Sankcije koje su nametnute Miloradu Dodiku, lideru Republike Srpske, imaju više posrednih efekata na građane Bosne i Hercegovine. Samo su SAD i Velika Britanija uvele sankcije Dodiku. Evropa, kojoj težimo, ne. Kako te sankcije mogu uticati na svakodnevni život ljudi u zemlji?
Bosna i Hercegovina, kao zemlja u tranziciji s kompleksnom političkom strukturom, suočava se s brojnim izazovima u svojoj ekonomskoj politici. Među tim izazovima su i međunarodne ekonomske sankcije koje značajno utiču na njen privredni sektor, trgovinske tokove, investicije i trgovinske sporazume, piše forbes.n1info.ba.
“Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije protiv mreže kompanija povezanih s Miloradom Dodikom, optužujući ga za dugogodišnje finansijsko bogaćenje na račun vlastitog naroda. Prema saopćenju, Dodik je kroz svoje aktivnosti godinama pljačkao narod, dok je istovremeno svojim secesionističkim izjavama ugrožavao stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine”, piše Projekat za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP).
Sjedinjene Američke Države proširile su 18. juna, crnu listu OFAC-a dodajući sedam firmi koje se povezuju sporodicom predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Tih sedam kompanija samo u prošloj godini ostvarile su prihod od nevjerovatnih 143.782.377 KM, odnosno više od 73,4 miliona eura i ostvarile dobit od ukupno 31.992.292 KM, odnosno16,3 miliona eura.
Prije svega, američke sankcije nisu bezazlene
Američke i birtanske sankcije su instrument vanjske politike koje koristi vlada Sjedinjenih Američkih Država i Ujedninjenog Kraljevstva kako bi izvršila pritisak na entitete, pojedince, bili oni iz svijeta politike ili biznisa i potaknula promjene u njihovom ponašanju. Ove sankcije obično uključuju ograničavanje ili zabranu trgovine, financijskih transakcija ili drugih oblika ekonomske interakcije s ciljem postizanja određenih političkih ili sigurnosnih ciljeva.
Za Forbes BiH je to i ekskluzivno pojasnio i američki ambasador u Bosni i Hercegovini, Michael Murphy, i pojasnio da će Sjedinjene Američke Države uvijek štititi svoje interese na Balkanu dok je u fokusu javnosti bio verbalni rat predsjednika entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, i upravo američkog ambasadora. Ambasador ga optužuje da ekonomski uništava entitet, a da najgore tek slijedi, Dodik to sve negira.
Pravila koja regulišu bankarske transakcije s osobama na crnoj listi mogu se razlikovati ovisno o jurisdikciji i vrsti sankcija. U nekim slučajevima, banke mogu biti dužne blokirati ili zatvoriti račune koje povezuju s osobama ili entitetima na crnoj listi.
Milorad Dodik se suočava se s hitnom potrebom pronalaženja rješenja za osobe i firme čiji su bankovni računi ugašeni zbog američkih sankcija. Ovo pitanje postaje sve urgentnije kako vrijeme prolazi.
Osim sankcionisanih političara u RS-u, Milorada Dodika i njegove djece, kao vlasnika firmi, sankcije su ranije izrečene i visokopozicioniranim ličnostima političkog života u drugom bh. entitetu, a na spisku su se osim premijera Federacije BiH Fadila Novalića, našli između ostalih i bivša glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić kao i bivši direktor Obavještajno sigurnosne agencije OSA, Osman Mehmedagić. Razlozi za sankcionisanje različiti su, i odnose se ili na podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma ili korupciju, ili pak oboje.
Osim što im se zamrzava imovina u Americi, ukoliko je imaju u toj zemlji, također se zabranjuje svim američkim firmama i američkim pojedincima da posluju sa firmama i osobama pod sankcijama. Također, zabranom su obuhvaćene i inozemne banke, koje po zakonu ne mogu blokirati sredstva sankcionisanim firmama, a koje se nalaze na računima njihovih banaka, ali ne smiju dalje poslovati sa sankcionisanima. I u tom pogledu, banke već zatvaranjem računa blokiranim firmama i sankcionisanim licima svjedoče da slijede ove odredbe.
Osim Infinity grupe u posljednjem paketu sankcija našle su se još i firme: Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company.
Uticaj na građane: Smanjena međunarodna podrška i investicije
Jedan od glavnih efekata sankcija na Dodika je moguće smanjenje međunarodne podrške i investicija koje dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Sankcije često dovode do smanjenja povjerenja međunarodnih investitora, što može rezultirati smanjenjem stranih investicija u zemlji. Ove investicije su ključne za ekonomski razvoj i zapošljavanje, pa njihovo smanjenje može dovesti do usporavanja ekonomske aktivnosti i smanjenja prilike za nova radna mjesta, što direktno utiče na životni standard građana.
Stepen korumpiranosti Dodikove porodice takođe je izazvao zabrinutost među državama koje su zainteresovane za strana ulaganja u RS, što je neke od njih navelo da se uzdrže od toga jer vjeruju da bi bilo kakva finansijska pomoć vjerovatno završila u rukama Dodika i njegove porodice, a ne u institucijama RS.”, piše Ambasada SAD-a u BiH.
Povećana politička nestabilnost
Sankcije na političke lidere kao što je Dodik mogu povećati političku nestabilnost unutar zemlje. Kada su visoki politički funkcioneri podložni sankcijama, to može dovesti do političkih sukoba i povećanja tenzija među različitim etničkim grupama i političkim partijama. Ova nestabilnost može otežati provođenje važnih reformi i donošenje odluka koje su ključne za poboljšanje životnih uvjeta građana.
Moj prijedlog zakona, Zakon o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma putem sankcija, nametnuće i kodifikovati sankcije protiv negativnih aktera poput Milorada Dodika u Bosni, koji nastavljaju svoju agendu secesionizma, korupcije i destabilizacije”, Ann Wagner, zastupnica u Američkom Kongresu.
Uvodne riječi američke zastupnice Ann Wagner na saslušanju komiteta za vanjske poslove donjeg doma ovog zakonodavnog tijela, gdje je održana rasprava o Bosni i Hercegovini, bile su jasne: “Daytonski mirovni sporazum je konstantno pod napadima predsjednika RS-a Milorada Dodika. Za njegove radnje nema podrške, samo sankcije.”
“Nema podrške za ono što Dodik govori, bilo da je riječ o razdruživanju, nezavisnosti RS-a te bilo kakvom raspadu Bosne i Hercegovine.”, zaključeno je 19. marta.
Ekonomija i socijalne usluge
Iako sankcije ciljaju specifične pojedince, njihovi efekti mogu indirektno uticati na cijelu ekonomiju, uključujući budžet za socijalne usluge. Ako sankcije rezultiraju smanjenjem međunarodne pomoći ili investicija, to može dovesti do smanjenja sredstava dostupnih za javne usluge poput obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, što može negativno uticati na kvalitet života građana.
Prošle godine je upućen poziv potencijalnim investitorima da izbjegavaju ulaganje u Republiku Srpsku što je dodatno pojačao pritisak na ovaj entitet. Gabriel Escobar je istakao da SAD, u saradnji s EBRD-om, MMF-om i Evropskom unijom, aktivno rade na tome da obustave priliv novca onima koji nanose štetu Bosni i Hercegovini. Uz to, u izvještaju američkog State Departmenta savjtovalo se izbjegavanje poslovanja s entitetima i pojedincima koji se nalaze pod sankcijama.
Ovi međunarodni signali stvaraju ozbiljne poteškoće za Bosnu i Hercegovinu, jer kreditori poput MMF-a i investitori sve češće gube povjerenje zbog političke nestabilnosti i Dodikovih secesionističkih ambicija.
Posljedično, građani bi mogli osjetiti pad kvaliteta života kroz povećanje nezaposlenosti, smanjenje javnih usluga i moguće kašnjenje plata u javnom sektoru. Rast inflacije i manjak stranih investicija mogli bi dodatno pogoršati ekonomske prilike, a uslijed smanjenja priliva sredstava mogla bi uslijediti i povećana zaduženost entiteta, što bi na duže staze donijelo teže ekonomske uvjete.
Socijalna i ekonomska neizvjesnost
Sankcije mogu uzrokovati dodatnu socijalnu i ekonomsku neizvjesnost među građanima, posebno u kontekstu već postojećih ekonomskih izazova u zemlji. Kada politički lideri budu podložni sankcijama, to može uzrokovati zabrinutost među građanima zbog mogućih posljedica na ekonomski razvoj i svakodnevni život, uključujući mogućnost dodatnih ekonomskih problema i smanjenje životnog standarda.
Sankcije mogu povećati ekonomsku neizvjesnost u zemlji, što dodatno opterećuje građane koji se već suočavaju s ekonomskim izazovima.
Ekonomske sankcije i njihov uticaj
Ekonomske sankcije, koje su često nametnute zbog političkih razloga ili ljudskih prava, mogu imati dalekosežne posljedice na ekonomiju zemlje. U slučaju Bosne i Hercegovine, sankcije su se uglavnom odnosile na određene pojedince ili entitete. Ove sankcije uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, što može imati posredan uticaj na ekonomiju, smanjujući mogućnost privlačenja investicija i otežavajući međunarodne poslovne odnose.
Sankcije protiv Milorada Dodika uvedene su zbog njegovih aktivnosti koje su usmjerene protiv osnovnih principa demokratije u BiH. Ove sankcije nisu samo simbolična mjera, već mogu imati dugoročne efekte na ekonomiju zemlje kroz smanjenje međunarodne podrške i investicija.
Trgovinski sporazumi: Uloga u ekonomskoj politici
Trgovinski sporazumi igraju ključnu ulogu u oblikovanju ekonomskih odnosa između zemalja. Bosna i Hercegovina je potpisala nekoliko značajnih trgovinskih sporazuma, uključujući one sa Evropskom unijom i zemljama CEFTA (Central European Free Trade Agreement). Ovi sporazumi omogućavaju pristup širokim tržištima i mogu stimulirati ekonomski rast, ali također mogu izazvati i izazove kao što su povećana konkurencija za lokalne proizvođače.
Podsjećamo i da 2022. godine Narodna skupština bosanskhercegovačkog entiteta Republika Srpska (NSRS) nije podržala veto člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji BiH i Velike Britanije, koju je bez konsenzusa usvojilo Predsjedništvo BiH.
Dodik je proglasio ovu odluku, usvojenu 8. juna te godine, veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne zastupnike da se izjasne.
Pristup tržištu EU je pomogao bosanskohercegovačkim izvoznicima u sektorima kao što su tekstil i prehrambena industrija. Međutim, izvještaji takođe naglašavaju da su mala i srednja preduzeća suočena s izazovima zbog usklađivanja sa visokim standardima EU, što može otežati njihovu konkurentnost na međunarodnom tržištu.
Uticaj na privredu i trgovinu
Ekonomija Bosne i Hercegovine, koja se još uvijek oporavlja od posljedica rata i tranzicije, osjetila je uticaj globalnih ekonomskih politika. Trgovinski sporazumi su omogućili zemljama članicama CEFTA-e da lakše pristupe tržištu EU, što je posebno važno za izvoz robe iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, ekonomija zemlje suočava se s izazovima usklađivanja sa standardima i regulativama koje dolaze uz ove sporazume.
Na primjer, zahtjevi EU za visokim standardima proizvodnje i zaštite okoliša mogu stvoriti prepreke za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini, koja često nema resurse za prilagođavanje. S druge strane, pristup većim tržištima može povećati izvoz i doprineti ekonomskom rastu, pod uvjetom da se prevaziđu administrativne i tehnološke barijere.
Prema izvještaju Svjetske banke, navodi se da su se bosanskohercegovačka preduzeća suočila s povećanim troškovima prilagodbe evropskim standardima, što je rezultiralo u smanjenju njihove konkurentnosti na tržištu EU. Međutim, izvoz je također povećan, što ukazuje na potencijal za ekonomski rast ako se prepreke mogu prevazići.
Bez evropskih sankcija za Dodika?
Ekonomija Bosne i Hercegovine se nastoji prilagoditi globalnim ekonomskim politikama, što zahtijeva pažljivo balansiranje između koristi i izazova. U budućnosti, uspjeh u ovoj oblasti ovisit će o sposobnosti zemlje da optimizira svoje ekonomske politike i prilagodi se promjenama u globalnom okruženju.
Tineke Strik, članica Evropskog parlamenta iz Nizozemske, često se bavi pitanjima vezanim za vladavinu prava, ljudska prava i demokratiju na Zapadnom Balkanu. U više navrata je govorila o Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, zbog njegovih secesionističkih politika i pokušaja destabilizacije Bosne i Hercegovine.
Što se tiče sankcija, Evropska unija kao cjelina nije uvela sankcije protiv Dodika, iako su se takve mjere više puta razmatrale. EU često koristi sankcije kao sredstvo za podršku demokratiji i međunarodnom pravu, ali u slučaju Dodika, postojale su podjele među članicama EU o tome kako pristupiti ovom pitanju. Neke zemlje su se protivile uvođenju sankcija, smatrajući da bi to moglo dodatno destabilizirati regiju.
Međutim, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo su individualno uvele sankcije Dodiku zbog njegovih antidemokratskih poteza i korupcije. SAD su uvele sankcije još 2017. godine, dok je Velika Britanija proširila sankcije 2022. godine zbog prijetnji suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Evropa je, u ovom kontekstu, bila opreznija u uvođenju sankcija, vjerovatno zbog složenih političkih interesa i diplomatije unutar same unije, gdje je potrebna jednoglasna odluka svih članica za takve mjere.
Izvor: forbes.n1info.ba
