NOVI IZVJEŠTAJ: Nemar vlada Zapadnog Balkana omogućio još veća smrtonosna zagađenje u 2023. godini

Grube greške u sprovođenju zakonodavsta na Zapadnom Balkanu u 2023. godini su ponovo uzrokovale povećanu zagađenost sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarijelih termoelektrana na ugalj, pokazuje šesto izdanje izvještaja “Uskladiti ili Zatvoriti”, koji je međunarodna mreža CEE Bankwatch objavila prije nekoliko dana. Emisije prašine i azotnig oksida (NOx) iz termoelektrana su takođe ponovo prekoračili maksimalne dozvoljene granice.

U 2023. godini, šest godina od kada su 1. januara 2018. godine novi standardi zagađenja vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu u skladu sa Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice, emisije SO2 iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove smanjenja emisija (NERP) (2) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su i dalje bile 5,7 puta više od dozvoljenih. To je još gore od 2022. kada su bile 5,6 puta više.

U 2023. godini, termoelektrane na ugalj obuhvaćene NERP-om u BiH nisu poštovale maksimalne vrijednosti ni za jednu traženu zagađujuću materiju: sumpor-dioksid, praškaste materije (PM) i azotne okside. Kao i u većini zemalja, sumpor-dioksid je najozbiljniji problem vezan za termoelektrane. U 2023. kao i u 2022. godini, emisije SO2 iz postrojenja obuhvaćenih NERP-om u BiH bile su više od 8 puta veće od dozvoljenih vrijednosti.

Najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu je imala termoelektrane (TE) Ugljevik, čije postrojenje za odsumporavanje očigledno nije radilo, iako je upotrebna dozvola dobijena u novembru 2021. godine.  Emisije u 2023. godini u iznosu od 97.189 tona bile su više od onih u 2022. godini (85.526 tona) i od 2018. godine, odnosno ukupne emisije sumpor-dioksida iz termoelektrane su se povećale.

RiTE Ugljevik potrošila je najmanje 85 miliona eura za postrojenje za odsumporavanje, što je finansirano kreditom od Japan International Cooperation Agency, ali sada priznaju da postrojenje ne radi, djelomično zbog toga što je to ‘ekonomsko opterećenje’.

U 2023. godini, TE Kakanj 7 i TE Ugljevik imale su najveća relativna prekoračenja za SO2 u BiH. Obje su emitovale 10,7 puta više nego što su dozvoljavale njihove maksimalne vrijednosti određene NERP-om.

Uz kršenja NERP-a, sve tri zemlje Zapadnog Balkana s termoelektranama na ugljen koje podliježu odstupanju ‘opt-out’ ograničavanja radnog vremena sada krše ovu odredbu – uključujući BiH.

Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 su se morali zatvoriti do kraja 2023. godine, ali sva postrojenja nastavljaju s radom. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je brojne postupke protiv zemalja (3), a do sad to nije bilo dovoljno da posrami vlade da djeluju.

Davor Pehchevski, koordinator za energetiku na Balkanu iz međunarodne mreže CEE Bankwatch ističe da vlade i elektroprivrede širom regiona nameravaju da istisnu svaki posljednji kilovat iz zastarelih termoelektrana na ugalj, bez obzira na zdravstvene troškove:

„Nacionalni energetski i klimatski planovi (NECP) zemalja moraju odrediti kako i kada će se ugalj postepeno ukinuti, ali za sada većina to ne čini. Elektroprivrede ne mogu imati i ovce i novce – TE se moraju uskladiti ili zatvoriti.“

Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH navodi da su bh. vlasti prekršile obaveze iz NERP-a i odobrile produžetak rada blokova 3 i 4 u TE Tuzla i bloka 5 u TE Kakanj, a kao izgovor su iskoristile energetsku krizu u Evropi:

“Pošto je BiH u tom periodu izvozila viškove električne energije, koja se između ostalog proizvodila i u ovim zastarjelim blokovima, činjenica je da su građani svojim zdravljem subvencionirali taj izvoz i zaradu elektroprivrede. Postavlja se pitanje, koji će sljedeći izgovor naše vlasti osmisliti, da nastave trovati svoje građane?“

Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu iz BiH podsjeća da su pojedini rudnici već zatvoreni a mnogi drugi su pred zatvaranjem, te da, s obzirom da se koristi ugalj sve slabijeg kvaliteta, nije ni čudo da se iz godine u godinu emisije SO2 u Bosni i Hercegovini povećavaju.

„Šta još treba da se desi da donosioci odluka odrede datum izlaska iz uglja i krenu da se bave transformacijom energetskog sektora?“.

(2) Kao dio svojih obaveza usklađivanja s Direktivom o velikim postrojenjima za sagorijevanje prema Ugovoru o uspostavi energetske zajednice, četiri zemlje Zapadnog Balkana – Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija – izradile su Nacionalne planove smanjenja emisija (NERP) koji pokrivaju razdoblje od 2018. do 2027. Umjesto da od 1. januara 2018. svako veliko postrojenje za sagorijevanje mora biti u skladu s graničnim vrijednostima emisija iz Direktive, ovi planovi dopuštaju državama da izračunaju nacionalne gornje granice emisija za sumporov dioksid, azotne okside i lebdećih čestice te da do 2027. postupno smanjuju svoje ukupne emisije iz odabranih velikih postrojenja za sagorijevanje koji su izgrađeni prije 1992. Godine 2027. sva postrojenja uključena u NERP-ove pojedinačno moraju biti u skladu ne samo s graničnim vrijednostima emisija iz Direktive, već i s dijelom 1. Dodatka V. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama.

(3) Zbog probijanja ograničenja zagađenja iz NERP-a, Sekretarijat Energetske zajednice je u martu 2021. pokrenuo sporove protiv BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. U julu 2023. poduzeo je sljedeći korak u procesu izdavanjem takozvano obrazloženih zahtjev protiv BiH, Kosova i Sjeverne Makedonije. U decembru 2023., Ministarsko Vijeće Energetske Zajednice je potvrdila da sva tri zemlje krše Ugovor. Spor protiv Srbije ostaje otvoren, ali nije eskalirao. Sekretarijat je također pokrenuo slučaj rješavanja spora protiv Crne Gore u aprilu 2021. zbog kršenja ograničenja od 20.000 sati isključenja za termoelektranu u Pljevljima. U oktobru 2022. je Tajništvo otvorilo drugi postupak protiv Bosne i Hercegovine u vezi s kršenjem opt-out programa Tuzla 4 i Kakanj 5 i u oktobru 2023. protive Srbije vezano uz TE Morave.

Izvor: Centar za životnu sredinu

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas