Viši sud u Beogradu oslobodio je bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Milenka Živanovića optužbi za “ratni zločin” protiv civilnog stanovništva u Srebrenici jula 1995. godine. Podsjećamo, Srbija ne priznaje da je u ovoj bh. opštini počinjen genocid i pored presuda međunarodnih sudova.
Sud je 1. jula Živanoviću izrekao prvostepenu presudu, i oslobodio ga optužbi da je naredio prisilno preseljenje bošnjačkog stanovništva iz zaštićene zone Srebrenica, javlja Radio Slobodna Evropa.
Tužilaštvo je najavilo da će uložiti žalbu na ovu presudu.
Sutkinja je u obrazloženju presude navela da je Živanović kao komandant izdavao zadatke Drinskom korpusu, ali da nijedan od ovih zadataka nije bio usmjeren na prisilno iseljavanje bošnjačkih civila, već na borbene zadatke protiv jedinica suprotstavljene strane u oružanom sukobu.
Tužilaštvo je u ovom slučaju protiv Živanovića tražilo pet godina zatvora, što je zakonski minimum.
Optužnica je Živanovića, pored ostalog, teretila da je marta 1995. izdao zapovijest da “svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima treba stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi”.
Optužnica je, između ostalog, teretila Živanovića da je 12. jula 1995. godine izdao naređenje “da se obezbijede autobusi za evakuaciju iz enklave Srebrenica i molio Glavni štab VRS-a da odobri korištenje goriva za potrebe 50 autobusa koji će biti angažovani”.
Jedinice Vojske RS-a su u napadu na Srebrenicu, koja je bila zaštićena zona UN-a, u julu 1995. godine počinile genocid ubivši više od 8.000 Bošnjaka.
Tokom sudskog procesa u Srbiji Milenko Živanović se branio sa slobode.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je optužnicu protiv Živanovića podiglo u decembru 2021, svega dvije sedmice nakon što ga je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine optužilo za zločin protiv čovječnosti na području Srebrenice i Žepe.
Optužnica BiH tereti ga da je “od marta 1995. pa do sredine jula te godine, u više navrata, izvršio blokiranje zaštićene zone Srebrenica, sprečavao snabdijevanje, kao i naredio artiljerijske napade na civilno stanovništvo i ciljeve na području Srebrenice kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uslovi i civilno stanovništvo prisilio da napusti svoje domove i imovinu”.
Tereti se i da je vršio mobilizaciju vozila sa ciljem prisilnog progona civilnog stanovništva sa područja Srebrenice, kao i transporta zarobljenih muškaraca i dječaka koji su prisilno odvojeni radi zarobljavanja i ubijanja.
Jovana Kolarić iz nevladinog Fonda za humanitarno pravo rekla je za Radio Slobodna Evropa nakon izricanja presude da Tužilaštvo sudu nije ponudilo adekvatne dokaze za tvrdnje na kojima je zasnovalo optužnicu.
“Osim naređenja i odluka koje je donosio Živanović, odnosno njegovih potpisa na tim naređenjima i odlukama, Tužilaštvo nije ponudilo, niti izvodilo dokaze kojima bi opisalo i pokazalo šta se zaista dešavalo i šta su bile posljedice tih naređenja, dok je sud zapravo prihvatio gotovo sve dokaze i svjedoke odbrane”, rekla je ona.
“Također, Tužilaštvo je u završnoj reči tražilo kaznu zatvora u trajanju od pet godina, čime zapravo pokazalo da ne vjeruje u sopstvenu optužnicu budući da je to minimalna kazna za ovo krivično djelo”, dodala je Jovana Kolarić.
Iako su međunarodni i regionalni sudovi zločin u Srebrenici kvalifikovali kao genocid ili zločin protiv čovječnosti, Tužilaštvo Srbije je Živanovića optužilo za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, uz obrazloženje da je “dokazivanje posebne namjere potrebne za genocid teško”.
Vlast u Srbiji ne priznaje da je u julu 1995. u Srebrenici počinjen genocid, a Živanović je jedan u nizu onih koji su napustili BiH i nalaze se u Srbiji.
Pred Višim sudom u Beogradu vodi se još jedan postupak vezan za Srebrenicu.
Suđenje za ubistvo 1.313 bošnjačkih civila u Kravici, koje je počelo krajem 2016. godine, nakon više od osam godina je i dalje u fazi dokaznog postupka.
Tužilaštvo osmoricu pripadnika Specijalne brigade policije RS-a također tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iako su sudovi u BiH i Hagu za isto djelo donijeli presude o genocidu ili zločinu protiv čovječnosti.
Svi okrivljeni se brane sa slobode.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
