Sevdalinka je rođena na raskrsnici svjetova – na mjestu gdje se Orijent susreće s Okcidentom, gdje se susreću prošlost i sadašnjost. Njeni stihovi odzvanjali su bosanskim čaršijama, a žene su ih pjevale kroz prozore ukrašene čipkanim zavjesama, u tišini svakodnevnog života. Melodija sevdalinke nosi nesumnjive tragove orijentalnih makama, dok njeni stihovi u sebi sadrže duboku refleksiju balkanskog načina pripovijedanja – uvijek na granici između ličnog i univerzalnog; međutim, ona je daleko od toga da bude sveti artefakt, zapravo u sebi nosi otpor prema svetosti