Danas je u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine održana konferencija pod nazivom „Od analize do akcije: Rodne dimenzije Dejtonskog mirovnog sporazuma“, uz učešće predstavnika civilnog društva, istraživača, poslanika te domaćih i međunarodnih partnera.
Događaj je dio dugogodišnje posvećenosti Ujedinjenog Kraljevstva miru i stabilnosti u BiH i organizovan je u okviru globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, naglašavajući važnost rodne ravnopravnosti u procesima izgradnje mira – saopštili su iz Britanske ambasade u BiH.
Diskusija je održana povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je okončao rat u kojem je život izgubilo više od 100.000 ljudi, a milioni su raseljeni. Iako je Dejton donio mir, žene su bile isključene iz pregovora, a njihove potrebe zanemarene. Danas, tri decenije kasnije, mnoge žene i dalje nemaju ravnopravan uticaj na odluke koje oblikuju budućnost BiH. Mir koji isključuje polovinu populacije ostaje krhak.
“Dejtonski mirovni sporazum je bio od ogromnog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Danas razgovaramo o novom istraživanju koje sagledava rodnu dimenziju tokom pregovora i implementacije Dejtonskog sporazuma. Naš cilj je pregled prepreka koje su ograničavale učešće žena u političkim i reformama institucija tokom protekle tri decenije. Fokusirat ćemo se na prioritetne oblasti za buduće djelovanje, uključujući osiguranje odgovornosti za ratno seksualno nasilje, poboljšanje pristupa procesima donošenja odluka i osiguranje da strategije izgradnje mira odražavaju potrebe žena i djevojčica. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećen partner u podršci putu BiH ka održivom miru i stabilnosti. Promovisanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanjem glasova žena u donošenju odluka potvrđujemo da se trajni mir ne može postići bez inkluzivnosti. Današnji dijalog ima za cilj da analizu pretvori u konkretne korake ka inkluzivnoj izgradnji mira i upravljanju u Bosni i Hercegovini,“ naglasio je britanski ambasador u BiH, Julian Reilly.
Istraživanja predstavljena na skupu „Od analize do akcije: Rodne dimenzije Dejtonskog mirovnog sporazuma“ pokazala su da je Dejtonski mirovni sporazum bio rodno slijep, zanemarujući pitanja poput seksualnog nasilja u sukobu, imovinskih prava i reintegracije. Napredak je uglavnom rezultat djelovanja civilnog društva i međunarodnih aktera, dok prepreke i dalje postoje – ograničen politički uticaj žena, fragmentirana tranziciona pravda i nedovoljna podrška preživjelima.
Adnan Kadribašić, ekspert za rodna pitanja i jedan od istraživača koji su radili na ovom izvještaju, istakao je da je analiza ponudila značajan uvid u napredak ostvaren u oblasti ravnopravnosti spolova ali je ukazala i na segmente u kojima postojeće ustavno uređenje usporava dalji napredak. “Suočavanje sa prošlošću i stagmacija učešće žena u politici su dva ključna prioriteta koji su prepoznati od strane istraživačkog tima,” rekao je Kadribašić.
Preporuke sa današnje diskusije uključuju:
- integrisanje rodne ravnopravnosti kao osnovnog principa u buduće aktivnosti izgradnje mira,
- kreiranje sveobuhvatnog okvira tranzicione pravde koji se bavi seksualnim nasiljem u sukobu i inicijativama koje predvode preživjele,
