ŽELJAVA, S DVIJE STRANE GRANICE: Mještani Like u Hrvatskoj ne žele prihvatni centar za migrante, bh. strana oprezna

Željava turistima, a ne migrantima.

Natpis je to s jednog od transparenta s prosvjeda koji se u veljači održao u Korenici u Hrvatskoj, a na kojem je dio Ličana iskazao nezadovoljstvo informacijom da hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) planira izgraditi prihvatni centar za migrante na bivšem vojnom JNA kompleksu Željava, koji se proteže ispod planine Plješevica. 

Tik uz Bosnu i Hercegovinu, na svega 20-ak kilometara od Bihaća, Hrvatska namjerava napraviti smještaj za oko 1.500 migranata koji ciljaju na život u nekoj od zemalja EU. Tema se u hrvatskim medijima vrti tjednima, taman u vrijeme najnovijeg rata na Bliskom istoku koji bi mogao potaknuti nova raseljavanja tamošnjeg stanovništva, na što je upozorila UN-ova agencija za migracije IOM.

TRI METRA ZIDA I BODLJIKAVA ŽICA

Unatoč nezadovoljstvu stanovnika Like, vijest nije izazvala brojne reakcije s druge strane granice. Ističe se tek ona premijera Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafe Ružnića koji je u intervjuu za Klix.ba rekao da je na hrvatske adrese poslao upite vezane za ove najave te naglasio da se ne smije dopustiti situacija kao s Trgovskom gorom na kojoj Hrvatska planira skladištiti nuklearni otpad.

Pridružio mu se zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Albin Muslić, koji je na ovu temu postavio pitanje ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću.

Da se projekt migrantskog centra na Željavi, unatoč protivljenju lokalne zajednice, ozbiljno razmatra potvrdio je i sam hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je nakon prosvjeda Ličana sudjelovao na sastanku s predstavnicima lokalnih vlasti.

Plan je, naime, izgradit centar u koji će se dovoziti migranti zatečeni na području Like i Plitvica radi registracije i sigurnosnih provjera. Kako se moglo čuti na sastanku, migranti neće imati slobodu kretanja izvan centra, a oni koji nemaju pravo na azil bit će deportirani. Hrvatski ministar je najavio da će centar biti “ograđen betonskim zidom u visini tri metra i bodljikavom žicom” te da će biti pod stalnim nadzorom policije i zaštitara. Do njegove izgradnje planira se privremeni kamp koji bi se trebao sastojati od 450 kontejnera za smještaj.

U centar, prema obećanjima predstavnika MUP-a, neće dolaziti migranti deportirani iz zemalja EU.

Kako bi se donekle “smirilo” Ličane, na sastanku su obećane i dodatne investicije, poput obnove infrastrukture na području Željave, sigurnosnih provjera tunela u sklopu kompleksa, te izgradnje oko 200 stanova, kao i otvaranje novih radnih mjesta.

Unatoč obećanjima lokalnoj zajednici, Općina Plitvička jezera ne podržava izgradnju azilantskog centra u Željavi. Razlozi su mogući utjecaj na sigurnost i svakodnevni život stanovnika, ali i na turizam. Željava, čija je izgradnja dovršena 1968. godine da bi je JNA uništila za vrijeme Domovinskog rata, sa svojim napuštenim tunelima i starim derutnim avionima već godinama privlači brojne znatiželjne posjetitelje.

Broj turista, prema neslužbenim podacima s kojima ovih dana izlijeću mještani i predstavnici lokalnih vlasti, kreće se u desecima tisuća godišnje.

Ličani tako navode kako bi se njihov kraj trebao razvijati u smjeru održivog turizma za koji smatraju da ne ide u jednadžbu s migrantskim centrom. S njima se ne bi složio gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić koji je, komentiravši najave izgradnju centra, rekao kako migrantski kamp koji se nalazi na području grada ne utječe značajno na turizam.

MIGRANTSKA RUTA

Neminovno je, međutim, da lokalna zajednica ima drugačije vizije razvoja Željave.

Tako je Ličko-senjska županija, prema pisanju portala Lika Club, u bivšim tunelima planirala stvoriti podzemnu bescarinsku zonu za čuvanje zlata, dijamanata, umjetnina i druge vrijedne robe, uz prateće uslužne djelatnosti. Projekt koji se pripremao na lokalnoj razini uključivao bi i logistično‑tehnološkuzonu s podatkovnim centrima te planove za solarne elektrane, baterijske sustave i VIP smještajne kapacitete. Načelnik Općine Plitvička Jezera Hrvoje Matejčić naveo je kako je lokalna samouprava bezuspješno dugo tražila od države da prostor privede svrsi ili ga prepusti općini.

Božinović je objasnio zašto je upravo Željava, čiji se kompleks proteže i na teritorij BiH, odabrana kao lokacija.

Razlog je njen strateški položaj na migrantskoj ruti, u blizini Bihaća i Velike Kladuše. Područje je to koje se često naziva “uskim grlom” balkanske migrantske rute, koja se proteže od Turske, preko Grčke, Bugarske i Srbije do zapadnog dijela BiH, što je najkraći put prema zemljama Europske unije te vodi upravo preko granice s Hrvatskom u području oko Bihaća. Jednom kada uđu u Hrvatsku, migrantima su relativno blizu Slovenija, Italija i Austrija.

Razlog je to zašto su Bihać i Unsko-sanski kanton već godinama na “udaru” ove rute, zbog čega je na tom području unazad desetak godina djelovalo nekoliko privremenih privatnih centara. Kamp Lipa kod Bihaća, o kojem je Valter ranije pisao, jedno je od glavnih prihvatilišta za migrante, iako je povremeno bio zatvaran ili reorganiziran.

Migranti koji se nalaze na tom području često pokušavaju tzv. game, kako nazivaju pokušaj prelaska granice. Ukoliko imaju dovoljno sreće, izbjeći će hrvatsku policiju koja je već dugo na udaru kritika organizacija za ljudska prava zbog provođenja nezakonitih pushbackova, odnosno vraćanja migranata bez provođenja postupka azila.

Više međunarodnih organizacija za ljudska prava, među kojima su Amnesty International, Human Rights Watch, Border Violence Monitoring Network, dokumentiralo je takvu praksu na granici Hrvatske. Prema njihovim izvještajima, migranti su često opisivali situacije u kojima ih je nakon prelaska granice zaustavila policija, nakon čega su bili prisiljeni vratiti se u Bosnu i Hercegovinu.

Neki svjedoci su tvrdili i da je bilo oduzimanja osobnih stvari, razbijanja mobitela te fizičkog nasilja. Hrvatska je policija pak sve ovo vrijeme negirala sustavne nezakonite pushbackove te tvrdila da se granica štiti u skladu sa zakonom i pravilima EU.

PRIMJENA NOVIH PRAVILA OD POLOVINE GODINE

Tvrđava Europa politička je metafora koja se danas koristi za opis sve restriktivnije imigracijske politike te pojačan nadzor na vanjskim granicama Europske unije. U tom sustavu važnu ulogu ima Hrvatska.

Hrvatska policija tako surađuje s Frontexom, odnosno Europskom agencija za graničnu i obalnu stražu, s kojom razvija sustave tehničkog nadzora i sigurnosti granice. U nadzoru se koriste termovizijske kamere, dronovi, mobilni nadzorni sustavi te različite baze podataka koje omogućuju bržu razmjenu informacija i praćenje kretanja migranata.

Kako bi učinkovitije zaštitila schengenski prostor, Europska je komisija sredinom 2024. predstavila zajednički plan za provedbu Pakta za migracije i azil, a države članice dobile su zadatak uspostaviti pravne i operativne kapacitete potrebne za primjenu novih pravila. Rok za njihovu punu provedbu postavljen je za lipanj 2026. godine.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović još tada je najavio da će Hrvatska biti spremna za provedbu pakta. Naglasio je kako je ključni cilj zaštita vanjske granice, odnosno sprječavanje ulaska osoba koje pokušavaju prijeći granicu izvan službenih graničnih prijelaza te potom traže međunarodnu zaštitu.

Prvi konkretan korak u tom smjeru napravljen je u listopadu 2025., kada je hrvatska vlada usvojila Plan upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske do 2030. 

Dokument predviđa niz mjera, među kojima su sprječavanje zlouporabe azilnih procedura, jačanje kontrole granica kao i učinkovitije vraćanje stranaca koji nemaju pravo boravka u zemlji.

Pitanje je, međutim, kako bi se u cijeli plan uklopila izgradnja migrantskog centra u Željavi, zbog jasnog stava lokalne zajednice po ovom pitanju.

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Pročitajte još: 

VELIKA AFERA U UIO: Godinu šutnje institucija o organiziranom kriminalu na GP Gradiška, prijavitelj pretučen pa završio u zatvoru

OD KARANA DO KARANA: Biznis cvjeta za firmu sina kandidata SNSD-a za novog predsjednika RS

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

reuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!