Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je kako je ruski dron s eksplozivnom bojevom glavom tokom noći pogodio štit koji štiti svijet od radijacije na uništenom četvrtom reaktoru nuklearne elektrane Černobil. Ukrajinski izvori objavili su i snimku incidenta.
„Ovaj štit izgradila je Ukrajina zajedno s drugim europskim zemljama i Amerikom – sa svima koji su posvećeni pravoj sigurnosti za čovječanstvo. Jedina zemlja na svijetu koja napada takve objekte, okupira nuklearne elektrane i vodi rat bez ikakvog obzira prema posljedicama je današnja Rusija. Ovo je teroristička prijetnja cijelom svijetu”, objavio je Zelenski.
“Radijacija nije povećana, ali šteta je značajna”
Dodao je kako je štit u černobilskoj nuklearnoj elektrani oštećen u napadu te da je požar ugašen. „Razina radijacije zasad nije povećana i konstantno se prati. Prema prvim procjenama, šteta na štitu je značajna”, istaknuo je ukrajinski predsjednik.
Zelenski je naglasio kako Rusija svake noći provodi slične napade na ukrajinsku infrastrukturu i gradove te ne pokazuje nikakve znakove spremnosti za pregovore.
„Putin se ne priprema za pregovore, već za nastavak obmane svijeta. Zbog toga je potreban zajednički pritisak svih koji cijene život – pritisak na agresora. Rusija mora odgovarati za svoje postupke”, zaključio je Zelenski.
Međunarodna agencija: Čuli smo eksploziju iz smjera štita, izbio požar
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izvijestila je da je njezin tim na terenu tijekom noći “čuo eksploziju iz smjera Novog sigurnog štita (NSŠ-a), koji štiti ostatke reaktora 4”, koja je izazvalo požar.
Prema njihovim navodima, incident se dogodio u 01:50 po lokalnom vremenu u Ukrajini.
„Trenutno nema pokazatelja proboja unutarnjeg dijela NSŠ-a. Razina radijacije unutar i izvan objekta ostaje normalna i stabilna. Nema prijavljenih žrtava. IAEA nastavlja pratiti situaciju”, objavila je agencija.
Generalni direktor IAEA-e Rafael Mariano Grossi istaknuo je da ovaj incident, kao i nedavni porast vojne aktivnosti oko nuklearne elektrane Zaporižja, potvrđuju stalne sigurnosne rizike. „Nema mjesta za opuštanje. IAEA ostaje u stanju visoke pripravnosti”, poručio je Grossi.
Što je Černobil i zašto je bitan?
Černobilska nuklearna katastrofa, koja se dogodila 26. travnja 1986. godine, smatra se najvećom nuklearnom nesrećom u povijesti. Eksplozija na četvrtom reaktoru nuklearne elektrane u Pripjatu, u tadašnjoj Sovjetskoj Ukrajini, izazvala je oslobađanje ogromnih količina radioaktivnih čestica u atmosferu.
Incident je bio rezultat niza tehničkih pogrešaka i ljudske nepažnje tijekom sigurnosnog testa koji je krenuo po zlu. Posljedice eksplozije odmah su se osjetile – u satima nakon nesreće poginula su dva radnika elektrane, dok su deseci bili hospitalizirani zbog akutne radijacijske bolesti.
Sovjetske vlasti pokušale zataškati katastrofu
Unatoč ozbiljnosti situacije, sovjetske vlasti pokušale su zataškati razmjere katastrofe. Lokalno stanovništvo Pripjata, grada koji se nalazio samo tri kilometra od elektrane, nije bilo odmah evakuirano. Informacije o nesreći držane su u tajnosti, a građani su nastavili s uobičajenim životom još punih 36 sati, iako su već bili izloženi visokim dozama radijacije.
Evakuacija više od 49.000 stanovnika započela je tek 27. travnja, nakon što su razine radijacije dosegle opasne granice. Tek 28. travnja, nakon što su švedski znanstvenici zabilježili naglo povećanje radioaktivnosti i zatražili objašnjenje, Sovjetski Savez službeno je priznao da se dogodila nuklearna nesreća.
Katastrofa je imala dugoročne posljedice na zdravlje i okoliš. Procjenjuje se da je više od 200.000 ljudi raseljeno iz Ukrajine, Bjelorusije i Rusije, a radioaktivni oblak proširio se diljem Europe.
Reakcija na Černobil utjecala i na pad SSSR-a
Iako je službeni broj smrtnih slučajeva neposredno nakon nesreće relativno nizak, dugoročne posljedice uključuju povećan broj slučajeva raka štitnjače, posebno među djecom, te brojne kronične zdravstvene probleme kod stanovnika pogođenih područja. Procjene o stvarnom broju žrtava variraju – neki izvještaji tvrde da su desetci tisuća ljudi pretrpjeli fatalne posljedice.
Sovjetska strategija zataškavanja dodatno je produbila krizu povjerenja u tadašnju vlast. Mnogi stručnjaci vjeruju da je upravo reakcija na katastrofu u Černobilu ubrzala pad Sovjetskog Saveza.
Tek nakon raspada SSSR-a objavljeni su potpuniji podaci o nesreći. U međuvremenu, međunarodna zajednica udružila je snage kako bi spriječila daljnje širenje radijacije. Veliki čelični “sarkofag”, poznat kao Novi sigurni štit , završen je 2016. godine kako bi trajno zatvorio oštećeni reaktor i spriječio dodatna curenja radioaktivnih tvari.
Katastrofa u Černobilu ostavila je dubok trag u povijesti i kulturi, a priča o nesreći ponovno je dobila globalnu pažnju 2019. godine zahvaljujući nagrađivanoj HBO-ovoj mini seriji „Černobil“. Serija je vjerno rekonstruirala događaje koji su doveli do katastrofe, ali i razotkrila sovjetske pokušaje zataškavanja, čime je dodatno osvijetlila jednu od najmračnijih epizoda u povijesti nuklearne energije.
Izvor: Index
