Povjerenje u pravosuđe u BiH već u pojavnom obliku nikada nije bilo na nižoj razini, dok istovremeno povjerenje i podrška građana prema Evropskoj uniji, posebno u Republici Srpskoj – opada. Kako smo se našli u ovom raskoraku ako znamo da Evropska unija insistira na reformama ponajviše u ovoj oblasti?
Vladavina prava postala je čarobna riječ od koje se mnogim ovdašnjim političarima „diže kosa na glavi“. Tako je državnom ministru finansija Srđanu Amidžiću „preko glave“ priče da će BiH izgubiti milijardu konvertibilnih maraka evropskog novca. Za njega je riječ o „poklonu“ u vidu kredita.
Ovakav Amidžićev nonšalantan i arogantan stav za šefa Delegacije Evropske unije u BiH Luiđija Sorecu je „obmana“, a narativ, inače sve češći u BiH, „nevjerovatno sličan Ezopovoj poznatoj basni, u kojoj lisica bezuspješno pokušava dohvatiti grožđe prije nego što ljutito odustane, mrmljajući kako je, vjerovatno, ionako kiselo“.
Soreca je bio više nego jasan, ponašanje aktuelne vlasti odredio je kao izostanak institucionalnog djelovanja, dok je istima rizik od gubitka 373,90 miliona eura iz Plana rasta, osim već izgubljenih 108 miliona eura, „beznačajan“. Značajna sredstva jednoj od najsiromašnijih zemalja u Evropi su „nebitna“ jer su to ipak samo „krediti“. Istina, posebno entitet Republika Srpska uzima kredite šakom i kapom, i u poređenju sa uslovima iz Plana rasta, ti uslovi su doista stvarni razlog da se mnogima kosa trajno nakostriješi.
Istina, postoji još jedna bitna razlika u pogledu na kredite, koja strašno smeta Srđanu Amidžiću – kod ovih iz Evropske unije jasno je kazano za koje projekte se to može koristiti, da postoje ograničenja u koje stvari se može ulagati, nepoznata je visina kamatne stope, način i naknada koju je potrebno platiti. Da je riječ o fascinantnoj lakoći obmane građana od strane domaćih političara potvrdio je Soreca, jednostavno navodeći činjenice. Krediti koje BiH ima na raspolaganju imaju maksimalan rok dospijeća od 40 godina, otplata glavnice ne počinje prije 2034. godine.
Pitanje je zašto BiH prezrivo gleda na ovu povoljnu finansijsku ponudu i radije se odlučuje za stagnaciju, prvenstveno u reformama, i ima li kraja ovdašnjem licemjerstvu? Jedan pokazatelj je prilično ilustrativan, dok je Evropska unija BiH pružila pomoć od 45,7 miliona eura iz Fonda solidarnostinakon poplava 2024. godine, naši političari nisu zbog tobožnjeg prenosa nadležnosti dopustili angažovanje helikoptera za gašenje požara. I onda se politički piromani iznenada pojave da bi drugima očitali lekcije.
Približavanje zemlje Evropskoj uniji podrazumijeva i reforme u pravosuđu i drugim institucijama, kako bi BiH ispunila 14 famoznih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu zemlje za članstvo.
Još od 2019. godine naglasak je na područje demokratije i funkcionalnosti države, vladavine prava, temeljnih prava i reformi javne uprave.
Bosna i Hercegovina mora provesti 113 jasno definisanih reformskih koraka, za šta bi kroz Plan rastatrebalo da dobije 976, 6 miliona eura – od toga 280,3 miliona eura (ili 548,21 milion KM) su isključivo bespovratna sredstva. Prevedeno na BHS jezike – to je više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog budžeta BiH.
Ključne reforme zakona koje želi vidjeti Evropska unija odnose se na unapređenje izbornog zakonodavstva, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i reformu Ustavnog suda BiH, Zakona o sudovima, antikorupcijskih zakona – poput zakona o sukobu interesa i zaštiti onih koji prijavljuju korupciju.
Neke ključne reforme nisu ni u primisli domaćim vlastodršcima, posebno u izbornoj godini kada iz taktičkih razloga zaustave život i posvete se mesijanskoj i „ekskluzivnoj misiji“ zaštite nacionalnih interesa. Iluzorno je očekivati da se u društvu ogrezlom u korupciji, u kojem je vlast nastala na temeljima izbornih falsifikata, državna služba profesionalizuje, unaprijedi procesuiranje korupcije i organizovanog kriminala, izvrše depolitizacija i restruktuisanje opustošenih javnih preduzeća.
REFORMSKA AGENDA „SA TEMUA“: Kako je BiH izgubila 108 miliona eura
Otuda i ne moramo čitati izvještaje Evropske komisije za BiH, poznato nam je da reforme stoje u mjestu i unatoč „evropskom zamahu“ i izrazitim reformskim naporima perjanica evropskih integracija. Vlastima nije u cilju reformisati pravosuđe, koje političarima u vlasti odano i dobro služi, korupcija je postala identitetsko pitanje, a spoljna politika se usklađuje prema etnonacionalnim interesima „prijatelja“. Toliko smo srasli sa korupcijom da su nam poneke, rijetke optužnice za korupciju, postale predmetom podsmijeha.
Novac iz Evropske unije sve manje je primamljiv i počeo je ozbiljno iritirati tjemena političkih glava. Da li je problem u lošoj komunikacijskoj strategiji Evropske unije, ili pak u tome što drugi znaju udariti šakom od sto?
Tek su granice moći EU skromne dok politički glavnu riječ vode drugi. Evropska unija najviše je uložila u BiH i zapadni Balkan, ali od svih međunarodnih aktera ima ubjedljivo najlošiji imidž. Najveću podršku BiH dobija upravo iz Evropske unije, a političke elite tretiraju ovu organizaciju kao propalu, nešto što je u stalnom raspadu, dok se istovremeno ispoljava nevjerovatan stepen poniznosti prema Sjedinjenim Američkim Državama i bratska nebeska ljubav prema Rusiji.
Usvajaju se zakoni koji predstavljaju opasan presedan, jer se ugovor dodjeljuje kompaniji bez raspisivanja tendera, čime se daje blagoslov poduhvatu osoba bliskih američkom predsjedniku.
Možda bi Soreca trebalo češće da piše autorske tekstove i stvari naziva pravim imenom, vrijeme diplomatskih manira u BiH je prošlo. Vidjeli smo kako to rade Amerikanci.
Inače, dug je put do istinske reforme pravosuđa. Nje nema bez promjena političkih, kulturnih, ekonomskih i društvenih institucija, kako bi se društvo u potpunosti suočilo sa svim što se dešavalo proteklih decenija. Sve dosadašnje reforme su dolazile pod pritiskom izvana, a mi bivali sve frustriraniji, nezadovoljniji, narogušeni, zatvarajući oči pred sopstvenom mračnom stranom.
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————
Pročitajte još:
PROINTER JE PAO, SISTEM OSTAO: Kako su IT milioni u RS samo promijenili ruke
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————













