Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je identificirano 12 državljana Bosne i Hercegovine koji su se navodno borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih formacija.
Detalji nisu saopšteni zbog povjerljivosti istrage, navedeno je.
Ukrajina je još početkom 2024. zatražila pravnu pomoć od Bosne i Hercegovine u vezi s jednom osobom, no domaće policijske agencije nisu je pronašle na prijavljenoj adresi. Ukrajinsko tužiteljstvo navodi da razmatra nove zahtjeve za međunarodnu pravnu saradnju.
Informacije o stranim borcima, uključujući državljane Bosne i Hercegovine, pojavile su se i u oktobru 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, uz podršku EUROPOL-a, identifikovale više od 650 osoba povezanih s ruskim formacijama Wagner i Redut. Među 280 stranih državljana bilo je i osoba iz Bosne i Hercegovine, ali bez tačnog broja.
RSE je ranije dokumentovao slučajeve bh. državljana u ruskim formacijama, među kojima je i Davor Savičić, ranije dovođen u vezu s Wagnerom, za kojeg je 2025. objavljeno da je pukovnik ruske vojne obavještajne službe GRU. Na ratištu je i Aleksandar Velimirović, koji regrutira borce s Balkana, te Novak Stjepanović, ranije osuđen u Srbiji za ratne zločine.
Od početka ruske invazije 2022. u Bosni i Hercegovini je zabilježen jedan slučaj hapšenja zbog ratovanja u Ukrajini — Darija Ristića iz Modriče, koji pregovara o sporazumnom priznanju krivice. Ranije je jedini procesuirani bio Gavrilo Stević, oslobođen 2020. zbog nedostatka dokaza.
Europol je u oktobru podržao drugu fazu zajedničke istrage moldavske i ukrajinske policije protiv ruskih plaćenika osumnjičenih za ratne zločine u Ukrajini.
“U istrazi je identificirano 654 člana ruskih privatnih vojnih skupina Wagner i Redut, među kojima je i državljanin Bosne i Hercegovine, uz građane još devet zemalja (Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbajdžana i Armenije)”, objavio je Europol.
Svi su osumnjičeni za teške ratne zločine, uključujući pogubljenja civila i ratnih zarobljenika te seksualno nasilje, naglašeno je.
Tokom akcije 29. oktobra 2025. provedeno je 70 pretresa u Moldaviji i Ukrajini, pri čemu su zaplijenjeni oružje, uniforme, oznake Wagnera i elektronska oprema.
Ukrajinske vlasti su do sada podigle optužnice protiv više osoba, dok Europol koordinira istragu i razmjenu informacija među državama s ciljem razbijanja mreža koje prijete sigurnosti EU i njenih susjeda.
Krivični zakon Bosne i Hercegovine predviđa najmanje tri godine zatvora za priključivanje stranim vojnim ili paravojnim formacijama, dok za organiziranje odlazaka na strana ratišta kazne iznose najmanje osam godina.
Odlasci na strana ratišta kriminalizirani su od 2015. godine.
Izvor: RFE/Vijesti
