Socijaldemokratska partija (SDP) Bosne i Hercegovine 10. juna u Sarajevu održaće svoj osmi redovni kongres.
Prema najavama, očekuje se obraćanje predsjednika Nermina Nikšića i gostiju, izvještaji o radu predsjednika i drugih tijela partije, te prijedlozi Statuta SDP-a i rezolucije.
BORBA DVIJE STRANAČKE STRUJE
Kako se najviši funkcioneri SDP-a proteklih sedmica nisu mnogo oglašavali u najavama samog kongresa, ovo je u bh. medijima otvorilo pitanja o tome šta bi se moglo dešavati na kongresu, najprije kakva je sudbina odnosno šta će biti sa trenutnim predsjednikom SDP-a Nerminom Nikšićem koji je na čelu stranke već dva mandata.
Prema statutu SDP-a, Nikšić treći put ne može da bude izabran za predsjednika, a i loši izborni rezultati na posljednjim izborima, gdje nije izabran direktno u parlament, ne idu mu u prilog. Međutim, izmjene Statuta, koje će biti na dnevnom redu Kongresa, mogle bi omogućiti produženje mandata Nikšiću na čelu partije.
Jedan od rijetkih koji je govorio na ovu temu proteklih dana je potpredsjednik Zukan Helez, koji je u izjavi Federalnoj TV rekao da Nikšić ne može imati treći predsjednički mandat bez promjene SDP-ovog statuta, ali da postoji mogućnost da mu se produži mandat na određeni period.
„Koliko će to dugo biti – zavisi od kongresa. Moj prijedlog će biti da ne bude dugo i da idemo u promjene, ne samo predsjednika, već niza ljudi koji su tu niz godina, koji su istrošili ideje i koji su dali što su mogli dati. Svi imamo svoj limit“, poručio je Helez.
Drugi potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović smatra da bi se na kongresu moglo ići u smjeru odgađanja izbornog kongresa u oktobru i produženju mandata čitavom rukovodstvu SDP-a dvije godine. Ako to kongres prihvati, izbor predsjednika SDP-a BiH mogao bi biti tek nakon lokalnih izbora 2024. godine.
Bećirović ne propuštana nijednu priliku da lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)Milorada Dodika optuži za pokušaj urušavanja države. Analitičari smatraju takve poteze iracionalnim s obzirom da nije riječ o sukobu vladajućih sa opozicionim strankama, već su u pitanju koalicioni partneri na državnom nivou. Nikšić, s druge strane, svaki put pokušava da ovu situaciju smiruje, jer Dodik nikada ne prećuti Bećiroviću i odgovori oštro u već poznatom maniru.
PROESDEAOVSKI DIO SDP BIH
Sukobi unutar SDP-a već su počeli da se ispoljavaju i na nižim nivoma. Vrh Općinskog odbora SDP-a u Banovićima, skupa sa članstvom, 2. juna napustio je partiju. Razlog je, kako su naveli, posljednje odluke Vlade Federacije BiH, koju predvodi Nermin Nikšić, o smjenama na čelu Rudnika mrkog uglja Banovići.
Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić podsjeća da je SDP uvijek gubio naklonost svojih birača kada nije ispunio predizborna obećanja i ponašao se u skladu s vlastitim politikama.
„Najbolji primjer je 2010. godina kada su govorili da neće praviti koalicije sa nacionalnim strankama, a onda su napravili koaliciju sa SDA. Zato su na izborima 2014. imali katastrofalne rezultate. SDP ima problem, jer nema jednu konzistentnu socijaldemokratsku politiku. Oni se moraju jasno deklarisati kao socijaldemokratska partija, ali ne na papiru, nego u praksi“, kaže Šehić.
Podsjećamo, nakon dugo godina u opoziciji, SDP BiH je nakon posljednjih opštih izbora u BiHzajedno sa sedam stranaka (koalicija osmorke) ušao sa HDZ-om BiH i SNSD-om u formiranje nove vlasti kako na državnom, tako i na entitetskom nivou, tačnije u Federaciji BiH.
Neke poteze koje je povukao SDP prilikom formiranja vlasti, popuštajući HDZ-u i SNDS-u, nisu naišli na razumijevanje kako unutar stranke, tako i koalicionih partnera, ali i među glasačima. Istovremenom, pojedinici poput upravo Bećirovića, ali i Irfana Čengića te gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, ne kriju sklonost pojedincima ili pak politikama bliskim SDA.
Sama osmorka se raspala na državnom nivou pa je sada zovu trojka jer su ostali SDP BiH, Naša stranka te Narod i pravda. Na nivou Federacije BiH situacija je nešto stabilnija.
SDP-u se najviše zamjera prevelika popustljivost HDZ-u i SNSD-u. Također, podsjećamo da je SDPfaktički dao podršku Dodiku za četvrtog delegata u Domu naroda parlamentarne skupštine BiH, koji se bira iz entiteta Republika Srpska.
To im je zamjerio i poslanik Pokreta za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović, istakavši da su na ovaj način dali SNSD-u ključeve države Bosne i Hercegovine.
Dom naroda državnog parlamenta svaku odluku ili zakon koju donese Predstavnički dom BiH mora potvrditi. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata, od kojih su dvije trećine, po pet Bošnjaka i Hrvata, delegati iz Federacije BiH, a jedna trećina, pet Srba, delegati iz RS.
SNSD na ovaj način može da blokira svaku odluku koja im se ne sviđa (iako je, istina, to mogao da čini i u prethodnom mandatu po istom principu). Odluke u Domu naroda donose se većinom glasova delegata, a svaka odluka mora uključivati najmanje jednu trećinu delegata izabranih s teritorije svakog entiteta.
Jedno je sigurno: Kongres SDP-a BiH daće odgovore na brojna pitanja medija i javnosti. Ako se Nikšiću i ostalim članovima rukovodstva SDP-a produži mandat, što je, čini se, sve izvjesnije, rasplet odnosa u ovoj partiji može se očekivati tek za dvije godine nakon lokalnih izbora.
Koliko će sve to uticati na osipanje članstva i rezultate na lokalnim izborima pokazaće bliska budućnost.
