Sudbina Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUB BiH) duboko reflektira „naš kolektivni odnos prema kulturnom nasljeđu, očuvanju intelektualne i kulturne produkcije, te našem shvatanju važnosti istraživanja i obrazovanja“, kazao je za Al Jazeeru dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo, a prenosi Al Jazeera.
Podsjetimo, ranije danas su uposlenici NUBBiH saopćili kako su obustavili rad do daljnjeg, što je kulminacija višemjesečne borbe za osiguranje stalnih primanja, dostojanstvenog rada i isplata zaostalih plata uposlenicima.
Turčalo: Svi su odgovorni
„Ovaj odnos prema instituciji, koja bi trebala biti svjetionik znanja u društvu, pokazuje opću indiferentnost donosioca odluka prema knjizi kao simbolu znanja i kulturne baštine. Naša nebriga za sudbinu ove ustanove otkriva ozbiljne nedostatke u našem društvenom i političkom okviru“, ističe Turčalo i nastavlja:
„Očigledan nedostatak ulaganja, planiranja i strategije u očuvanju ovako važne institucije pokazuje dublje probleme u društvu, gdje se intelektualna produkcija ne vrednuje na pravi način, a obrazovanje se često tretira kao sporedna djelatnost.“
Naš sagovornik je kategoričan: Svako ko je bio dio procesa odlučivanja, na bilo kojem nivou institucija, a koji se na bilo koji način identificira s državom BiH, snosi odgovornost za trenutnu situaciju ove institucije.
„Ova odgovornost se ne može izbjegavati, jer zanemarivanje ovakve institucije predstavlja zanemarivanje samih temelja na kojima bi svako društvo trebalo počivati – na obrazovanju, kulturi, i intelektualnom napretku. Opravdanje ne može biti da se radi o instituciji na državnom nivou, kojoj politički akteri koji osporavaju državu ne dozvoljavaju da riješi pitanje finansiranja“, govori dekan FPN-a.
Za njega ni rukovodstvo same Biblioteke nije izuzeto od odgovornosti.
„Ako nisu uložili maksimalan trud i angažman u očuvanju ove institucije, i oni snose dio krivice za njenu sudbinu. Svaka institucija, naročito ona koja ima ulogu čuvara znanja i kulturne baštine, mora biti vođena s osjećajem odgovornosti i posvećenosti. Neuspjeh u tome, ma koliko vanjski faktori bili teški, ne može biti opravdan“, govori Turčalo.
Šačić Beća: Vlasti nisu svjesne važnosti ove institucije
Profesorica Amra Šačić Beća sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu stava je kako je NUBBiH za nauku i kulturu ove države puno važnija od mnogih agencija i institucija koje se redovno finansiraju iz budžeta-
„Moj utisak je da naše vlasti uopće nisu svjesne šta znači Nacionalna biblioteka. To nije skladište knjiga već centar za informacijske nauke jedne države. U trenutku kada NUB BIH zatvori svoja vrata, niti jedan izdavač ili autor ne može objaviti knjigu jer da bi knjige bile međunarodno priznate moraju imati ISBN (International Standard Book Number) koji iza BiH izdaje NUB BIH“, objašnjava naša sagovornica.
„Zahvaljujući COBISS-u (Co-operative Online Bibliographic System and Services) umrežene su sve biblioteke u Bosni i Hercegovini, a bez Nacionalne biblioteke gubimo i taj digitalni katalog. Svojim članstvom u International Organization for Standardization, kolege iz NUB BIH su nam omogućile da po puno povoljnijim cijenama naši naučni radovi dobiju DOI broj koji nam omogućava da naša nauka bude prepoznata u svijetu, a naši univerziteti bolje rangirani na svjetskim listama.“
Šačić Beća ističe kako je navedeno samo mali dio onoga što svakodnevno za nauku i kulturu rade stručnjaci iz oblasti bibliotekarstva i informacijskih nauka koji su „godinama potplaćeni, ignorisani i dovedeni u situaciju da nemaju zdravstveno osiguranje u 21. stoljeću u jednoj europskoj državi“.
„Probosanske stranke, koje svoju politiku temelje na priči o zaštiti države, na primjeru NUB BIH su nam pokazale koliko im je stalo do iste. Ne može se jedna takva institucija finansirati od projekata. Projekt po svojoj definiciji ima ograničeno vrijeme trajanja, što NUB BiH ne smije imati. Ministri i političari kojima je agenda da naučnici moraju objavljivati radove u najbolje indeksiranim časopisima na svijetu, istovremeno su dopustili da se zatvori institucija koja jedina u BiH ima jedan takav časopis“, kaže ona.
Obustavljeno pružanje usluga
Uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine danas su saopćili da su obustavili rad do daljnjeg. Oni su na današnjoj konferenciji za medije u Kampusu Univerziteta u Sarajevu saopćili ono na šta su prethodnih mjeseci i upozoravali.
„Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH predstavlja ne samo čuvara nacionalne baštine već i ključni resurs za obrazovanje, istraživanje i kulturnu historiju naše zemlje. Neriješen status Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine ne samo da ugrožava njeno adekvatno finansiranje, već stvara ozbiljne poteškoće u obezbjeđivanju odgovarajućih kadrovskih rješenja”, istakli su na konferenciji.
Na obraćanju novinarima pročitan je tekst u kojem uposlenici pozivaju sve moću pomoći NUB BiH, da to i učine.
„Svi oni koji pomognu da se razjasni status Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i očuva njena funkcija bit će upisani u historiju ove zemlje kao pravi čuvari njene kulturne baštine. Naša institucija nije samo zbirka knjiga i dokumenata; ona je simbol kolektivnog znanja i identiteta, njeno zatvaranje bi značilo neizmjernu štetu koja se ne može lahko nadoknaditi“, navodi se u spomenutom tekstu.
„Počevši od danas, 26. 08. 2024. godine, zaposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH obustavljaju pružanje usluga javnosti do daljnjeg. Razlog za ovu odluku je nedostatak konkretne politike od strane vlasti za rješavanje naše situacije, zbog čega vise nemamo uslova za funkcioniranje i rad institucije.“
Istaknuto je kako je Vlada Kantona Sarajevo, preko dva ministarstva, izdvojila za NUB BiH 400.000 konvertibilnih maraka (nešto više od 205.000 eura) što je za uposlenike značajno za početak.
„Ova interventna sredstva omogućit će nam da isplatimo dio dugovanja prema radnicima, ali nažalost ta sredstva nisu dovoljna za dugoročni opstanak naše institucije. Nastavit ćemo da radimo na pronalaženju dodatnih rješenja kako bismo osigurali stabilnost i nastavak naših aktivnosti. Naši zahtjevi ostaju isti, a to je imenovanje upravljačke strukture i definisan i stabilan pravni i financijski status Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Za sve dodatne informacije, obratite se Vijeću ministara BiH, Vladi FBIH, te nadležnim ministarstvima za kulturu i obrazovanje,” naveli su uposlenici u svom saopćenju.
Duraković: Nezakoniti koraci
Jedna od prvih koja je reagirala na ovaj istup uprave i uposlenika NUB BiH bila je ministrica obrazovanja i nauke u Vladi bh. entiteta Federacija BiH (FMON) Jasna Duraković koja je kazala kako joj je žao što su se iz NUB BiH odlučili na ove korake koje ona smatra „ne samo neprimjerenim nego i nezakonitim, jer niko nema pravo da zaustavi rad ove institucije, pa ni njeni uposlenici“.
„Dodatno smatram nekorektnim stalne prozivke uposlenika NUB-a prema FMON, jer smo do sada više puta razgovarali i dogovarali određena rješenja, gdje već znaju da i sutra imamo dogovoren sastanak sa premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem na ovu temu, i to sve u cilju rješavanja pravnog statusa NUB-a“, istakla je ministrica.
Navela je kako plate uposlenika moraju biti osigurane Zakonom o privremenom finansiranju Kantona Sarajevo, što znači da se Kanton Sarajevo prilikom donošenja ovog Zakona obavezao na održivost institucije u čemu je i isplatu plata.
„Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (FMON) izdvojilo je značajna sredstva, više od miliona konvertibilnih maraka, za projekte ove institucije i s nestrpljenjem očekujemo dostavljanje projektnih prijedloga. Direktor NUB-a završava svoj radni odnos 6. 9. prema dokumentaciji koju nam je NUB dostavio, čime smatram da nema mjesta za ovakav potez uposlenika.“
„Ono što nama preostaje da uradimo jeste da provedemo razgovore o rješavanju pravnog statusa na višem nivou o osnivačkim pravima i imenovanju novog Upravnog odbora i direktora. U tom procesu će biti potrebno strpljenje, mudrost i politička volja“, navela je Duraković i dodala:
„FMON je spreman pružiti podršku gdje god je to moguće, međutim, naglašavam da NUB nije u nadležnosti FMON-a ali ako treba da svojim znanjem, iskustvom, stručnošću i profesionalnošću budemo vođa tog procesa, stojimo na raspolaganju.“
Sedam institucija od značaja
Podsjetimo, za rad Biblioteke na godišnjem nivou je potrebno 1,35 miliona maraka (približno 690.000 eura).
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je ranije više puta predlagalo određena rješenja koja nisu imala podršku nadležnih organa, kao ni Vijeća ministara BiH.
Također, kako podsjeća Radio Slobodna Evropa, Ministarstvo je ove godine uputilo inicijativu prema kabinetu predsjedavajuće Vijeća ministara, Ministarstvu pravde BiH i Ministarstvu financija i trezora BiH, s namjerom da se konačno riješi problem statusa institucija nauke i kulture čiji pravni i financijski status nije riješen.
U Kantonu Sarajevo u maju je stupio na snagu zakon kojim su vlasti najavile preuzimanje obaveze sufinanciranja sedam institucija od značaja za BiH. Tada je najavljeno da će one iz budžeta Kantona Sarajevo dobiti novac za plate i doprinose radnika i režijske troškove.
Prema tom zakonu, novac za sufinanciranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke, kao i Zemaljskog muzeja BiH treba osigurati Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo.
Preostalih pet institucija u nadležnosti je kantonalnog Ministarstva kulture i sporta.
Izvor: Al Jazeera i agencije