Transparency International u BiH ističe da je prijavljena izlaznost na dva biračka mjesta u Zvorniku (Karakaj D i Tabanci) bila tolika da bi prema ovim podacima trebalo da je od 11-15 sati na svake 53 sekunde glasao jedan glasač, a prema zvaničnim rezultatima Siniša Karan na oba mjesta dobio je oko 80% glasova.
Transparency International BiH (TI BiH) upozorio je na ozbiljne indicije mogućih izbornih manipulacija na više biračkih mjesta u Zvorniku, Doboju i Laktašima, pozvavši Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) da provede detaljnu istragu.
Kako navode iz TI BiH, prijavljena izlaznost na dva biračka mjesta u Zvorniku, Karakaj D i Tabanci, bila je tolika da bi, prema zvaničnim podacima, u periodu od 11 do 15 sati jedan birač glasao u prosjeku svakih 53 sekunde. Istovremeno, prema zvaničnim rezultatima, kandidat SNSD-a Siniša Karan na oba biračka mjesta osvojio je oko 80 posto glasova.
Podaci o odzivu birača u različitim vremenskim intervalima, koje je TI BiH u međuvremenu dobio od CIK-a, ukazuju na mogući obrazac izbornih manipulacija koji je, kako se navodi, ranije već otkriven i dokazan na brojnim biračkim mjestima širom BiH.
Iz TI BiH podsjećaju da je upravo sumnjivo kratko vrijeme glasanja, oko 50 sekundi po biraču, bilo jedan od ključnih razloga za poništenje izbora u Doboju 2020. godine. Sličan obrazac, tvrde, uočen je i ovaj put na ukupno 11 biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje Siniša Karan ostvaruje razliku od više od 2.900 glasova. Na tim mjestima prosječno vrijeme glasanja u određenim intervalima kretalo se između 50 i 70 sekundi, dok dodatnu sumnju izazivaju nagli skokovi izlaznosti u posljednjim satima glasanja.
U izbornoj forenzici, navodi TI BiH, kombinacija neuobičajeno visoke izlaznosti i nerealno kratkog vremena glasanja smatra se ozbiljnim indikatorom mogućih izbornih prevara, što zahtijeva dodatnu i temeljitu istragu.
TI BiH je ranije već pozvao CIK da ispita sumnje na izborne manipulacije te objavio analizu distribucije glasova u odnosu na izlaznost. Ta analiza, prema njihovim navodima, pokazuje neprirodno visok udio glasova kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova na biračkim mjestima gdje je izlaznost višestruko veća od prosječne. Na 40 biračkih mjesta na kojima kandidat SNSD-a ostvaruje prednost od 70 i više posto, izlaznost je, kako tvrde, znatno iznad prosjeka, a nove informacije o odzivu u različitim intervalima dodatno pojačavaju sumnje.
U međuvremenu je CIK, po službenoj dužnosti, pokrenuo postupak zbog sumnje da su povrijeđena pravila izbornog procesa. Posljednjih dana članovi CIK-a javno su iznosili, kako se navodi, skandalozne informacije o razmjerama mogućih izbornih manipulacija. Otkriveno je i 1.660 birača koji su navodno izašli na izbore i potpisali se, iako nisu posjedovali nijedan važeći lični dokument.
Još se čekaju rezultati grafoloških analiza koje bi mogle pokazati da li je došlo do masovnog potpisivanja birača koji uopće nisu izašli na izbore. TI BiH podsjeća da je ovaj obrazac prekrajanja izborne volje građana već dokazan u brojnim sudskim postupcima iz prethodnih izbornih ciklusa.
Iz ove organizacije naglašavaju da postupak i dalje traje te da izborni rezultat još nije potvrđen, uprkos, kako navode, plasiranju velikog broja lažnih informacija da je izborni proces završen i da je CIK već proglasio pobjednika. Zbog toga, ističu, CIK treba istražiti sve sumnje na izborne nepravilnosti, bez obzira na to što posmatrači ili članovi biračkih odbora u zapisnike često nisu unosili primjedbe.
TI BiH podsjeća i na ranije uočene pojave trgovine mjestima u biračkim odborima od strane političkih partija, upozoravajući da se ta praksa, prema njihovim saznanjima, nije suštinski promijenila ni nakon zakonskih izmjena kojima su uvedeni nestranački predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici.
U brojnim sudskim postupcima za izborne prevare koje je pratio TI BiH, navodi se da su posmatrači često svjedočili da nisu primijetili nikakve nepravilnosti, iako je kasnije dokazano masovno dopisivanje glasova birača koji nisu izašli na izbore, pa čak i onih koji su preminuli prije izbornog dana, a nisu bili izbrisani iz biračkog spiska. Kao primjer se navode izbori u Srebrenici 2020. godine, kada je pronađeno oko 20 posto krivotvorenih potpisa, iako je 91 član biračkog odbora izjavio da nije bilo nepravilnosti. Tada je CIK, između ostalog, utvrdio da su pojedine osobe glasale u ime birača koji nisu izašli na izbore, koristeći identifikacione dokumente sa “žutim stikerima” preko stvarnih podataka.
Otkrivene izborne prevare, ističe TI BiH, potaknule su brojne građane da se obrate CIK-u s upitima da li je neko glasao u njihovo ime. Međutim, na nekoliko posljednjih sjednica CIK je takve zahtjeve za pristup informacijama odbijao, bez provođenja testa javnog interesa, uz obrazloženje da bi izrada takvih informacija zahtijevala angažman većeg broja službenika.
TI BiH smatra da je dokazivanje izbornih manipulacija od izuzetne važnosti za zaštitu izborne volje građana, te da u tom procesu mogu biti ključna i svjedočenja građana čiji je identitet zloupotrijebljen.
Izvor: Klix
