SVI ALARMI DAVNO UPALJENI: Hoće li rezervna policija postati Dodikova privatna vojska?

„Rezervna policija nije potrebna nijednom narodu u Bosni i Hercegovini, potrebne su škole, vrtići, bolnice, proizvodna radna mjesta, investicije… Кada nisu u stanju da to pruže građanima, ova vlast im nudi rezervni sastav policije. Onaj ko svom narodu umjesto olovke u ruku stavlja pušku, nije dobronamjeran, već je opasan po svoj narod“, poručio je Darko Babalj, zastupnik u Predstavničkom domu  Parlamentarne skupštine BiH i član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS).

Ova konstatacija jasno oslikava politiku vlasti bh. entiteta Republika Srpska koja u nemogućnosti da rješava suštinske ekonomsko–socijalne probleme građana kontinuirano svojim odlukama i zakonima izaziva političke tenzije i proizvodi duboke krize u BiH.

OPASNO ZVECKANJE ORUŽJEM

Posljednji u nizu je prijedlog Vlade RS o izmjena Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima – po hitnom postupku – kojima bi se formirao pomoćni/rezervni sastav policije Republike Srpske.

Ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan rekao je da je razlog za ovaj potez hronični manjak kadra i da MUP-u RS nedostaje oko 1.000 policajaca „zbog odlaska u penziju i iscrpljenosti postojećih, naročito u slučajevima poplava, požara, migracija i javnih okupljanja“.

Iz Vlade RS su istakli da je policijska rezerva potrebna i zbog „novih sigurnosnih izazova“ do kojih dolazi upotrebom dronova i razvojem novih tehnologija.

Odluka o uspostavi rezervnog sastava policije, međutim, izazvala je brojne negativne komentare i reakcije u bh. javnosti, institucijama međunarodne zajednice, ali i među opozicijom RS. Posebno jer za spašavanje od elementarnih nepogoda i pitanja migracija već postoje nadležne službe koje se plaćaju iz budžeta RS ili BiH.

I ako, kako to tvrdi Karan, određen broj policajaca odlazi u penziju ili su „iscrpljeni“, mada se ne zna od čega, pitanje je zašto MUP ne popunjava svoje redove kroz redovno zapošljavanje?

Ili je, pak, pozadina potpuno drugačija?

Naime, u javnosti se otvoreno spekuliše, a na to je upozorio i nezavisni poslanik u Narodnoj skupštini RS Ramiz Salkić, da je cilj povećanja broja policajaca doslovno i bukvalno da se oni poput vojske izvedu na međuentitetsku liniju razgraničenja, ili pak na dio granice BiH koji je dio entiteta RS.

„Policija RS treba da bude inicijalna oružana podrška njihovim idejama koje oni jasno iznose u javnosti, a koje su na putu separatizma i podjele BiH“, upozorio je Salkić.

Igor Crnadak, šef poslaničkog kluba PDP-a u Narodnoj skupštini RS, upozorio je da ovakve odluke bude kod onih koji se sjećaju ratnih devedesetih i pojmova poput „rezervni sastav policije“ i „teritorijalna odbrana“ nisu nikome potrebne.

Ništa manje značajno pitanje nije ko bi trebao činiti rezervni sastav policije RS? Politički, po mjeri režima, podobni, ili pak sposobni kadrovi.

PLATA POLICAJCA S NAJNIŽIM ČINOM VEĆ U RANGU PLATE DR SPECIJALISTE

MUP RS izgubio je svaki kredibilitet kao profesionalna policijska agencija kada je otvoreno stao u zaštitu lica s potjernica Suda BiH, Milorada Dodika predsjednika RS, te premijera i predsjednika Narodne skupštine Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Na taj način do kraja je ogoljena činjenica da je policija u cjelosti politizovana i stavljena u službu vlasti. Ona danas suštinski postoji ne da bi štitila sigurnost i imovinu građana, dakle pravni poredak, već grupu „odabranih“ zvaničnika i političkih moćnika.

Vrijedi podsjetiti da su za tu ulogu i finansijski nagrađeni, pa danas i policajac sa najnižim činom,upozoravaju iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu, ima platu u rangu ljekara specijaliste!

Aktivacijom rezervnog sastava, navodi se u prijedlogu zakona, njegovi pripadnici bi stekli prava i ovlaštenja policijskih službenika, što znači da bi imali uniformu, bili bi naoružani i imali bi ovlaštenja da hapse.

Nakon što se istraga o paljenju automobila lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića nije pomakla s mjesta, nakon niza verbalnih prijetnji i uvreda koje su doživjeli opozicioni političari koji nisu podržali Dodika na mitinzima koje je sam za sebe organizirao od strane njegovih pristaša, nakon što mu je prvostepena presuda izrečena pred Sudom BiH, nakon verbalnih prijetnji upućenih „nepodobnim“ novinarima i građanskim aktivistima…, javnost se sa zebnjom pita hoće li sutra ti zagriženi podržavatelji režima biti uniformisana policija s oružjem u rukama?

Da li je na sceni namjera formiranja paravojne oružane sile, ovaj put institucionalizirana, ali s istim zadatkom s kojim su bosanski Srbi pred početak rata devedesetih naoružavali civilno stanovništvo?

Uvođenje rezervnog sastava policije, kako smo i naveli, kontinuitet je politike aktuelne vlasti koja, posebno od izricanja prvostepene presude Dodiku pred Sudom BiH, donijela niz antiustavnih zakona u nastojanju razvlašćivanja BiH kao države.

Stoga je opravdano pitanje: bude li prvostepena, odnosno osuđujuća presuda potvrđena – koje je korake režim spreman poduzeti kako bi Dodik ostao na poziciji? Jer mu je osim jednogodišnje kazne zatvora, koju novčano može otkupiti, izrečena i mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednik RS u trajanju od šest godin, s koje bi automatski morao odstupiti.

HOĆE LI „OŠTRE REAKCIJE“ BITI DOVOLJNE DA SE DODIK ZAUSTAVI

Ovaj zakonski prijedlog revitalizacija je ideje iz 2019. godine. Međutim, tada su vlasti u RS-u odustale od realizacije formiranja rezervnog sastava policije pod pritiskom međunarodne zajednice, prije svega OHR-a i Ambasade SAD-u u BiH. Umjesto toga, od specijalnih jedinica MUP-a RS-a formirana je Žandarmerija, kojoj su pridodati aktivni policajci, uglavnom mlađi policijski službenici.

Dodik sada računa da je geopolitička situacija u svijetu takva da se niko neće ozbiljno baviti stanjem u BiH, pa stoga nastavlja raditi po svome. Istina, ako mu je „vjetar u leđa“ dao Rod Blagojević, propali bivši američki senator koji je svoje grijehe okajavao u zatvoru, jedan od plaćenih lobista iz budžeta svih građana RS, onda se svakako preračunao.

Iz OHR-a je saopšteno kako izjave ministra unutrašnjih poslova RS „sugerišu da svrhe u koje se formira rezervni sastav policije mogu uključivati, između ostalog, i upravljanje granicama i migracijama, kao i operacije protiv dronova, što su pitanja u nadležnosti nekoliko različitih institucija koje zahtijevaju koordinirane i sveobuhvatne odgovore na nivou cijele države“.

Umjesto pokretanja jednostranih inicijativa kao što je formiranje rezervnog sastava policije, u OHR-usmatraju da bi vlasti na svim nivoima trebale dati prioritet saradnji usmjerenoj na unapređenje sigurnosti građana i održavanje sigurnog okruženja. Politika imigracije, izbjeglica i azila je ustavna nadležnost državnih institucija i treba jačati njihove kapacitete.

„Predloženo formiranje rezervnog sastava policije i reakcije koje su uslijedile ne doprinose jačanju mira i stabilnosti u BiH. S obzirom na istorijski kontekst rezervnog sastava policijskih snaga u BiH, ne iznenađuje činjenica da ova inicijativa generira nepovjerenje. U tom svjetlu, odlučno pozivamo vlasti RS da se suzdrže od daljnjeg postupanja u pogledu ovog zakonskog prijedloga te da se, umjesto toga, uključe u dijalog sa kolegama na državnom nivou i unutar Federacije BiH“, saopšteno je iz OHR-a.

Istim povodom se oglasila i Delegacija Evropske unije (EU), kancelarija specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, izražavajući ozbiljnu zabrinutost.

„Evropska unija poziva NS RS da odustane od ove inicijative, koja je nepotrebna i kontraproduktivna, te rizikuje dalje produbljivanje podjela“, naveli su iz EU.

Poručili su kako ohrabruju sve policijske organe u BiH „da popune veliki broj upražnjenih radnih mjesta i unaprijede saradnju i koordinaciju među svim policijskim organima kako bi se uspješnije borili protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

Zabrinutost međunarodnih zvaničnika je razumljiva jer se na odgovor iz Federacije BiH nije dugo čekalo. Tako je federalni ministar policije Ramo Isak poručio da će, ukoliko ovaj zakon bude usvojen, Federalni MUP pokrenuti istu proceduru.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

Čitajte još: 

MILIONI ZA POSLOVNE PROSTORE: Kako je Služba za poslove sa strancima “crtala” konkurse za stranačke veze i lokalne moćnike

TUŽILAŠTVO KS OTVORILO ISTRAGU: Fudbalski sudija Deljković “bio na poslu” i primao platu dok je išao na seminare

—————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

—————————————————————————————————————————————————————————————————————–

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!