starlink, satelitska internetska mreža koja je prošle godine ostvarila operativnu dobit od 4.4 milijarde dolara. Ostali dijelovi poslovanja, uključujući svemirski i AI segment, posluju s gubicima.
Upravo zato dio analitičara upozorava da je teško precizno odrediti što ulagači zapravo kupuju. Jedni SpaceX vide kao svemirsku kompaniju, drugi kao tehnološku i AI okladu, a mnogi prvenstveno ulažu u Muskov osobni brend.
Izlazak SpaceX-a na burzu mogao bi biti važan test i za druge velike privatne tehnološke kompanije, poput Anthropica i OpenAI-ja, koje se također spominju kao mogući kandidati za izlazak na burzu. Ako se potražnja za SpaceX-om pokaže održivom, to bi moglo otvoriti vrata novom valu velikih tehnoloških IPO-a.
No konačnu procjenu vrijednosti kompanije dat će tržište, jer će se cijena dionice ubuduće mijenjati ovisno o ponudi, potražnji i povjerenju ulagača u Muskovu viziju. Za sada je jasno da je SpaceX izveo jedno od najvećih uvrštenja dionica u povijesti i da je time Muska doveo do povijesne razine osobnog bogatstva.
Američki zastupnici iz obje stranke i zagovornici znanosti pozivaju SAD da astronaute vrati na Mjesec prije kraja desetljeća. Cilj je prestići Kinu u novoj utrci za Mjesec. Zagovornici tog plana upozoravaju da bi poraz u toj utrci mogao značiti da SAD propušta priliku za izgradnju baze u resursima bogatim područjima Mjeseca, poput južnog pola, za koji se vjeruje da krije velike zalihe vodenog leda.
NASA nije poslala ljude na površinu Mjeseca od završetka programa Apollo 1972. godine. Iako je agencija misijom Artemis II u travnju pokazala da može izvesti let oko Mjeseca, SAD još nema letjelicu koja može sletjeti na njegovu površinu.
NASA planira koristiti SpaceX-ov Starship, najveći raketni sustav ikad izgrađen, za dio misije koji uključuje spuštanje astronauta na Mjesec.
SpaceX se pritom natječe s Blue Originom Jeffa Bezosa. Ta tvrtka razvija lunarnu letjelicu koja je koncepcijski bliža jednostavnijim lenderima iz doba Apolla, za razliku od Starshipa, koji je znatno veći i inženjerski složeniji sustav.
Ako SpaceX uspije na vrijeme isporučiti lunarni lender i omogućiti NASA-i povratak na Mjesec, potencijalna korist za kompaniju Elona Muska bila bi golema. NASA dugoročno planira potrošiti najmanje 20 milijardi dolara na stvaranje baze na Mjesecu. SpaceX bi, ako ispuni ključne tehničke zahtjeve i rokove, mogao dobiti velik dio tog novca kroz nove ugovore.
Povratak na Mjesec zato nije samo pitanje prestiža i geopolitičkog nadmetanja s Kinom. Za SpaceX i njegove konkurente riječ je i o borbi za ključne ugovore u sljedećoj fazi američkog svemirskog programa.
Izvor: Index
