Bosnu i Hercegovinu opet pohode istaknuti političari iz Europske unije (EU), ovaj put predvođeni njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock, kako bi potaknuli bosanskohercegovačke vlasti (koalicija trojka-HDZ-SNSD) da se dogovore o usvajanju seta zakona kojima bi se formalno ispunili uvjeti za otvaranje pregovora o pristupanju BiH Europskoj uniji.
Njemačka ministrica Baerbock je lijepo objasnila kako bi taj proces trebao ići:
“Na putu ka EU, odgovorni u Sarajevu moraju korak po korak pristupiti neophodnim reformama. Usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma bio je jedan takav evropski reformski korak. S obzirom na oktobarske lokalne izbore, ključno je da se sada završi reforma izbornog zakona s paketom integriteta izbornog procesa. Slobodni i pošteni izbori su temelj demokratskog društva. Mi se odlučno suprotstavljamo svim onima koji svojim fantazijama o otcjepljenju od Bosne i Hercegovine postavljaju prepreke na putu ka EU i dovode u pitanje evropske vrijednosti.”
ČOVIĆA UVIJEK I SAMO NAJVIŠE ZANIMA NOVAC
No, jedno su snovi mistrice iz najmoćnije članice EU, a drugo je bosanskohercegovačka politička java, naučili su u međuvremenu mnogi zapadni diplomati, pa će vjerojatno i Baerbock. Ona izgleda ne uviđa kontradikciju da među “odgovorne u Sarajevu”, koji bi trebali “korak po korak pristupiti neopohodnim reformama”, spadaju i oni koji “svojim fantazijama o otcjepljenju od BiH postavljaju prepreke na putu ka EU”.
Drugim riječima, SNSD i Milorad Dodik. Tj. lisica je odavno u kokošinjcu.
Vlasti u Sarajevu čini još i HDZ, kojeg njegov predsjednik Dragan Čović naokolo na sav glas proglašava najeuropskijom strankom, iako je u stvarnosti daleko od toga. Čović je mnogo manje glasan i opasan kada je riječ o blokiranju procesa pristupanja BiH Europskoj uniji, ali se zato ne treba prevariti pa ga smatrati proeuropskom snagom u BiH.
Svi Čovićevi glasači, uključujući i njega samoga, već imaju državljanstvo EU zahvaljujući putovnicama koje im je još 90-ih godina prošlog stoljeća podijelio Franjo Tuđman, tako da nema pravih materijalnih razloga koji bi Čovića potaknuli da se iskreno bori za ulazak BiH u EU.
Proeuropski stav Čovićevog HDZ-a je prvenstveno simbolički, politička poza koju su zauzeli prije nekoliko godina kako bi parirali sve glasnijem odbacivanju EU i SAD-a u kojem su prednjačili eksponenti SDA i DF-a, čak spominjući savez s Turskom i Rusijom.
Jedino što Čovića koliko-toliko u vezi ispunjavanja europskih uvjeta zanima je izmjena izbornog zakona koja bi ubuduće onemogućila “slučaj Komšić”, odnosno mogućnost da u Federaciji BiH brojčano nadmoćniji Bošnjaci biraju i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Dobro mu je i ovako, dok mu Željko Komšić mobilizira glasačko tijelo, ali su frustracije zbog izbornog zakona u međuvremenu toliko narasle među Hrvatima u BiH da Čović mora barem izgledati kako radi na njegovoj izmjeni.
Čovića najviše zanima očuvanje financijskih interesa, a kada je o tome riječ onda se ne ustručava ni sukobiti sa SAD-om, što se vidjelo na temi plinske Južne interkonekcije. A svojim odnosom prema osuđenim ratnim zločincima jasno demonstrira koliko drži do europskih vrijednosti.
Nadalje, Čović vidi kakve probleme Ured europskog tužitelja (EPPO) pravi sestrinskoj stranci u Hrvatskoj. Europski tužitelji vode istrage i protiv (bivših) ministara premijera Andreja Plenkovićazbog pronevjere europskog novca, a u međuvremenu su došli i do njegove najlojalnije suradnice, ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, čije je ministarstvo nedavno bilo poprište policijske racije po nalogu EPPO-a. Kao da Čoviću trebaju u BiH još i EPPO-vi istražitelji koji bi kopali po tome kako HDZ-ovci na funkcijama troše EU novac.
KO JE S KIM A KO PROTIV KOGA
Jedini dio državne vlasti koji doista želi napredak na putu BiH prema Europskoj uniji je zapravo trojka, a najglasniji u vezi s tim čini se lider Naroda i pravde (NiP) i ministar vanjskih poslova BiH Dino Konaković.
“Bosna i Hercegovina nepokolebljivo slijedi put prema Europskoj uniji”, “Europski put je imperativ”,samo su neke od najnovijih Konakovićevih izjava koje vjerno ilustriraju koliko je svojeg političkog kapitala uložio u približavanje BiH EU. Uostalom, trojka je ušla u proces formiranja državne i federalne vlasti s podrškom visokog predstavnika Christiana Schmidta i diplomata SAD-a i EU.
Konaković se najglasnije zalagao i za politiku dijaloga s političkim predstavnicima Hrvata i Srba u BiH, umjesto dotadašnje strategije konfrontacije i demonizacije koje su provodile SDA i DF. Naša stranka i SDP su se također pridružile tom principu djelovanja, jer su prepoznali da je strateški najvažniji cilj za BiH ulazak u EU, pa su svi zajedno počeli redovito sastančiti s Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom, svojim koalicijskim partnerima na državnom nivou.
Trojka je kao jedan od glavnih argumenata za takvu politiku navodila otvaranje pregovora s EU. Za to se vrijedilo izložiti optužbama opozicije da su izdajnici ako išta dogovore, plus preziru vlastitih glasača jer su, de facto, pojeli govno kad su se uhvatili u kolo s Dodikom i Čovićem.
No, trojku je na taj potez natjerala i logika dejtonskog uređenja BiH: ili će oni biti u državnoj vlasti s HDZ-om i SNSD-om, ili će biti SDA. Ili će trojka biti u Federaciji BiH na vlasti s HDZ-om, ili će to biti SDA. Ne treba zaboraviti da je najdugovječnija politička koalicija u BiH od 1990. do 2022. ona između SDA i HDZ-a. Za demokraciju je dobro da je vlast smjenjiva. Ili barem dio vlasti. Nitko dobronamjeran u BiH ne može žaliti za time što je SDA u opoziciji. Bolje nego da je na vlasti.
Ne treba zaboraviti ni da je SDA proteklih godina pod vodstvom Bakira i Sebije Izetbegović posve izgubila kompas, dok je niz zvaničnika stranke osumnjičeno i optuženo za koruptivna djela. To je stranka koja je nedavno i svojem bivšem federalnom premijeru organizirala ispraćaj na služenje zatvorske kazne, a njen bivši šef državne obavještajne službe je u istražnom zatvoru pod sumnjom na zloupotrebu položaja i kriminal.
Samo zbog Fadila Novalića i Osmana Mehmedagića Osmice je bilo potrebno maknuti SDA s vlasti, te je dobro za BiH što je trojka to učinila. Dobro je i da se, unatoč svim sabotažama izvana i iznutra, pokušava razgovarati i dogovarati, jer to je temelj konsonijacijske demokracije kakva je BiH po Daytonu. Dobro je i što se ipak donekle spustila temperatura u bh. javnosti. I dobro je što su se izglasali zakoni, poput onoga o borbi protiv pranja novca.
To je trenutni pozitivni saldo trojkine odluke da formiraju državnu vlast s HDZ-om i SNSD-om.
U ČEMU JE TROJKA RAZOČARALA
Ono što nije dobro, što je negativno, jeste što se vrlo brzo od lijepih priča o zajedničkom programu došlo do koalicijske podjele plijena u institucijama, javnim firmama i ministarstvima, gdje se uspostavljaju stranački feudi. U upravljačkom smislu, dakle, nije došlo do nekog bitnog napretka, već imamo novu garnituru koja tek treba namiriti svoje. Sjaši Kurta da uzjaši Murta.
Iza proeuropske fasade trojke krije se u tom smislu još jedna SDA, ili još jedan HDZ. Iznutra, u institucijama države ide sve po starom.
To je najveće razočaranje, daleko veće od toga što nisu uspjeli iskemijati ispunjavanje uvjeta za početak pregovora s EU.
Trojka nam je dala i populističku osovinu Denis Bećirović-Benjamina Karić-Ramo Isak. Za anale! Šta uopće reći o kadrovskim rješenjima poput dojučerašnje bivše SDA-ovke Alme Čolo za Vijeće RAK-a, ili novog konzula u Rijeci, crnolistaša Milana Tegeltije? Ili imamo Aljošu Čamparu, koji je bio SDA-ovministar policije do 2021. godine, a danas je kao NiP-ov delegat u Domu narodu opet dio vlasti…
Negativno je i što su već počeli frakcijski sukobi unutar vladajuće koalicije, što se npr. može vidjeti u slučaju (ne)izbora trojkinog kandidata za direktora KCUS-a od strane HDZ-ovog ministra zdravstva. Vlast koja se međusobno svađa najgora je vrsta vlasti, jer se prvenstveno bavi sama sobom. Negativno je i što se ne vide nikakve značajne ekonomske promjene na bolje, ljudi u BiH i dalje žive u općem siromaštvu. Iseljavanje se nastavlja.
Kad se sve zbroji i oduzme, trojkin saldo u vlasti je zasad, da citiram seriju Černobil: „not great, not terrible“.
Trojka je napravila veliku grešku jer je previše obećala, a onda bila premalo spremna dati da obećanja ostvari. Nije ni čudo što je razočarala. Htjela se pohvaliti otvaranjem pregovora s EU koje će se ostvariti kroz dogovor s HDZ-om i SNSD-om o ispunjavanju potrebnih uvjeta, ali se to pokazalo nedostižnim. Čović za to traži izborni zakon po svom ukusu, Dodik odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda itd., a trojka im to nije smjela dati.
Možda je tu njihova najveća taktička greška: ako su već odlučili trgovati u ime višeg cilja (EU), onda su trebali trgovati do kraja. Znali su s kime sjedaju za stol. Čović i Dodik su političari s kojima se može dogovoriti ako odlučiš platiti njihovu cijenu. Trojka je pokušala na rate, ali tako ne ide.
Stoga je lako zaključiti da BiH do kraja mjeseca neće ispuniti potrebne uvjete za otvaranje pregovora s EU-a. Da bi se to desilo potrebno je da u najmanju ruku u BiH odjednom zajedno dođu Anthony Blinken i Sergej Lavrov kako bi pritisnuli sve strane na ekspresni dogovor, a to se neće desiti.
Pravo pitanje je – šta onda?
Jedina geostrateški smislena odluka koju Bruxelles u ovom trenutku može donijeti jest da otvori pristupne pregovore s BiH. Ako može Ukrajina – može i BiH. Također, EU koja nije u stanju integrirati i pacifizirati državu od 2 miliona ljudi ispada prilično smiješna u borbi s ruskim utjecajem u regiji.
Kao i svaki put nakon izbora 1990. godine, odluka o budućnosti BiH se donosi izvan BiH i u njoj najmanje sudjeluju ljudi koji žive u BiH. Zbog tog izostanka pravog suvereniteta, Bosni i Hercegovini treba suverenitet koji daje članstvo u EU.
Baš to će najviše osnažiti državnost BiH. Trojka je pokazala što može postići u vezi toga, sada je na potezu EU.
——————————————————————————————————————————————————————————————————————
Čitajte još:
IDEOLOGIJA – ILI ISTO ŠTO I DEMAGOGIJA: Procvat populizma u Bosni i Hercegovini
—————————————————————————————————————————————————————————————————————-Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
