Piše: Selma Boračić-Mršo
Kineska kompanija Dongfang Electric International Corporation (DEC) do sada je dobila višemilionske tendere od Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Dokumentacija o javnoj nabavci, koja se odnosi na Blok 6 Termoelektrane Tuzla, vrijednoj 63 miliona KM, predata je Federalnoj upravi policije zbog postojanja sumnje da je kineska kompanija favorizovana.
Podsjećamo, u fazi pretkvalifikacije posao odsumporavanja dimnih gasova na Bloku 6 Termoelektrane Tuzla, vrijedan 63 miliona KM, bez PDV-a, Elektroprivreda BiH dodijelila je kineskoj kompaniji Dongfang Electric International Corporation i zeničkoj kompaniji ITC, koje su zajedno nastupile na tenderu. Kako piše portal Fokus.ba, zbog indicija o favorizovanju ponuđača za posao, protiv niza osoba u Elektroprivredi BiH, na čelu s direktorom Sanelom Buljubašićem, Federalnoj upravi policije (FUP) podnesena je krivična prijava.
Ovu prijavu podnijeli su osnivač i direktor firme Tehnopetrol Tuzla Elvir Ferizović i Nedim Mujkić. Također, podnosilac prijave je i firma Deling iz Tuzle.
Kineski DEC na bh. tržištu nikada ne učestvuje sam, već uvijek s nekom domaćom firmom. Prema navodima Amila Dučića, s portala Fokus, kompanija Dongfang Electric International Corporation imala je nekoliko domaćih partnera, a ključan im je bio firma ITC Zenica.
Termoelektrana Tuzla/Foto: RSE
S ovom firmom ušli su u igru za poslove teške više stotina miliona KM, poput odsumporavanja dimnih gasova na Bloku 6 Termoelektrane Tuzla ili izgradnje postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova u TE Kakanj. Od Elektroprivrede BiH su 24. maja već dobili posao zamjene parovoda pare na kotlu Bloka 4 u TE Tuzla. Opet zajedno s firmom ITC Zenica, koja je specijalizirana za prodaju poljoprivredne opreme.
„Prva dva navedena tendera vezana za Blok 6 TE Tuzla i TE Kakanj, još nisu okončana, zbog žalbi, ali prema dokumentaciji koja je predata Federalnoj upravi policiji, evidentno je da je na sceni favorizovanje navedenog kinesko-zeničkog konzorcija“, navodi Dučić, te dodaje kako su kineske kompanije, pa i ova, našle pogodno tlo u nekim našim domaćim kompanijama s kojima su se udružili zbog potreba administracije, licenci i drugih stvari.
“No, još veći je problem, kada dođe do realizacije projekata, oni najčešće i najviše angažuju firme iz okruženja, a prvenstveno iz Srbije, dakle kao podizvođače. Na tom planu domaće firme vrlo rijetko imaju šta tražiti”, zaključuje Dučić.
Obimna dokumentacija predata je Federalnoj upravi policije, te, kako navodi Dučić, sumnja se na koruptivne radnje.
Raspoloživa dokumentacija zaista govori o nezakonitostima i koruptivnom djelovanju budući da se navedenoj kineskoj firmi ‘kroz prste’ gleda i ono što po Zakonu o javnim nabavkama nikako ne bi smjelo.
“Tako se prihvataju finansijski izvještaji koji nisu ni originali ni kopije već prijevodi, a diskvalifikuju se konkurenti, jer u svojim ponudama imaju pojedine riječi na engleskom jeziku koje se legitimno koriste u poslovnom komuniciranju, dok se s druge strane od kineske kompanije prihvata cjelokupna dokumentacija na engleskom jeziku”, objašnjava on.
Uporni na kineski način
Tenderi za odsumporavanje dimnih gasova na Bloku 6 TE Tuzla nije prvi tender bosansko – kineskog konzorcija sa Elektroprivredom BiH. Prema podacima Portala javnih nabavki, “Nabavka usluga revitalizacije kotla bloka 6 u Podružnici Termoelektrana ‘Tuzla’” počela je 2019. godine, provedena su tri postupka nabavke, od toga dva neuspješno.
Postupke su pratila poništenja, izmjena tenderske dokumentacije, otkazivanja. Na kraju, postupak je završen dodjelom ugovora konzorcijumu ponuđača, na čijem je čelu ITC ZENICA D. O. O, a članovi su DONGFANG ELECTRIC INTERNATIONAL CORPORATION i DONGFANG BOILER GROUP CO., LTD. Ono što je zanimljivo jeste da je ovdje proveden najtranasparentniji postupak i javnim nabavkama – otvoreni postupak.
Dostavljene su tri ponude, od kojih su dvije ocijenjene kao prihvatljive, a najpovoljnija ponuda jeste svega 65.07 KM niža od procijenjene vrijednosti – 25.440.000 KM, dok je drugoplasirana ponuda skuplja skoro 5 miliona KM od procijenjene vrijednosti. Podaci s Portala javnih nabavki kažu da u postupku nije bilo žalbi. Tadašnja uprava Elektroprivrede BiH predvođena Admirom Andelijom sa bosanko-kineskim konzorcijem potpisuje ugovor.
Admir Andelija/foto: Avaz
Razlika između procijenjene vrijednosti (25.440.000 KM), vrijednosti ponude prvoplasiranog konzorcijuma ITC Zenica & CO (25.439.934,93 KM) i drugoplasiranog konzorcijuma Termoelektro d. o. o. Brčko & CO (30.289.240 KM), ukazuje na dva moguća rizika, pojašnjava Slobodan Golubović, urednik portala Pratimotendera.ba.
“Prvi rizik je to da je prvoplasirani konzorcijum svjesno išao sa niskom cijenom procijenjujući da će se eventualni minusi možda nadoknaditi kroz dodatne i nepredviđene radove kao što je to uobičajena praksa kod nabavki radova. Drugi rizik je mogućnost da su se ponuđači prethodno međusobno dogovorili da od ovoga postupka naprave formalnost”, navodi Golubović.
Kineske kompanije koje posluju u Bosni i Hercegovini nerijetko dolaze “u pratnji” s manjom također kineskom kompanijom ili posredno osnivaju novu manju kompaniju te s njome sarađuju ili sklapaju ugovor sa postojećom bh. kompanijom.
Ništa od navedenog nije problem samo po sebi, međutim Irvin Pekmez, novinar Balkanske istraživačke mreže BiH navodi da njihovo dosadašnje poslovanje u BiH ukazuje na nepoštivanje domaćih propisa.
“Ustaljeno ponašanje kineskih kompanija u BiH koje im, uz sponzorstvo domaćih vlasti, dopušta skrivanje osnovnih podataka o poslovanju, što uvijek uključuje finansijske informacije, bilo koji vid saradnje čiji detalji neće biti poznati javnosti predstavlja dodatni sloj zatvorenosti pred građanima, čiji se poreski novac koristi za dati projekat ili čiji će poreski novac biti korišten za isplatu kredita. Kineske kompanije nisu problem same po sebi. One su našle plodno tlo u strukturama koje ne osjete odgovornost prema svojim građanima i sukladno tome kineske kompanije ne osjete obavezu da se ponašaju drugačije”, navodi Pekmez.
On kaže kako je sporno što se poslovi kineskih kompanija, odnosno temelj poslova kao što su ugovori, vješto skrivaju od očiju javnosti i da to može biti moguće samo uz pristanak lokalnih vlasti.
“Upravo taj oslonac i uzajamno razumijevanje vlasti i kineskih partnera je ključni sastojak problema u kojem se nalazimo – kineske kompanije posluju i u Evropskoj uniji, ali taj sistem ih tjera da rade po lokalnim standardima i pravilima. Bh. sistem im omogućava minimalnu odgovornost i transparentnost što je izuzetno opasno jer otvara mogućnost malverzacijama, od lažiranja tenderske dokumentacije, preko skrivanja cijene radova što otvara mogućnost financijskim prevarama, do neregularnosti u samom izvođenju radova. Sve tri karakteristike vidjeli smo u historiji pojedinih kineskih firmi”, navodi Pekmez.
Ima neka tajna veza
Podsjećamo, portal Tačno.net u januaru prošle godine objavio je informaciju da je konzorciji ITC Zenica, Dongfang Elektric i Dongfang Boiler dobio tender za rekonstrukciju bloka 6 Termoelektrane Tuzla.
Ovaj u tom trenutku krucijalni posao remonta najpotentnijeg bloka u sklopu portfolija EP BiH kasnio je više mjeseci. Prvi problemi javljaju se dafinisanjem bankovne garancije i eklatantno prikazuju indolentnost rukovodstva EP BiH prema realizaciji ovog projekta.
Prema zvaničnoj dokumentaciji EP BiH samo na proces usaglašavanja bankovne garancije potrošeno je preko 100 od ukupnih 390 dana roka za završetak projekta.
S obzirom na činjenicu da bosansko-kineski konzorcij probio rokove za četiri mjeseca na realizaciju ovog projekta, ovaj podatak reflektirao se na bilanse Elektroprivrede BiH.
Sanel Buljubašić/foto: Patria
Upravo će nova uprava ove državne kompanije predvođena generalnim direktorom EP BiH Sanelom Buljubašićem u izjavama za javnost nakon objavljivanja informacije o akumuliranom poslovnom gubitku za 2023. godinu u iznosu od 331 miliona KM ovaj rezultat opravdati i kašnjenjem na poslovima rekonstrukcije kotla bloka 6 Termoelektrane Tuzla.
Poslovanje kineske državne kompanije Dongfang Electric International Corporation – DEC u Bosni i Hercegovini počinje angažmanom na izgradnji privatne termoelektrane Stanari u vlasništvu EFT-a preciznije, Vuka Hamovića.
Odlukama Vlade RS-a propisano je i da se minimalna koncesiona naknada za korišćenje za produženi period trajanja koncesije utvrđuje u iznosu od 0,0033 KM po proizvedenom kilovatčasu električne energije na zvaničnom obračunskom mjestu primopredaje električne energije.
Izgradnja termoelektrane Stanari, koja danas proizvodi ukupno 13% električne energije u Bosni i Hercegovini finansirana je kreditnim sredstvima Kineske razvojne banke, a ukupna investicija u tom trenutku iznosila je 560 miliona KM.
S obje strane Drine
Uspješna realizacija izgradnje termoelektrane Stanari, kao sve intenzivniji kontakti političkog vrha RS-a, prvenstveno Milorada Dodika s čelnim ljudima kineske kompanije DEC, pozicionirali su ovu kinesku kompaniju kao strateškog partnera ovog bh. entiteta u budućim energetskim projektima.
Dongfang Electric International Corporation, kao i niz drugih kompanija iz Kine koje su angažovane u BiH, u vlasništvu je Kine. Dakle, to je cijeli jedan konglomerat kompanija međusobno povezanih, a sve su u vlasništvu države, iz oblasti cestogradnje, gradnje energetskih objekata i slično. To je ogroman potencijal, resursi, ljudski i finansijski kapital. Realno, vrlo rijetko po pitanju snage na tržišnim utakmicama nalaze pandan u svijetu.
“No, druga strana te priče apsolutno je nedovoljna transparentnost, što se naprimjer ogleda u stavljanju pod oznakom ‘tajnosti’ poslovnih ugovora. Baš to, moramo biti iskreni, nažalost i odgovara našim vlastima, a posljedično tome i menadžmentima javnih preduzeća, nad kojima vlast gospodari. Kada se sve ovo uzme u obzir i ne čudi da u BiH, ali i u regionu, dobijaju unosne poslove”, navodi Amil Dučić.
Ambasador Narodne Republike Kine u BiH Ji Ping i Milorad Dodik/foto: Predsjedništvo BiH
Uspješnost plasmana kineskih kompanija u Republici Srpskoj direktna je posljedica bliskih odnosa vlasti Aleksandra Vučića i Milorada Dodika. Prepoznavanje Kine kao važnog partnera, bez osvrta na dugoročne posljedice po građane, dio je politike s obje strane Drine.
“Kineski poslovi u BiH, u posljednje vrijeme, dobili su novu karakteristiku – istiskivanje novca koji je namijenjen bh. građanima kroz fondove EU. Kako vlast u Republici srpskoj trpi sve veće sankcije i postaje sve više euroskeptična, tako će zamah u odabiru kineskih partnera biti sve veći”, ocjenjuje Irvin Pekmez iz BIRN-a BiH.
Za Dučića je motiv zbog kojeg predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik favorizuje kineske kompanije jasan.
“Motiv Dodika je, svakako, najviše vezan za dobivanje kredita kako bi RS spasio od bankrota. Uporedo s tim RS je gotovo na svakoj dionici autoputa čija je izgradnja u toku, od Prijedora do Banjaluke, zatim od Vukosavlja do Bijeljine, angažovala kineskog izvođača radova. To su ogromni poslovi. Paraleno, i Srbija, a još više RS želi na političkom planu uspostaviti što tiješnje veze s Kinom kako bi na neki način prkosili Sjedinjenim Američkim Državama. Dakle, vidimo niz uzročno-posljedičnih veza koje objašnjavaju ovakve odnose”, objašnjava on.
Pored Stanara DEC je radio i projekat u Banovićima koji nikada nije realiziran, dobili su i projekat izgradnje solarne elektrane u Bileći.
“Donfang u BiH ima dva završena projekta od 2015. na ovamo što ne predstavlja značajan portfolio. Ipak, treba znati da svaka kineska kompanija koja učestvuje u tenderima ili posao dobije direktno bez konkurencije predstavlja kinesku državnu kompaniju, odnosno da svaka kineska kompanija faktički ima jednog te istog vlasnika”, objašnjava Pekmez te dodaje da u posljednjih deset godina vlasti u Republici srpskoj i manjim dijelom u Federaciji BiH pokazuju posebnu osjetljivost na ponude kineskih kompanija, što je često paralelno ispraćeno otežavanjem takmičenja drugim kompanijama, izvođačima i financijerima.
Svi naši projekti
Prema navodima organizacije Just Finance International, koja je kreirala Mapu kineskih investicija na Balkanu, kineske kompanije dobile su do sada devet projekata u BiH, a svaki od njih pratio je otpor i protesti građana.
Tako je 2023. godine Centar za životnu sredinu iz Banjaluke podnio je Okružnom sudu u Trebinju tužbu protiv preduzeća “Elektroprivreda RS” zbog tajnosti ugovora o gradnji Hidroelektrane “Dabar” s kineskim partnerima i skrivanja kreditnog sporazuma.
Radovi na izgradnji HE Dabar/foto: EPS
Iste godine lokalno se stanovništvo pobunilo protiv izgradnje tri minihidroelektrane na rijeci Bistrici, gdje je izvođač radova kineska nacionalna Aero-tehnološka korporacija za međunarodni inženjering (AVIC-ENG). Za ovaj posao Elektroprivreda RS izdvojit će 102 miliona eura. Inače, projekat čine tri male hidroelektrane, instalisane snage 39 megavata, s ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavatsati električne energije. Ugovor o gradnji s kineskom korporacijom AVIK u Pekingu još je 2019. potpisao nekadašnji predsjednik Vlade RS Radovan Višković. Početak gradnje hidroelektrana na Bistrici ozvaničen je krajem 2021. godine, no ništa s tim planom nije teklo glatko.
Problemi su se javili i na izgradnji trase autoputa Banjaluka – Prijedor, koja je trebala proći kroz Kozarac i u mjestu Hrnići, pri čemu je trebalo biti srušeno ukupno 97 kuća, što mještani nisu dozvolili, a potom je Vlada RS, kupila pa prodala zemljište kineskoj kompaniji Shandong International (SDHS CSI BiH), koja gradi autoput od Banjaluke do Prijedora.
“Najviše zbog nedostatka transparentnosti, kada je riječ o samim tim kompanijama, a s druge strane, veoma pogodnog tla za koruptivne radnje u BiH, Srbiji, Crnoj Gore, ali i u nekim drugim zemljama”, objašnjava Dučić proteste građana.
Iz kompanije Dongfang Electric International Corporation (DEC), odnosno njihovog ureda u Stanarima nisu odgovarali na naše upite i pozive.
Izvor: tacno.net
