Na magistralnoj cesti Sarajevo – Tuzla, tačnije na dionici Čevljanovići – Nišići, jutros je počela hitna sanacija nakon što su se sinoć urušili betonski blokovi koji su prethodno služili kao improvizovani potporni zid i izazvali odron.
Blokovi su postavljeni u sklopu ponovne rekonstrukcije treće trake za spora vozila, koja je pretprošle godine puštena u promet, ali je zbog niza odrona zatvorena svega par mjeseci kasnije.
Na terenu su jutros bageri i mehanizacija, a radnici postavljaju nove betonske elemente i uklanjaju ostatke urušenog materijala. Ovo je samo najnoviji u nizu problema koji prate ovaj projekat u posljednjih nekoliko godina.
Dionica Čevljanovići – Nišići već mjesecima je simbol neuspješne rekonstrukcije. U okviru Programa modernizacije magistralnih cesta, uloženo je 6,5 miliona KM u izgradnju treće trake za spora vozila u dužini od 3,7 kilometara. Radove je izvodio austrijski Strabag, a nadzor je vršila britanska kompanija Roughton International Limited.
Već početkom ove godine situacija se naglo pogoršala. Dvije od tri poddionice zatvorene su 10. i 27. januara zbog učestalih odrona zemlje i kamenja, dok se saobraćaj odvijao isključivo jednom trakom. Građani su tada s pravom postavljali pitanje kako je moguće da cesta, obnovljena uz milionske kredite Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, počne propadati svega nekoliko mjeseci nakon što je puštena u promet.
Do našeg portala stigle su višestruke kritike mještana i vozača koji su svakodnevno svjedočili nesigurnim padinama, osipanjem materijala, nagomilanim kamenjem pored puta i privremenim sanacijama koje nisu davale rezultate. Veliku pažnju izazvalo je i to što se odronjeni materijal samo prebacivao preko ceste na drugu stranu, gdje se vremenom počeo gomilati, stvarajući nove rizike.
U aprilu su Ceste FBiH izašle sa zvaničnim saopštenjem u kojem su probleme pravdale “nestabilnim vremenom”, “geološki složenim terenom” i činjenicom da je kosina izvedena sa strmim nagibom zbog “nemogućnosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa”.
Prema njihovom tumačenju, nakon što su završeni radovi, nastupio je period padavina i mraza koji je dodatno destabilizirao škarpu, pa je došlo do odrona.
Međutim, mještani i vozači koji svakodnevno koriste ovu dionicu tvrde da su ova objašnjenja neuvjerljiva. Prema njihovim riječima, eksproprijacija je bila završena i nije postojao imovinsko-pravni problem koji bi zahtijevao skraćivanje ili sužavanje trase. Oni smatraju da je projektni plan u hodu mijenjan jer je postalo jasno da nema dovoljno novca za izradu treće trake u punoj dužini, pa su izvođači radova pribjegli rješenjima koja nisu bila u skladu sa prvim projektom.
To, tvrde mještani, objašnjava i zašto je već rekonstruisana trasa toliko nestabilna i zašto se odroni javljaju odmah nakon kiše ili snijega.
U augustu ove godine, kada je uveden novi izvođač – firma “Struktura” iz Jajca – najavljeno je da će radovi na sanaciji treće trake biti završeni u roku od 60 dana. Međutim, taj rok je probijen.
Situacija koja se ponavlja iz mjeseca u mjesec izazvala je i političku reakciju. Federalni zastupnik Admir Čavalić poručio je da će podnijeti krivičnu prijavu zbog obrušavanja betonskih blokova i ukupnog načina na koji se upravlja ovom dionicom puta Sarajevo – Tuzla.
Podsjetio je da godinama upozorava na probleme na ovoj dionici, od zastupničkih pitanja, inicijativa i urgencija, pa sve do tragedije u junu ove godine u kojoj je, kako navodi, izgubljen jedan život. Uprkos tome, tvrdi, institucije nisu reagovale dovoljno odlučno.
Jutros se situacija ponovo pokušava stabilizirati. Bageri uklanjaju urušeni materijal, postavljaju se novi betonski blokovi i radi se na osiguranju dijela trase koji je sinoć popustio.
Ipak, lokalna zajednica i vozači s pravom strahuju da će se problemi nastaviti sve dok se ne uradi potpuno novo, ozbiljno i trajno rješenje, kakvo se i očekuje na magistralnom putu koji je žila kucavica između Sarajeva i Tuzle.
Za sada ostaje otvoreno pitanje: kako je moguće da je u cestu vrijednu 6,5 miliona KM uloženo toliko novca, a da ona ne može izdržati ni jednu punu sezonu? I ko će snositi odgovornost za projekat koji se, umjesto da poboljša sigurnost i protočnost, pretvorio u ozbiljan rizik za sve učesnike u saobraćaju?
Izvor: Klix
