Evropska unija (EU) pokrenula je u Bosni i Hercegovini kampanju „Plan koji nas pokreće“ kako bi građanima približila Reformski plan i Plan rasta za Zapadni Balkan. Riječ je o dokumentu koji sadrži čak 113 reformskih koraka, a njihova provedba BiH bi mogla donijeti do 976 miliona eura finansijske podrške. Ipak, iz EU jasno poručuju – novac je spreman, ali konkretni rezultati zavise isključivo od domaćih vlasti. O tome šta ove reforme znače za građane, koliko brzo bi se promjene mogle osjetiti i gdje se BiH trenutno nalazi u odnosu na region, u emisiji Novi dan govorio je Ferdinand Koenig, šef komunikacija i portparol Evropske unije u BiH.
Koenig ističe da je kampanja pokrenuta upravo zbog nedostatka informacija među građanima.
“Hvala vam za poziv. Relevantni koraci postoje, međutim nema baš pravog razumijevanja šta je to reformska agenda za običnog građanina i kako to unapređuje njihove živote. Dakle, to je bila cijela logika pokretanja kampanje.”
Ukazuje i na problem dostupnosti samog dokumenta. “Jedna od stvari koju smo shvatili je da reformska agenda, za razliku od ostatka regiona, uopće nije dostupna na BHS jezicima. Na engleskom jeste na stranici Evropske komisije, ali u BiH nemate službeni prevod koji su osigurale domaće vlasti.” Dodaje da je pokrenuta posebna platforma za informisanje građana. “Mi imamo web stranicu plan.ba koja daje više detalja vezano za reformsku agendu. Tu su i reklame i bilbordi koji prikazuju konkretne benefite.”
Govoreći o širem značaju Plana rasta, Koenig koristi slikovitu metaforu. “Ambasador Sorecca je govorio o Bosni i Hercegovini kao o Ferrariju u kojem je ručna kočnica povučena. Želimo da se ta ručna spusti i da ova zemlja krene naprijed.” Ističe da BiH ima ogroman potencijal. “Zemlja ima educiranu radnu snagu, industrijsku tradiciju i geografski je blizu otvorenih tržišta u Evropi. Sve su to elementi koji mogu osigurati uspješnost.”
Koenig navodi konkretne primjere kako bi reforme mogle uticati na svakodnevni život građana.
“Jedan primjer je SEPA – sistem jedinstvenog plaćanja u eurima. Ako pokušavate poslati novac u drugu zemlju, bankarski troškovi su ogromni. Zemlje regiona su već dio tog sistema, bilo bi sjajno da i BiH bude.”
Dodaje i druge benefite: “Tu su zeleni koridori koji smanjuju čekanja na granicama ili besplatan Wi-Fi za lokalne zajednice. Svaki od 113 koraka nosi svoje benefite.” Među najvažnijim reformama ističe digitalizaciju javnih usluga. “Digitalizacija znači pružanje javnih usluga online. Znate onaj izraz ‘fali papir’? To su stvari koje se mogu riješiti digitalizacijom.”
Naglašava i važnost ulaganja u okoliš. “Prema procjenama, oko 3.000 ljudi godišnje umre zbog zagađenja zraka u BiH. Prelazak na čistiju energiju je ključan.”
Poseban akcenat stavljen je na obrazovanje, naročito predškolski uzrast. “U poređenju s ostatkom Evrope, manji broj djece u BiH pohađa predškolsko obrazovanje. Za uzrast od 3 do 5 godina to je tek jedna trećina.” Ističe da su predviđena značajna sredstva. “Tri koraka u reformskoj agendi direktno se odnose na predškolsko obrazovanje. Svaki od njih nosi 14,5 miliona eura – ukupno preko 43 miliona eura za BiH.”
Na pitanje kada bi građani mogli osjetiti konkretne koristi, Koenig kaže da sve zavisi od vlasti.
“Odgovor je – zavisi od domaćih vlasti. Kada usvoje potrebne zakone i ispune korake, benefiti mogu doći vrlo brzo. U nekim slučajevima, jedan dan plaćate visoke naknade, a već sljedeći ne.”
Ipak, neke reforme traže vrijeme. “Ako govorimo o obrazovanju, benefiti se vide kroz cijelu jednu generaciju.”
Koenig ističe da bi mladi bili najveći dobitnici reformi. “Mladi su generacija koja bi najviše profitirala. Toliko je talentovanih ljudi, ali mnogi razmišljaju o odlasku iz zemlje.” Ukazuje na ekonomski jaz između BiH i EU. “BDP po glavi stanovnika u BiH je tek jedna trećina prosjeka EU. Cilj je smanjiti taj nesrazmjer kroz investicije i nove prilike.”
Na kraju, Koenig ističe da BiH već kasni u odnosu na susjede. “Zemlje poput Albanije i Crne Gore sjajno koriste dostupna sredstva. Srbija i Sjeverna Makedonija također napreduju.” Naglašava da BiH još nije iskoristila ni početna sredstva. “BiH ima pravo na 68 miliona eura predfinansiranja, ali još čekamo prvi korak. Dok region već povlači sredstva i ulaže u infrastrukturu, mi još nismo došli do te faze.”
Izvor: N1
