SKOČILE ZA DESET DANA, „PADAJU“ MJESECIMA: Dok se moreuz polako otvara, cijene goriva i hrane u BiH „zaključane“

Hormoški moreuz na dan 3. juna 2026. godine nije bio potpuno zatvoren u smislu da apsolutno nijedan brod nije prolazio, ali je i dalje bio efektivno blokiran za normalan komercijalni saobraćaj. Većina relevantnih izvora navodi da je prolaz ograničen, da se odvija samo manji broj tranzita, uz posebne sigurnosne režime i vojne pratnje te da se globalna trgovina naftom i plinom i dalje suočava s ozbiljnim poremećajima.

Reuters je izvještavao da pojedini tankeri i LNG brodovi i dalje uspijevaju proći kroz moreuz, ali su takvi prolazi rijetki i odvijaju se pod izuzetnim sigurnosnim mjerama. Više izvora potvrdilo je da je promet kroz moreuz pao na mali dio uobičajenog obima te da se moreuz smatra „efektivno zatvorenim“ za normalan komercijalni saobraćaj.

MARŽA NE SMIJE BITI VEĆA OD 25 FENINGA

Izvještaji o novim sukobima između SAD-a i Irana pokazuju da se vojne aktivnosti nastavljaju upravo u području Hormoškog moreuza, što dodatno otežava normalizaciju plovidbe. Američki i iranski zvaničnici i dalje pregovaraju o uslovima eventualnog potpunog otvaranja prolaza, što potvrđuje da se situacija još ne smatra normalizovanom.

Budući da kroz Hormoški moreuz u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, njegovo dugotrajno ograničenje održava cijene sirove nafte na povišenom nivou.

Cijena brent nafte na svjetskom tržištu, zbog nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku, za samo 24 sata porasla je sa 94,16 na 98 američkih dolara po barelu, koliko je iznosila 3. juna ove godine.

Ekonomista Zoran Pavlović podsjeća da Bosna i Hercegovina nema vlastite kapacitete za preradu nafte te da se većina goriva uvozi iz Italije, Slovenije i Hrvatske, što stvara pritisak na rast cijena dizela i benzina u našoj zemlji. Ipak, ističe da konačna cijena zavisi i od marži distributera, kursa dolara i poreza.

Kako na nivou BiH ne postoji jedinstvena državna cijena goriva, cijene se razlikuju od pumpe do pumpe i od grada do grada. Prema posljednjim dostupnim podacima, platformi poput FTM FBiH Oil Info, iz kraja maja i početka juna, cijene su se kretale u sljedećim okvirima: benzin 95 od 2,85 do 3,00 KM, benzin 98/100 od 3,00 do 3,20 KM, a eurodizel od 3,10 do 3,30 KM po litru.

Nakon snažnog rasta cijena tokom marta i aprila, povezanog s krizom na Bliskom istoku i skokom cijena sirove nafte, tržište se tokom maja stabilizovalo, pa početkom juna nije bilo značajnijih promjena u odnosu na kraj prethodnog mjeseca.

Na benzinskim pumpama u Banjaluci 3. juna cijena benzina 95 iznosila je od 2,95 do 3,10 KM po litru, dok se cijena dizela kretala od 3,13 do 3,30 KM.

Trenutno su cijene benzina i dizela najniže na benzinskim pumpama u Hercegovini, prvenstveno u Širokom Brijegu, Mostaru i Čapljini, gdje se kreću od 2,92 do 3,00 KM po litru.

„Cijena goriva koju plaćamo zavisi od cijena u rafinerijama na dan prodaje i formira se prema cijenama na berzi tog dana. Kada se tome dodaju troškovi transporta i veleprodajna marža od šest feninga po litru, najpovoljniju cijenu imaju oni koji nemaju posrednike u veleprodaji, ali maloprodajna marža ne može biti veća od 25 feninga“, pojašnjava Pavlović.

DODATNI PAD ŽIVOTNOG STANDARDA

On navodi da cijene nafte na svjetskom tržištu variraju na dnevnoj osnovi, uz povremene manje padove. Dodaje da su, prema njegovim informacijama, inspekcijske službe u Republici Srpskoj održale sastanak s distributerima te donijele odluku da se prvo prodaje gorivo koje je posljednje nabavljeno.

Međutim, dodaje Pavlović, ukoliko rezervoari u međuvremenu nisu dopunjavani, ostaju na snazi prethodno formirane cijene.

„Tako se može desiti da na dvije pumpe istog distributera imamo različite cijene“, kaže Pavlović.

Naš sagovornik smatra da je u dobroj mjeri zaustavljeno nekontrolisano povećanje cijena goriva, ali ističe da se zbog situacije u Hormoškom moreuzu i dalje očekuju stalne oscilacije cijena sirove nafte.

„Ono što mi kao mala zemlja možemo očekivati jeste da neće biti nestašica goriva, dok će se cijene formirati u skladu s kretanjima na svjetskom tržištu. Ipak, zahvaljujući inspekcijskim nadzorima, došlo je do određenog uređenja ove oblasti, pa distributeri više nisu u mogućnosti da podižu cijene kada i koliko žele“, smatra Pavlović.

Uredba Vlade Republike Srpske, prema kojoj samo građani ovog bh. entiteta na benzinskim pumpama ostvaruju povrat od 0,10 KM po litru goriva, nije značajnije ublažila inflatorni udar. Treba podsjetiti da je ova mjera na snazi do 15. juna.

Građani širom Bosne i Hercegovine smatraju da je rast cijena goriva značajno uticao na pad životnog standarda. Budući da je gorivo osnovna komponenta u transportu, skuplji dizel i benzin automatski pokreću lančanu reakciju poskupljenja. Prve na udaru su transportne usluge i dostava, a ubrzo potom rastu i cijene osnovnih prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje.

VLAST NIŠTA NE ČINI DA SPRIJEČI NEKONTROLISANI RAST CIJENA

Prema podacima Saveza sindikata RS, sindikalna potrošačka korpa za april iznosila je 2.904 KM, dok je prosječna plata od 1.643 KM pokrivala svega 56,57 posto te korpe.

U Federaciji BiH prosječna plata također je iznosila 1.643 KM, ali je mogla pokriti tek 49,19 postopotrošačke korpe, koja je u aprilu dostigla vrijednost od 3.340 KM.

U vrijednost potrošačke korpe nije uračunato gorivo, što znači da za prosječnu porodicu s jednim automobilom, koja godišnje pređe između 15.000 i 20.000 kilometara, samo poskupljenje dizela od februara do juna 2026. godine predstavlja dodatni godišnji trošak od 650 do 1.150 KM, zavisno od potrošnje vozila.

To je približno jednako vrijednosti jedne do dvije prosječne mjesečne potrošačke korpe, ili trošku grijanja za cijelu sezonu u mnogim domaćinstvima u Republici Srpskoj.

Vodeće banke, poput J.P. Morgana, procjenjuju da će prosječna cijena brent nafte tokom cijele 2026. godine iznositi oko 96 američkih dolara po barelu, dok je ranija prognoza bila svega 60 dolara. Za WTI naftu predviđa se prosjek od 89 dolara po barelu.

Fitch Ratings podigao je svoju osnovnu prognozu za 2026. godinu na 70 dolara po barelu, uz napomenu da bi nepovoljan scenario dugotrajnih sukoba mogao zadržati cijenu nafte na nivou od oko 100 dolaratokom dužeg perioda.

Vlasti oba bh. entiteta, kao ni državne institucije, za sada nisu pokazale niti poduzele ozbiljnije korake kako bi građane zaštitile od posljedica rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. Inspekcijski nadzori i ograničenja marži donekle su spriječili nekontrolisani rast cijena goriva, ali se kraj talasu poskupljenja i inflacije još ne nazire.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Pročitajte još: 

HAJKA NA SABINU ĆUDIĆ: Od izjave u Vijećnici do prijetnji ubistvom

DOSSIER VALTERA: Kako je u sjedištu bh. diplomatije isprepletena mreža stranačkih, rođačkih i prijateljskih veza

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!