TIK-TAK NA TRGU KRAJINE: Šta broji brojčanik Draška Stanivukovića

Pokret Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, u saradnji sa SDS-om i Narodnim frontom, uoči početka sjednice Narodne skupštine Republike Srpske održane u utorak, 16. juna, postavio je na Trgu Krajine u Banjoj Luci ulični brojčanik koji u realnom vremenu prikazuje iznos novih zaduženja Vlade ovog bh. entiteta. Inicijativu je pokrenuo upravo Stanivuković.

Cilj instalacije jeste da građanima svakodnevno, na vizuelan način, predoči stanje zaduženosti Republike Srpske te da posluži kao kritika ekonomske politike vlasti. Istovremeno, upućen je i poziv drugim opozicionim strankama na zajedničko djelovanje kako bi se zaustavilo dalje zaduživanje RS-a. 

DUBOKA POLITIČKA DIMENZIJA

Iako je, nakon odluke o povećanju praga zaduženosti i rebalansa budžeta, čak i površnim poznavaocima finansijskog stanja Republike Srpske jasno da se novim kreditima, emisijama obveznica i trezorskih zapisa, nastoji osigurati tekuća likvidnost budžeta te „kupiti“ naklonost birača obećanim povećanjem plata u javnom sektoru, penzija i socijalnih davanja, aktuelna vlast to negira, tvrdeći da nivo zaduženosti nije sporan i da se kreće u zakonom utvrđenim okvirima.

Međutim, i nova zaduženja za kojima vlast poseže, jednako kao i brojčanik, imaju duboku političku dimenziju i postaju dio strategije u borbi za pobjedu na oktobarskim općim izborima.

Stoga brojčanik zaduženja prije svega treba posmatrati kao politički komunikacijski alat, a tek potom kao finansijski pokazatelj. Njegova vrijednost za opoziciju nije u samoj cifri, nego u političkoj poruci koju šalje biračima.

Opozicija u RS-u suočena je s činjenicom da SNSD i dalje kontroliše većinu institucija i dominantan dio političke agende te da još uvijek ne uspijeva nametnuti temu na kojoj bi vlast djelovala defanzivno.

Zbog toga ekonomska pitanja i javni dug predstavljaju jedno od rijetkih područja na kojima opozicija može pokušati okupiti šire biračko tijelo, bez obzira na ideološke ili nacionalne podjele.

Identitetske i nacionalne teme, otvoreno koketiranje s pravoslavljem te povijesni  revizionizam, na kojima su nastojali graditi svoj politički rejting Stanivuković, Jelena Trivić i „udarne pesnice“ SDS-a, poput Ognjena Bodiroge, pokazali su se nedovoljnim.

Stoga oni koji kreiraju predizbornu kampanju, prije svega Stanivukovića i Pokreta Sigurna Srpska, nastoje fokus potencijalnih glasača prebaciti na pitanja životnog standarda, budžeta i javnog duga.

Ako govorimo o načinu vođenja predizborne kampanje samog Stanivukovića, „brojčanik“ zaduženja samo je nastavak performativnog djelovanja kojem su građani već svjedočili, ali koje mu je osiguralo pobjedu u prvom mandatu gradonačelnika Banjaluke.

Od skidanja banera na autoputu Banjaluka – Doboj, izazivanja incidentnih situacija u Narodnoj skupštini Republike Srpske dok je obavljao funkciju narodnog poslanika PDP-a, pa sve do već spomenute kampanje, Stanivuković je dosljedno koristio političke performanse kao sredstvo privlačenja pažnje javnosti.

KO SE JOŠ SJEĆA BAGERA ISPRED „KAJAKA“

Novinar Vladimir Kovačević podsjeća da je prvi mandat gradonačelnika Banjaluke Stanivuković osvojio upravo temama koje su se bavile kriminalom i korupcijom u ovom gradu.

„Ali kada je osvojio vlast, tokom prvog, a sada i drugog mandata, ništa od obećanog nije urađeno. Tako da je ovo klasični populizam. Dok na društvenim mrežama imate stalno prozivanje, istina opravdano, vlasti u Republici Srpskoj, u Banjaluci imate niz afera koje su vrlo sumnjive i nose obilježja korupcije. Imate i niz zaduženja koja su zakonski vrlo upitno provedena“, kaže Kovačević.

Naš sagovornik ističe da „nije bitno šta se govori, nego ko govori“, te konstatuje da sve ono za šta Stanivuković kritikuje vlast, samo u manjem obimu, radi i u Banjaluci.

Od „obračuna s korupcijom“ građani Banjaluke tokom proteklih šest godina mogu se sjetiti tek performansa ispred Caffe Kajaka i bagera koji je trebao simbolično srušiti nelegalno izgrađenu terasu, i kidanje asfalta rukom u naselju Vrbanja, dok su danas gradske ulice pune rupa i vape za ozbiljnom sanacijom.

Jednako tako, „zaboravljen“ je i Mile Radišić te njegova zgrada na prostoru Picinog parka, ispred koje se Stanivuković tokom prve kampanje gotovo svakodnevno fotografisao, upućujući oštre kritike Vladi Republike Srpske i Miloradu Dodiku, uz tvrdnju da je riječ o nelegalnoj gradnji.

Jasno je da opozicija želi da javni dug postane jedna od centralnih tema pred opće izbore 2026. godine, umjesto da političkim prostorom dominiraju teme poput odnosa sa Sarajevom, OHR-a, ili geopolitičkih sukoba. Pri tome računa na činjenicu da većina građana teško prati budžetske dokumente, ali lako razumije digitalni sat koji pokazuje da dug raste iz sekunde u sekundu.

To nije novost, jer su slične metode korištene u brojnim zemljama kroz takozvane debt clock kampanje.

Iako je u vremenu rastuće inflacije, evidentnog siromašenja sve većeg broja građana i propadanja preostalog realnog sektora tema javnog duga izuzetno važna, opozicija, odnosno njen dio, i dalje je suočena s nizom problema za koje ne nudi jasne odgovore javnosti.

ŠTA JE OSTALO OD SDS-a

O tome najbolje svjedoči činjenica da još uvijek ne postoji dogovor o tome ko će biti kandidati opozicije za dvije inokosne funkcije – predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Stanivuković, gotovo kao mantru, ponavlja da će se „dogovoriti o zajedničkim kandidatima“, dok lider SDS-a Branko Blanuša tvrdi da će ući u utrku za predsjednika Republike Srpske.

„Stanivuković otkako je preuzeo PDP ponavlja da želi biti predsjednik Republike Srpske, tako da od toga neće odustati. Mislim da će upravo zbog toga pokušati uvjeriti Blanušu da se povuče“, navodi Kovačević.

On podsjeća da se na Blanušu vrše pritisci, kako iz Republike Srpske tako i iz Beograda, te smatra da bi Stanivuković na kraju mogao ostvariti svoj cilj.

Ukoliko Blanuša odustane od kandidature, o čemu već neko vrijeme javno govori predsjednik Pokreta za pravdu i red Nebojša Vukanović, postavlja se pitanje kako će se to odraziti na sami SDS.

Dio javnosti u RS-u, a to mišljenje dijeli i Kovačević, smatra da je od SDS-a ostala tek ljuštura nekada moćne stranke. Valja podsjetiti da već više od decenije SDS služi SNSD-u kao rezervoar kadrova, dok se danas više ni ne krije koliko su snažne frakcije unutar same stranke.

Podjele unutar Predsjedništva i Glavnog odbora SDS-a, koji su zauzeli različite stavove o Blanušinoj kandidaturi, mogu značajno utjecati na raspoloženje birača. Iako SDS sebe i dalje smatra „državotvornom strankom“ i formalno ostaje najveća opoziciona partija u RS-u, predstojeći izbori mogli bi donijeti potpuno drugačiju političku sliku.

BLANUŠA BEZ PODRŠKE OD VUKANOVIĆA

Vlast je, kako smo već naveli, odgovorila tvrdnjom da je javni dug Republike Srpske, izražen kao procenat BDP-a, niži nego ranijih godina te da su nova zaduženja povezana s investicijama, platama, penzijama i socijalnim davanjima.

Zbog toga opozicija mora dokazati da je dug zaista prevelik i opasan te ponuditi uvjerljivu alternativu za finansiranje budžeta bez novih kredita.

Ako ostane samo na kritici zaduženja, vlast će lako uzvratiti pitanjem: „Šta biste vi ukinuli – plate, penzije ili investicije?“

Opoziciji ne ide u prilog ni činjenica da je gotovo izvjesno da će za Predsjedništvo BiH imati najmanje dva kandidata, budući da je Nebojša Vukanović već zvanično objavio svoju kandidaturu.

Istovremeno, Vukanović je javno uskratio podršku Blanuši ukoliko bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, nezadovoljan njegovom saradnjom sa Stanivukovićem.

Brojčanik zaduženja stoga se može posmatrati ne samo kao informativni uređaj, nego i kao pažljivo osmišljeni instrument političke kampanje. Međutim, razjedinjenost opozicije, budući da su Vukanović i Igor Crnadak odbili podržati ovu inicijativu, nazivajući je populističkim potezom, nesumnjivo će nanijeti štetu ukupnoj opoziciji od koje građani, umorni od aktuelne vlasti, očekuju jedinstvo.

Ostaje i pitanje koliko bi glasova za Narodnu skupštinu RS mogla osvojiti  zajednička lista Pokreta za pravdu i red i PDP-a Republike Srpske predvođena Igorom Crnadkom te kako bi se takav rasplet odrazio na formiranje vlasti nakon oktobarskih izbora.

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Pročitajte još: 

TANJA TOPIĆ: Pravosuđe u BiH – između lisice i kiselog grožđa

ŠTA SE DEŠAVA U SLUŽBI ZA STRANCE: Ozbiljne sumnje u malverzacije i korupciju, iz Služba ne žele da odgovaraju na pitanja

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!