PARLAMENT U BLOKADI, TROŠENJE BEZ ZASTOJA: Dok Dom naroda ne može do kvoruma, za avio-karte gotovo milion maraka

Za razliku od zakonodavnog rada, trošenje budžetskog novca nije bilo u blokadi. Naprotiv, javne nabavke Parlamentarne skupštine pokazuju da je administrativni aparat ove institucije nastavio nesmetano zaključivati ugovore i planirati troškove – od avio-karata, preko protokolarnih poklona, do nabavke guma i servisa službenih vozila.

Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Zakonodavne aktivnosti državnog parlamenta u posljednjoj godini svedene su na minimum, ali poreski obveznici i dalje plaćaju troškove parlamentarcima koji ne rade svoj posao. Više niko ne može da izbroji sjednice u kojima nije bilo kvoruma, ali su budžetski iznosi koji se stavljaju na raspolaganje članovima državnog parlamenta više nego izdašni.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PSBiH) zaključila je dvogodišnji okvirni sporazum za nabavku avio-karata maksimalne vrijednosti 936.000 KM, s uračunatim PDV-om.

Ako se okvirni sporazum iskoristi u cijelosti, upravo toliko će poreski obveznici Bosne i Hercegovine izdvojiti za službena avionska putovanja parlamentaraca i skupštinskih uposlenika.

 

 

U isto vrijeme, Dom naroda PSBiH u proteklih godinu dana više puta nije održao sjednice ili ih je prekidao zbog nedostatka kvoruma, ostavljajući brojne zakone i odluke na čekanju. Njihov nerad direktno košta građane – Bosna i Hercegovina gubi stotine miliona maraka iz evropskih fondova “zahvaljujući” opstrukcijama, podjelama i neradu. Stoga je očekivana najava Evropske komisije početkom ovog mjeseca da će preraspodijeliti sredstva u okviru alata osmišljenog da finansijski podstakne zemlje Zapadnog Balkana da provedu reforme potrebne za pristupanje EU u korist “zemalja predvodnika”.

Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija su naprednije u procesu pristupanja, zahvaljujući svojim domaćim reformskim programima. S druge strane, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija se generalno smatraju zemljama koje zaostaju.

 

Dom naroda kao simbol političke blokade na državnom nivou, bahatosti, ljenosti i opstrukcija (Photo: Pixell)

Ali čini se da to ne uznemirava državne parlamentarce.

Za razliku od zakonodavnog rada, trošenje budžetskog novca nije bilo u blokadi. Naprotiv, javne nabavke Parlamentarne skupštine pokazuju da je administrativni aparat ove institucije nastavio nesmetano zaključivati ugovore i planirati troškove – od avio-karata, preko protokolarnih poklona, do nabavke guma i servisa službenih vozila.

Paradoks je očigledan: dok zakonodavni rad izostaje zbog nedostatka kvoruma, budžetska potrošnja odvija se nesmetano.

Među nabavkama iz proteklog perioda nalazi se i nabavka guma za službena vozila, a procijenjena ukupna vrijednost ovog sporazuma sklopljenog u maju je 80.000 KM (s uračunatim PDV-om).

Samo za servisiranje i popravku 16 Volswagenovih automobila iz voznog parka PS BiH u protekle dvije godine namijenjeno je više od 68.000 KM.

Tako građani Bosne i Hercegovine plaćaju iz svojih džepova vozanje parlamentaraca u službenim automobilima na sjednice koje se često ne održavaju zbog njihovog opstruisanja.

 

 

Procijenjena vrijednost okvirnog sporazuma za nabavku protokolarnih poklona, iz maja ove godine, je oko 58.000 KM (s uračunatim PDV-om). U istom tom mjesecu parlamentarci su po hitnom postupku trebali razmatrati izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona BiH. Predsjedavajući kluba Srba Sredoje Nović po već ustaljenom receptu zatražio je pauzu nakon koje nije bilo kvoruma za nastavak sjednice.

Pojedinačno posmatrano, nijedna od navedenih nabavki nije neuobičajena za instituciju ovog ranga. Parlament mora organizovati službena putovanja, održavati vozila i osigurati protokolarne aktivnosti. Sporno je što se javni novac troši u punom kapacitetu čak i onda kada institucija koja ga troši ne uspijeva redovno izvršavati svoju osnovnu ustavnu ulogu – donositi zakone i osigurati funkcionisanje države.

Dom naroda pretvorio se u simbol političke blokade na državnom nivou, bahatosti, ljenosti i opstrukcija. Ipak, zanimljivo je da je, uprkos višemjesečnim blokadama, uspio održati sjednicu na kojoj su usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Tim izmjenama državnim službenicima i namještenicima će u trenucima kada budžet nije usvojen i dalje bitu garantovana povišica, koja dolazi s povećanjem osnovice.

Time je pokazano da politički dogovor postaje moguć kada su na dnevnom redu pitanja koja direktno utiču na finansijski položaj zaposlenih u državnim institucijama.

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

Pročitajte još: 

SVE ŠTO TREBA ZNATI O SLUČAJU “RAMO ISAK”: Kako je autor knjige o izbornoj samoprevari uhvaćen u predizbornoj prevari

PREZIME ZELJKOVIĆ I GVOZDENA VRATA OTVARA: Kako firma Dodikovog zeta skuplja milione od vodovoda u RS

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE

Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

 

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Maja BJELAJAC

Maja Bjelajac je bosanskohercegovačka novinarka, član redakcije Valterportala. Radila u brojnim medijima, od čega najduže na Radiju Slobodna Evropa i Inforadaru.

Maja BJELAJAC

Maja Bjelajac je bosanskohercegovačka novinarka, član redakcije Valterportala. Radila u brojnim medijima, od čega najduže na Radiju Slobodna Evropa i Inforadaru.