Američki predsjednik Donald Trump, nezadovoljan stalnim napadima Moskve na Ukrajinu i frustriran sporim napretkom mirovnih pregovora, razmatra uvođenje novih sankcija Rusiji već ovog tjedna, doznaje The Wall Street Journal iz izvora bliskih Bijeloj kući.
Iako se, prema tim izvorima, ne očekuju dodatne sankcije bankama, Bijela kuća razmatra niz drugih mjera koje bi natjerale ruskog predsjednika Vladimira Putina na popuštanje za pregovaračkim stolom – uključujući i prijedlog 30-dnevnog primirja koje podržava Ukrajina, ali koje Kremlj uporno odbacuje.
Trump je u nedjelju prvi put javno komentarisao mogućnost novih sankcija. “Apsolutno razmatramo tu opciju”, poručio je. “Ubija puno ljudi. Ne znam šta nije u redu s njim. Što mu se, zaboga, dogodilo?“, rekao je Trump, ne skrivajući ljutnju prema ruskom lideru, za kojeg je ranije tvrdio da imaju “posebnu vezu”.
Prema neslužbenim informacijama iz vrha američke administracije, Trump razmatra i mogućnost potpunog povlačenja iz mirovnog procesa ako “završni pokušaj” ne urodi plodom – što bi bio zaokret bez presedana za predsjednika koji je u kampanji tvrdio da će rat u Ukrajini zaustaviti “već prvog dana” svog mandata.
U slučaju američkog odustajanja od pregovora, ostaje nejasno hoće li Washington nastaviti s vojnom pomoći Kijevu, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po stanje na bojišnici i ravnotežu snaga.
“Predsjednik Trump jasno je dao do znanja da želi pregovorima doći do mira”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, dodajući kako “mudro ostavlja sve opcije otvorene”.
Ovaj zaokret označava novu fazu zahlađenja odnosa između SAD-a i Rusije – odnosa koji su i u posljednjih nekoliko mjeseci prolazili kroz turbulencije. Trump je na početku svog mandata vjerovao kako može popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući, kako je tvrdio, svom ličnom utjecaju na Putina.
Tjednima je američki predsjednik Donald Trump odbijao pritiske da oštro reagira na Putinovo odbijanje primirja, iako je Ukrajina pristala na prekid vatre. Bliski saveznici poput republikanskog senatora Lindseyja Grahama upozoravali su ga: Putin ne želi mir, nego će pregovarati samo pod pritiskom – sankcijama i kaznama.
Ali, kako otkrivaju visoki dužnosnici, tri stavke oblikovale su Trumpov pogled na situaciju.
Prva je njegova duboka nesklonost prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kojeg Trump smatra provokatorom i ‘kočničarom mira’. U objavi na društvenim mrežama u nedjelju, dok je napadao Putina, Trump je također poručio da “Zelenski ne čini uslugu svom narodu načinom na koji govori”, implicirajući da ukrajinski čelnik dodatno raspiruje sukob.
Drugo, Trump ne vjeruje da bi dodatne sankcije uopće smanjile rusku ratnu moć – ali zato vjeruje da bi upropastile napore da se obnovi američko-ruska ekonomska saradnja, što mu je važan strateški cilj.
Treće i možda najznačajnije – Trump je vjerovao da Putina ‘poznaje dovoljno dobro’ te da će ga ovaj poslušati iz osobnog poštovanja i učiniti mu uslugu time što će zaustaviti rat. No, prošlotjedni telefonski razgovor s ruskim predsjednikom – tokom kojeg je Putin ponovno odbio primirje – bio je, prema riječima izvora, hladan tuš za Trumpa.
Nakon razgovora s Putinom, Trump se obratio Zelenskom i europskim čelnicima, poručivši da sumnja kako ruski lider uopće želi okončati sukob, prenosi Jutarnji.
U međuvremenu, američki Senat pojačava pritisak na Rusiju. Senatori Lindsey Graham i Richard Blumenthal predstavili su prijedlog zakona kojim bi se uvele nove sankcije protiv Moskve, kao i visoki carinski nameti na države koje kupuju rusku naftu, plin i uran. Mjera je već osigurala podršku više od 80 senatora, što ukazuje na široki konsenzus protiv Putinove agresije.
Izvor: Radio Sarajevo
