Kovačević je zloupotrijebio pravo na predstavku i nema status žrtve, odlučio je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Slavena Kovačevića protiv BiH.
Kovačević tvrdi da je žrtva diskriminacije jer se izjašnjavao kao “Ostali” te se smatra diskriminiranim.
Agenti koji zastupaju BiH su se žalili te upoznali Sud u Starsbourgu da se Kovačević ranije izjašnjavao kao Hrvat, dostavljajući dokaz sa službene stranice gradskog vijeća Sarajevo za period 2012. do 2016. godine.
Odluka Suda
Nakon što je vijećao u tajnosti 20. novembra 2024. i 25. juna 2025. godine, Sud je donio sljedeću odluku:
1. Utvrđuje, sa 16 glasova prema 1, da žalbe podnositelja zahtjeva u vezi s članom 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju, posmatrano samostalno i/ili u vezi s članom 14. Konvencije, koje se odnose na indirektnu prirodu izbora za Dom naroda Bosne i Hercegovine i izmjenu određenih izbornih pravila na dan općih izbora 2. oktobra 2022. godine, izlaze iz okvira predmeta koji je upućen Velikom vijeću;
2. Prihvata, sa 16 glasova prema 1, prigovor Vlade na dopuštenost zahtjeva iz sljedećih razloga:
(a) sa 16 glasova prema 1, da je podnosilac zahtjeva zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva u smislu člana 35. stav 3 (a) Konvencije;
(b) sa 12 glasova prema 5, da podnosilac zahtjeva nema status žrtve u smislu člana 14. Konvencije, u vezi s članom 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju, kao i članom 1. Protokola br. 12;
3. Utvrđuje jednoglasno da nije potrebno razmatrati preostale razloge nedopuštenosti na koje se Vlada pozvala.“
Prvostepena presuda
U prvostepenoj presudi Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.
Sud je tada utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.
Kovačević se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.
Tadašnju presudu je donijelo vijeće od sedam sudija u sljedećem sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).
Ubrzo po toj presudi, Bosna i Hercegovina je uložila žalbu, koju je prihvatilo Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava koje je danas objavilo presudu da se poništava prvostepenu presuda po tužbi Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine.
