RAT U UKRAJINI: Kako veterani regrutuju dobrovoljce iz Srbije i BiH za ruske snage

Novinari BIRN-a infiltrirali su se u privatne Telegram grupe u kojima plaćenici sa dugogodišnjim iskustvom regrutuju nove dobrovoljce iz Srbije i BiH, nudeći im unosne ugovore i razne beneficije ukoliko se priključe ruskoj vojsci na ukrajinskom frontu.

“Braćo, ne zaboravite, bilo kakva pitanja – idete kao turisti za Rusiju. Nikakvih drugih odgovora.”

Ovo je jedna od stotinu poruka razmenjenih u privatnoj Telegram grupi, kojoj su se pridružili novinari BIRN-a tokom istraživanja o tome kako plaćenici koriste društvene mreže za regrutaciju novih dobrovoljaca, mameći ih da se iz Srbije i Bosne i Hercegovine pridruže ruskim snagama u Ukrajini.

Iako su učešće i organizacija učestvovanja u stranim sukobima zabranjeni zakonom u obe zemlje, istraživanje BIRN-a pokazuje da se državljani Srbije i BiH preko društvene mreže Telegram aktivno regrutuju za rusku vojsku.

Tokom četiri meseca praćenja regrutnih grupa na Telegramu, novinari BIRN-a otkrili su da balkanski plaćenici sa decenijskim iskustvom na ratištima privlače nove dobrovoljce obećanjima o hiljadama evra zarade, ruskom državljanstvu i beneficijama za njihove porodice.

BIRN je identifikovao najmanje dvojicu poznatih plaćenika kao regrutere – Dejana Berića, poznatog po popularnim YouTube i Telegram kanalima na kojima sa hiljadama pratilaca deli iskustva sa fronta, i Davora Savičića, iskusnog plaćenika i oficira ruske vojne obaveštajne službe koji je ranije ratovao i u Siriji.

Obojica su angažovana na strani proruskih snaga u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici u istočnom Donbasu od 2014. godine.

Berić je na pitanja BIRN-a odgovorio rekavši da bi pristao na intervju ako bi bio dobro plaćen, dok je Savičić na pitanja BIRN-a odgovorio slanjem dve glasovne poruke koje su sadržale uvrede i psovke.

Telegram do objavljivanja teksta nije odgovorio na pitanja BIRN-a o grupama za regrutaciju.

U julu 2025. godine, usled velikih ruskih gubitaka u Ukrajini i nastojanja Moskve da izbegne nepopularan drugi talas masovne mobilizacije, predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se strancima omogućava služenje u ruskoj vojsci, ne samo tokom vanrednog stanja, već i u „periodima mobilizacije“. U Rusiji je i dalje na snazi dekret o mobilizaciji koji je Putin proglasio 2022. godine.

Ubrzo nakon što je Putin potpisao dekret, novinari BIRN-a primetili su više oglasa za regrutaciju na društvenim mrežama i stupili u kontakt sa regruterima koristeći alias „Igor Dimitrijević“.

Novinari iza profila „Igor Dimitrijević“ javili su se na jedan takav oglas na Telegramu i stupili u kontakt sa Dejanom Berićem, jednim od najpoznatijih srpskih boraca u ruskoj vojsci. Berić redovno objavljuje video snimke sa ratišta na svojim Telegram i YouTube kanalima, gde ima hiljade pratilaca.

Međutim, komunikacija preko Telegrama u julu ove godine ubrzo je prekinuta, nakon što je Berić pitao za poznavanje ruskog jezika, navodeći da ugovor mogu da potpišu samo muškarci od 20 do 49 godina koji govore ruski.

Kada su novinari kontaktirali „Davora“, on je poslao svoju fotografiju kako bi se prepoznali na aerodromu. Na fotografiji je bio Davor Savičić. On je odbio da razgovara o detaljima ugovora putem Telegrama.

„Kad dođeš, brate, neću ništa preko telefona“, rekao je.

Savičić je dobrovoljac iz Doboja, na severu BiH, za kog je prethodno Radio Slobodna Evropa utvrdila da je oficir ruske vojne obaveštajne službe GRU, navodeći da od kraja 2021. regrutuje plaćenike za Rusiju za svoj bataljon „Vukovi“.

Prema pisanju RSE, Savičić je učestvovao u ratu u Siriji kao član plaćeničke grupe Vagner, a zatim 2018. i 2019. godine boravio u Donbasu, gde je bio instruktor u „grupi stručnjaka GRU-a koji su pomagali vojsci samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR)“.

Bosna i Hercegovina i Srbija izmenile su 2014. godine svoje krivične zakonike kako bi zabranile učešće u ratovima u inostranstvu, nakon što je uspon Islamske države doveo do toga da brojni strani državljani, uključujući i one sa Balkana, odlaze da ratuju na Bliskom istoku. Za kršenje ovih odredbi zakona kazne su između dva meseca do deset godina zatvora u Srbiji i dva meseca i osam godina u BiH.

Ipak, dobrovoljci iz obe zemlje pridruživali su se ruskim snagama još od aneksije Krima 2014. godine. Izveštaji o balkanskim plaćenicima koji odlaze u Ukrajinu da se bore za Moskvu pojavljivali se i od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

U pisanom odgovoru BIRN-u, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je da ne može da pruži informacije o tome da li je protiv Savičića pokrenut postupak, jer ne daje podatke o predmetima u fazi predistražnog postupka.

U Srbiji je Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) ranije navelo da vode istragu protiv Berića, ali nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o statusu predmeta protiv Berića do objavljivanja teksta.

Izvor: BIRN

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas