Odluka Norveške narodne pomoći (Norwegian People’s Aid – NPA) da se do kraja 2025. godine povuče iz Bosne i Hercegovine izazvala je zabrinutost među institucijama koje se bave procesom humanitarnog deminiranja. Riječ je o jednoj od najznačajnijih međunarodnih organizacija koja je u skoro tri decenije dala ogroman doprinos sigurnosti građana i oslobađanju zemljišta od mina. Od čišćenja Trebevića, Vilsonovog šetališta, Brčko Distrikta pa do brojnih drugih terena demineri ove firme uklanjali su mine. Počeli su projekat i razminiranja dijela Majevice, no ovaj projekat biće zaustavljen.
Kako su potvrdili iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) za Forbes BiH, odluka o prekidu aktivnosti saopćena je 13. oktobra 2025. godine na sastanku održanom u Sarajevu, kojem su prisustvovali direktor BHMAC-a Enis Horzović i delegacija glavne kancelarije NPA iz Osla, predvođena direktorom Međunarodnog sektora, Runeom Dale-Andersenom. Tokom sastanka, norveška strana je objasnila da je odluka donesena zbog, kako su naveli, „otežanih okolnosti u protivminskom sektoru, kako u BiH, tako i globalno“, te kao posljedica internih reorganizacionih i budžetskih promjena unutar Vlade Kraljevine Norveške za 2026. godinu.
Prema informacijama BHMAC-a koje su dostavili Forbes BiH, NPA planira smanjenje broja zemalja u kojima djeluje – sa 22 na 19, pri čemu Bosna i Hercegovina, nažalost, nije među državama u kojima će aktivnosti biti nastavljene. Projekti u BiH biće okončani zaključno sa decembrom 2025. godine, a odluka je već saopćena zaposlenima.
Rukovodstvo NPA tom prilikom se zahvalilo BHMAC-u i svim institucijama u BiH na „dugogodišnjoj uspješnoj i profesionalnoj saradnji“, uz poruku da ostaju otvoreni za eventualnu buduću saradnju ukoliko se ukaže potreba ili mogućnost. Radnici su 10. oktobra obaviješteni da će zaključno sa Novom godinom ostati bez posla. “Nakon tri decenije velikodušne finansijske podrške, interesovanje donatara za razminiranje u BiH sada je toliko opalo da neće biti dostupnih sredstava za podršku operacijama 2026. godine. Djelimično, ova situacija odražava rastući broj humanitarnih kriza u drugim dijelovima svijeta i činjenicu da se BiH više ne smatra zemljom sa visokim stepenom humanitarne potrebe povezanom sa eksplozivnim sredstvima”, naveo je u pismu radnicima direktor Rune Kristian Dale-Andresen.
Tako je iz perspektive uprave NPA, međutim nedavni slučaj pogibije devetnaestogodišnjeg mladića Mehmed Hasanamidžića kod Doboja pokazao je kako su mine i dalje velika prijetnja životima građana u BiH. Podsjećamo, mladić je stradao od protivpješadijske mine dok je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje.
Norveška narodna pomoć je od 2004. do 2024. godine realizovala oko 11% ukupnih finansijskih sredstava uloženih u protuminske aktivnosti u BiH. U 2025. godini, NPA čini oko 14% ukupnog deminerskog ljudstva i 18% raspoložive opreme, a njihov udio u ukupno deminiranoj površini zemlje od 2004. do danas iznosi 16%.
Odlazak NPA-a, prema ocjenama stručnjaka, predstavlja ozbiljan izazov za održavanje postojećeg tempa deminiranja, naročito imajući u vidu da BiH još uvijek ima više od 800 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se radi o visoko obučenim i iskusnim stručnjacima čiji bi gubitak mogao značajno oslabiti ukupne kapacitete zemlje u ovoj oblasti.
BHMAC navodi da, s obzirom na to da su o odluci NPA saznali tek početkom oktobra 2025. godine, još nije bilo moguće izraditi plan tranzicije i preraspodjele projekata. U narednim mjesecima planiraju analizu i izradu liste prioritetnih lokacija koje će biti ponuđene drugim deminerskim organizacijama, kako bi se ispunio plan razminiranja za ovu i narednu godinu.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH potvrđeno je da su o odluci NPA obaviješteni 21. oktobra putem akta BHMAC-a. Ministarstvo je izrazilo iznenađenje ovom odlukom, posebno s obzirom na to da prethodno nisu bili upoznati s namjerom norveške organizacije da napusti Bosnu i Hercegovinu.
„Nismo obaviješteni o broju radnika koji će ostati bez posla, a gubitak takvih kapaciteta sigurno će imati negativne posljedice po protuminske aktivnosti u zemlji“, naveli su iz Ministarstva za Forbes BiH.
Istaknuto je da će Ministarstvo zatražiti od BHMAC-a detaljan izvještaj o trenutnom stanju i prijedlog daljih aktivnosti, kako bi proces deminiranja mogao biti nastavljen u skladu sa postojećom Strategijom i planovima koje je usvojilo Vijeće ministara BiH.
Podsjećamo, Ministarstvo civilnih poslova je ranije, u saradnji s BHMAC-om i drugim relevantnim institucijama, izradilo Revidiranu strategiju protuminskog djelovanja, kojom je postavljen godišnji cilj čišćenja od 75 km² minski sumnjivih površina. Strategija je izrađena uz učešće Oružanih snaga BiH, entitetskih uprava civilne zaštite, MAG-a, NPA-a, EUFOR-a i drugih partnera.
Vijeće ministara BiH nedavno je, na prijedlog Ministarstva, odobrilo i višegodišnji projekt sufinansiranja troškova razminiranja za period 2025–2027., čime su po prvi put iz budžeta institucija BiH izdvojena značajnija sredstva za ovu namjenu.
Ministarstvo, svjesno da se proces razminiranja ne može realizovati bez podrške međunarodnih donatora, kontinuirano radi na zadržavanju postojećih i privlačenju novih partnera. U proteklih godinu dana održana su dva sastanka Odbora donatora za protuminsko djelovanje, na kojima su učestvovali brojni međunarodni akteri, uključujući i Ambasadu Kraljevine Norveške. Do kraja godine planirana je još jedna sjednica Odbora, na kojoj će se razmotriti izazovi i budući koraci u sektoru, kažu iz Ministarstva civilnih poslova za Forbes BiH.
Uprkos upućenim zahtjevima za pojašnjenja, do trenutka objave ovog teksta od strane NPA-a i Vlade Norveške još uvijek nisu stigli zvanični odgovori na adresu Forbes BiH u vezi sa detaljima njihove odluke i eventualnim mogućnostima za nastavak saradnje. Također, čekamo odgovor na koji način će zbrinuti 47 otpuštenih radnika, kolike će biti otpremnine i da li su uplaćeni svi doprinosi radnicima od 1996. godine do danas. Prema informacijama kojima raspolaže Forbes BiH, radnicima nisu uplaćeni doprinosi za dio 1996. godine i za 1997. godinu.
Paralelno s ovim procesom, u završnoj je fazi izrade Nacrt Zakona o protuminskom djelovanju, kojim će se jasno definisati nadležnosti svih institucija i organizacija uključenih u deminerske aktivnosti, obaveze planiranja i nadzora, te mehanizmi finansiranja i izvještavanja. Ovaj zakon bi, kako ističu iz Ministarstva civilnih poslova, trebao osigurati pravedno i održivo rješenje i za zaposlene u sektoru, posebno one s pravom na beneficirani radni staž.
U njegovoj izradi, osim Ministarstva civilnih poslova i BHMAC-a, učestvuju i Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, entitetske uprave civilne zaštite te Brčko Distrikt, koji su do sada održali više radnih sastanaka. Očekuje se da će nacrt uskoro biti upućen u dalju proceduru.
Odlazak Norveške narodne pomoći iz Bosne i Hercegovine, iako vođen unutrašnjim reorganizacionim razlozima, predstavlja ozbiljan izazov za budućnost protuminskog procesa u zemlji. Institucije BiH sada se suočavaju s potrebom brze reorganizacije, očuvanja stručnih kapaciteta i pronalaženja novih međunarodnih partnera kako bi se nastavila borba za konačni cilj, a to je Bosna i Hercegovina bez mina.
Izvor: Forbes
