U okviru Richmond obrazovnih ustanova radi i Richmond Park International Primary School u Bihaću. Ova osnovna škola u proteklih godinu dana bila je predmet inspekcijskog nadzora od strane Kantonalne uprave za inspekcijske poslove USK, i tom prilikom utvrđene su nezakonitosti koji se odnose na kadar koji radi u ustanovi
rema zvaničnim podacima sa stranice Richmond Park škola u Bosni i Hercegovini trenutno radi 11 obrazovnih ustanova, koje pohađa više od 1.500 učenika. To su vrtići, osnovne i srednje škole u Sarajevu, Bihaću, Tuzli i Zenici (samo vrtić), te Internacionalni Burch univerzitet u Sarajevu. Ove ustanove su nasljednici obrazovnih institucija Bosna Sema, koje su se u javnosti povezivale sa nedavno preminulim Fetulahom Gulenom, imamom iz Turske, kojeg su turske vlasti optužile za pokušaj državnog udara u Turskoj 2016. Turska vlada označila je Gulenov pokret kao teroristički.
Nakon toga, Turska je praktično tražila zatvaranje ovih škola u BiH. Tadašnji turski premijer Binali Jildirim prilikom posjete BiH u martu 2018. rekao je da FETO, kako ga je turska vlada nazvala iako se sam pokret ne naziva tako, djeluje u više od 160 zemalja, između ostalih i u našoj zemlji, i to posebno u sektoru obrazovanja:
– Zahvaljujem se vlastima BiH koje su učinile određene korake da bi se spriječilo njihovo djelovanje, kako u sektoru obrazovanja, tako i u poslovnom sektoru, ali mi znamo da se njihove aktivnosti još nastavljaju i zbog toga želimo da se nastave napori u BiH u rješavanju ovog problema – rekao je Jildirim.
U tada Bosna Sema obrazovnim ustanovama negirali su bilo kakvu povezanost sa pokretom Fetulaha Gulena, a u saopštenju za javnost iz 2016. naveli su da povezivanje sa Gulenom nema pravne ni suštinske osnove – „osnivač naših škola je BiH, te zakoni BiH koji se nikako ne mogu dovesti u vezu sa terorizmom“.
Prema procjenama sudskog vještaka, vrijednost Bosna Sema obrazovnih institucija u BiH bila je oko 120 miliona KM. U 2018. tada 13 škola preuzima Stirling Education fond i škole preimenuje u Richmond Park School.
Bosna Sema obrazovne institucije u fokus su došle u decembru 2015, nakon samoubistva 14-godišnjeg Mahira Rakovca, koji je pohađao Internacionalnu osnovnu škou na Ilidži. Njegova porodica tvrdila je da je dječak zlostavljan ali je Tužilaštvo Kantona Sarajevo nakon provedene istrage saopštilo da nema krivičnog djela ni dokaza za to. Bh. javnost dobro je upoznata da je poslije preminula majka Mahira Rakovca Alisa Mahmutović, a nakon toga i njegov očuh Dubravko Lovrenović. Danas se o ovom slučaju govori tek sporadično.
U okviru Richmond obrazovnih ustanova radi i Richmond Park International Primary School u Bihaću. Ova osnovna škola u proteklih godinu dana bila je predmet inspekcijskog nadzora od strane Kantonalne uprave za inspekcijske poslove USK, i tom prilikom utvrđene su nezakonitosti koji se odnose na kadar koji radi u ustanovi. Informacije koje objavljujemo u tekstu, novinari Žurnala dobili su iz vlastitih izvora, jer inspekcija nije dostavila konkretne slučajeve. Za Žurnal kažu kako su nakon naših upita pitali školu da li je saglasna da nam se informacije proslijede:
–Navedena ustanova nije saglasna za davanje bilo kakvih informacija budući da postupak inspekcijskog nadzora još uvijek nije okončan, te da bi se davanjem informacija čitaoci mogli navesti na krivi zaključak, a što bi u konačnici moglo narušiti ugled i reputaciju ustanove – navodi se u odgovoru inspekcije.
Jedna od utvrđenih nepravilnosti odnosi se na Azru Hamulić. Inspekcijskim nadzorom iz decembra 2023. utvrđeno je da je Azra Hamulić zaposlena na radnom mjestu pedagog škole, te da je priložila diplomu Univerziteta u Sarajevu o stečenoj akademskoj tituli i zvanju magistra pedagogije i bibliotekarstva:
– S obzirom da je na traženje inspektora predočena diploma o završenom prvom ciklusu studija u trajanju od tri godine za Azru Hamulić, koja ne ispunjava uvjete za radno mjesto pedagog – navodi se u dokumentu inspekcije.
Inspektor zaključuje da je primljena bez prethodne zakonom propisane procedure i poštivanja Pedagoških standarda za osnovno obrazovanje. Zbog toga se direktoru škole Nerminu Efendiću nalaže da ovo radno mjesto popuni u skladu sa navedenim dokumentima u Unsko-sanskom kantonu. Ali prema zvaničnim vijestima sa stranice i društvenih mreža ove škole, Azra Hamulić još uvijek je pedagog.
Ovaj slučaj nije jedini gdje je inspekcija utvrdila nezakonitosti. U 2023. u školi su zaposlene dvije osobe od kojih jedna u trenutku prijema još uvijek nije imala nostrifikovane diplome u BiH, niti je odradila pripravnički staž. U drugom slučaju prijem je također izvršen bez odrađenog pripravničkog staža ali i položenog stručnog ispita. Inspekcija je za nastavnicu Biologije Sandru Arbi ustanovila kako nema položen stručni ispit jer je prvi put zasnovala radni odnos u školi, te je imala status pripravnika:
– Na traženje inspektora nije predočeno rješenje o pripravničkom stažu sa rokom polaganja ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno stručnog ispita i imenovanje mentora, kako je to i propisano članom 120, stav 2, Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju – navodi se u rješenju inspekcije, kojim se nalaže školi da otkloni uočene nedostatke.
U oktobru ove godine kantonalni inspektor za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ponovo je posjetio Richmond Park Primary School i utvrdio određene nepravilnosti koje se odnose na Yermeka Karsabayeva, nastavnika fizike. Prema informacijama Žurnala, provjeravalo se da li on ima diplomu priznatu u BiH, odrađen pripravnički staž i položen stručni ispit. I u ovom slučaju je Richmondu i direktoru Nerminu Efendiću naloženo da otkloni nedostatke. Osim obrazovnog, radno-pravni status Karsabayeva provjerava i kantonalni inspektor rada.
U inspekcijskom nadzoru izvršenom 10. oktobra utvrđeno je da Muzamil Shahzad, profesor hemije u ovoj školi i školski savjetnik, nema kompletiranu dokumentaciju za rad u školi. Nadzorom je utvrđeno da uopće nema zaključen ugovor o radu sa školom i da se ne vodi u evidenciji zaposlenih. Na uvid inspektoru predočen je spisak radnika za isplatu plate za septembar 2024., na kojem je evidentirano 37 radnika, ali među njima nema Shahzada. Ali u razrednim knjigama za više razrede osnovne škole profesor je evidentiran kao profesor hemije od septembra ove godine, da je držao sate koje je potpisao, ali nije evidentirao nastavne jedinice. Direktor škole Nermin Efendić inspektorima je rekao da profesor ima djelimičnu dokumentaciju jer je prošle godine radio u Richmond školi u Tuzli ali da zbog „birokratskih poteškoća proces prelaska u Bihać traje“.
Radnu dozvolu nema ni Melek Sahin, profesorica engleskog jezika u ovoj školi. Direktor Efendić inspekciji je rekao da ona posjeduje validnu diplomu, te da se i za nju čeka radna dozvola, „a vrijeme ide. Nadali smo se da će se ovo veoma brzo riješiti“, naveo je.
Više od mjesec dana novinari Žurnala pokušavali su razgovarati o navedenim propustima sa direktorom osnovne škole Richmond u Bihaću. Nije odgovarao na naše mailove, poruke, a u jednom od zadnjih telefonskih razgovoru sa službenicom škole, kontakt osobom sa direktorom Efendićem, rekla nam je:
– Direktor je bio odsutan, upravo se vraćamo sa postrojavanja Petog korpusa.
Osim postrojavanja, djeca više puta godišnje prisustvuju događajima u vezi sa obilježavanjem rata u BiH, posjećuju kasarne i obiježavaju važne datume.
Tako su u aprilu 2022. posjetili kasarnu Adil Bešlić, a djeca su imala priliku držati oružje.
„Veliko im hvala na nezaboravnim minutama koje su nam priuštili“, objavila je škola iznad fotografija gdje djeca nižih razreda osnovnih škola drže oružje i nišane metu.
Škola se inače diči „nultom stopom tolerancije na nasilje“, ali su djeca imala priliku u okviru školskih aktivnosti ići i na paintball. I to samo dječaci.
Jednako kao ni direktor Nermin Efendić, na naša pitanja više od mjesec dana nisu odgovorili ni u Ministarstvu obrazovanja Unsko-sanskog kantona. Kako posjedujemo dokumentaciju iz koje se vidi da je Ministarstvo jako dobro upoznato sa nezakonitostima u ovoj školi, pitali smo da li su i šta poduzeli, te da li će reagovati na bilo koji način. Sa druge strane – tišina.
Da su upoznati sa situacijom, svjedoči i odgovor koji je Žurnal dobio od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove – Inspektorata za obrazovanje, nauku, kulturu i sport – u kojem se navodi da su o uočenim nezakonitostima informisali Ministarstvo:
– Ovaj inspektorat je vršio više inspekcijskih nadzora kod navedenog subjekta nadzora, kako redovnih kontrola, i kontrola po zahtjevu. U skladu sa svojim nadležnostima Inspektorat je preduzimao mjere i radnje, te su obaviješteni nadležno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a… i izdati prekršajni nalozi kako za pravo tako i za odgovorno lice – kažu za Žurnal.
Osim što ignorišu novinare, u Ministarstvu obrazovanja USK, na čijem je čelu Denis Osmankić (SDP), ne žele sarađivati ni sa Uredom za borbu protiv korupcije USK-a.
Kako za Žurnal kažu u ovom uredu, i njima su prijavljene nepravilnosti u Richmond osnovnoj školi, pa su u aprilu ove godine zatražili dokumentaciju i informacije od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Bihać – Inspektorata za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko – sanskog kantona.
–Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko – sanskog kantona ovom Uredu nije dostavilo tražene informacije ni nakon slanja urgencije za dostavljanje istih – navode u Uredu za Žurnal.
Iz dostavljene dokumentacije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove evidentno je da je utvrdila određene nepravilnosti prilikom zapošljavanja pedagoga i nastavnice biologije u PU “Richmond Park International Primary School” Bihać, te da je poduzela zakonom predviđene radnje i mjere, odnosno donijela rješenja o otklanjanju utvrđenih nedostataka/nepravilnosti:
– Ovaj Ured je potom od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Bihać zatražio informaciju o tome da li je PU “Richmond Park International Primary School” Bihać postupila po naprijed navedenim rješenjima, odnosno informaciju o tome da li je školi izdan prekršajni nalog zbog nepostupanja po pravosnažnom rješenju kojim je školi naloženo da izvrši zapošljavanje pedagoga škole u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Pedagoškim standardima Unsko-sanskog kantona. S tim u vezi, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Bihać je dostavila odgovor u kojem je navela da je škola u potpunosti postupila po pravosnažnom rješenju o otklanjanju nedostataka/nepravilnosti u pogledu zapošljavanja nastavnice biologije.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove nije ovom Uredu dostavila informaciju da li je PU “Richmond Park International Primary School” Bihać postupila po pravosnažnom rješenju, odnosno da li je u slučaju nepostupanja po istom školi izdat prekršajni nalog. Ured se ponovno obratio Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, tražeći informaciju o tome da li je provedeno ranije rješenje. Osim ranijih, Ured je primio još jednu prijavu u vezi sa navodnim nezakonitostima u ovoj osnovnoj školi.
Iz Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona za Žurnal kažu da su posredstvom Odsjeka kriminalističke policije Policijske stanice Bihać u februaru 2024. godine primili prijavu koja se odnosi na navodne nezakonitosti pri zapošljavanju u navedenoj školi:
– U konkretnom predmetu u toku je prikupljanje materijalne dokumentacije koja se odnosi na prijavljeni događaj – navode.
Pedagoški zavod USK-a također smo pitali da li je upoznat sa prijavama te da li je ovaj slučaj na bilo koji način u njihovoj nadležnosti. Na naša pitanja kratko su dogovorili da njihova nadležnost „isključuje informacije“ koje smo tražili, te nas uputili da nadležnosti pronađemo na njihovoj web stranici. Iz odgovora se, dakle, može zaključiti, da Zavod nema nadležnost za postupanje. Inspekcija je u jednom od svojih nalaza navela da je Pedagoški zavod 3.11.2023. izvršio stručno-pedagoški nadzor u školi:
– Nalaz je dostavljen školi sa prijedlogom mjera i rokom izvršenja – stoji u dokumentu inspekcije.
V.d. direktora Pedagoškog zavoda trenutno je Nuho Kurtović, bivši ministar obrazovanja Unsko-sanskog kantona. Kurtovića je Općinski sud u Bihaću u maju 2017. godine osudio na zatvorsku kaznu od osam mjeseci zbog zloupotrebe položaja. Kurtović je dodijelio dozvole ispitivača za polaganje teoretskog i praktičnog dijela vozačkog ispita osobama koje nisu ispunjavale potrebne uslove, pa čak i samom sebi iako nije ispunjavao uslove! U decembru 2017. godine, Kantonalni sud u Bihaću je zatvorsku kaznu izrečenu Kurtoviću preinačio u uvjetnu kaznu. Njegov bliski član porodice predaje u Osnovnoj školi Richmond.
Iz tromog postupanja dijela institucija (Ureda za borbu protiv korupcije, Ministarstva obrazovanja, škole…) moglo bi se zaključiti da se iz nekog razloga ova međunarodna obrazovna ustanova štiti. Tokom istraživanja koje smo proveli, došli smo do informacija da djeca pojedinih uposlenika vladinih institucija pohađaju upravo osnovnu školu Richmond. Iako su nam poznata imena i roditelja i djece, te njihove visoke funkcije u institucijama, nećemo ih navoditi zbog zaštite djece.
Korupcija u obrazovanju
Nepotizam, zapošljavanje bez konkursa, prodaja diploma… korupcija u obrazovanju u BiH i dalje je sveprisutna. Jedna od onih koji odavno upozoravaju na to je i Vildana Alibabić, univerzitetska profesorica iz Bihaća, koja je od 2018. do 2022. bila poslanica u Skupštini USK-a ispred Naše stranke. Smatra da je korupcija generalno u Bosni i Hercegovini postala već odavno način života, način razmišljanja i djelovanja:
– Postala je „normalna“. Sa svojih hiljadu lica prodrla je u svaki sektor, u svaku poru sistema, zbog čega se vrlo teško nositi s iskorjenjivanjem. Problem se usložnjava kad se uzme u obzir činjenica da su u sistem ušli ljudi političkom, rođačkom ili nekom drugom linijom, znači korupcijom i ne možete od njih očekivati da će se boriti protiv korupcije. Kad tome dodate lažne, kupljene ili na brzinu stečene diplome, praktično postaje nemoguće da se korupcija iskorijeni.
Iako javnost očekuje da će pravosudni sistem reagirati kroz razne prijave, istrage i procedure koje idu od inspekcija, reakcija nadležnih ministarstava na inspekcijske nalaze (kojih ima u ovisnosti o tome koja politička struktura vlada), dođe se do podatka da je u provjeri diploma na USK 2020. godine kada ih je provjereno oko 1.200, utvrđeno 35 koje nisu vjerodostojne, kaže profesorica Alibabić:
– I desi se paradoks da ih je u pravosudnim institucijama 11, a u obrazovnim 10, praktično dvije trećine u ova dva sistema. Proces provjere nikad nije završen!? Zato na pitanje da li resorne institucije poduzimaju dovoljno u borbi protiv korupcije u obrazovanju, odgovor je negativan. Nisu, a problem kreće od njih.
U institucijama imamo brojne primjere zapošljavanja političkom, rođačkom ili nekom drugom linijom, ali jednako bi se trebale provjeravati i privatne i javne ustanove:
– Razlike u javnim i privatnim obrazovnim institucijama ne bi trebalo biti, i privatnim institucijama nadležna ministarstva i zakonodavna i izvršna tijela daju odobrenja za rad na temelju predočenih dokaza da mogu zadovoljiti kriterije obrazovnog procesa, dakle mogu ih i kontrolirati. U provjeri, razlika je samo u tome kojoj su političkoj strukturi privatne institucije bliže, i da li je ta struktura na vlasti. Najbolji primjer je nekadašnja Vita plus u Cazinu.
O tome da li je više korupcije u privatnom ili javnom obrazovnom sektoru teško je govoriti u sektoru osnovnog obrazovanja, jer je malo privatnih osnovnih škola u BiH, kaže za Žurnal Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
– Ali da se uporediti u visokoškolskom obrazovanju, gdje je korupcija možda čak i zastupljenija u privatnim ustanovama, ili se lakše dolazi do određenih ocjena, ili papira, znamo za velike afere pogotovo iz USK.
Generalno, smatra Ožegović, korupcija u obrazovanju je veoma zastupljena i ona se ne procesuira niti se istražuje u dovoljnoj mjeri:
– Prema našim nalazima, najviše korupcije ima u visokoškolskim obrazovnim ustanovama, najviše je ima jer se o njoj najviše zna ili se smatra da je najviše ima, jer su studenti više osnaženi da progovore o njoj za razliku od korupcije u osnovnim i srednjim školama, gdje roditelji najčešće ne žele da se zamjeraju profesorima, niti imaju dovoljno saznanja od strane svoje maloljetne djece, odnosno učenika.
Korupcija se, kaže za Žurnal, najviše u osnovnim, odnosno srednjim školama, dešava u dvije oblasti – tenderi/namještanje ekskurzija i sl, i upošljavanje nastavnog kadra.
– Nažalost, upravo ovakvim klijentelističkim pristupom, odnosno zarobljenošću obrazovanja od strane političkih elita mi ne možemo govoriti da imamo slobodno obrazovanje i da imamo najbolji nastavni kadar koji obrazuje. Sporno je što se do informacija teško dolazi i može se doći tek ukoliko neko isfrustriran iz tog kruga progovori o problemima sa kojima se susreo. Upravo zbog toga začaranog kruga gdje je teško doći do informacija, možda neke nezavisne institucije ne mogu da djeluju i upozoravaju na nepravilnosti. Paralelno, imamo dio javnih organa koji ne žele da postupaju po njima jer su dio ovih mreža. Nije tajna da svim ustanovama koje se nalaze iznad škola i koje treba da regulištu ovu oblast i koje treba da rukovode – razni zavodi i ministarstva – i posljedično, ako se jave indicije, tužilaštva nemaju dovoljno ni snage ni volje da reaguju po ovim nepravilnostima.
Kada se TI pojavi kao prijavitelj teško dolaze do bilo kakve informacije, najčešće ne dobijaju nikakve odgovore od strane mninistarstava koja su nadležna za ovu oblast, i pokazuju se kao najslabija karika:
– A i ukoliko dogovaraju najčešće su odgovori da će se izvršiti provjere, ali treba proći dosta vremena, mjeseci, godina, da se dobije bilo kakva informacija povratna i najčešće ona ne bude zadovoljavajuća. Indicije koje su postojale za nepravilnosti pred tim organima se ne pokažu kao dovoljno snažne, što je znak nepravilnosti postupka pred tim organom.
Profesorica Alibabić kaže da sve to vodi ka lošem ili osrednjem kadrovskom potencijalu, koji loše ili osrednje provodi proces obrazovanja:
– Nema tu izvrsnosti koja će zainteresirati učenika ili studenta i proizvesti inovativan i kreativan potencijal za budućnost. Uz napomenu da se moraju spomenuti pojedinci koji su svojim znanjem i radom iznad ove prosječnosti, jer ne bilo fer prema njima da ih se ne spomene, ali nema kritične mase koje će preokrenuti smjer. Trend odlaska koji je još uvijek vrlo intenzivan doprinosi da sada baš i nema izbora, sve više kadrova nedostaje, ostajemo s onim što je na raspolaganju i tu se krug zatvara. Generacijski, greška je već učinjena.
Da li je moguće boriti se efikasno protiv korupcije, pita se profesorica Alibabić.
– Da, moguće je i nije pitanje kako se boriti, već je to pitanje htijenja! Ima li se volja da se borimo protiv korupcije?! To mora uraditi sistem. Na primjeru zemalja koje su savladale korupciju vidi se da je potrebno posvetiti pažnju javnoj upravi, regrutirati kvalitetne i nekorumpirane službenike i dobro ih platiti, donijeti propise i raditi. Naročito je važno da oni koji čine koruptivne radnje budu kažnjeni, i to strogo. Bez mogućnosti da „otkupe“ boravak u zatvoru, a najvažnije je biti transparentan i objelodanjivati rezultate tijela koja se bave borbom protiv korupcije da bi se vratilo povjerenje u sistem i motiviralo sve na još jaču borbu – kaže za Žurnal.
Izvor: zurnal.info
