SARAJEVO, TUZLA, SAD, UAE: Zašto se skriva vlasnik Trebević Hillsa?

Civilna zaštita Općine Stari Grad i općinska delegacija posjetili su u petak, 11. oktobra lokaciju na kojoj se gradi objekat Trebević Hills na Trebeviću u dijelu Republike Srpske, i potencijalno klizište u neposrednoj blizini. Na fotografijama koje su objavljene na službenoj stranici Općine vide se pripadnici Civilne zaštite, načelnik Čengić i saradnici. Na tim fotografijama nema još jednog čovjeka koji je obišao teren sa delegacijom, a nakon toga ušao u krug gradilišta Trebević Hillsa.

Radi se o Denisu Prciću ili njegovom dvojniku, procijenite sami na osnovu fotografija u nastavku teksta. Novinarima Žurnala predstavio se kao Dženan:

– Dženan. Nemojte me slikati, ja ovdje rješavam a vi bi da me fotografišete. 
– Jeste li tu ispred Općine, Civilne zaštite, neke javne ustanove?
– Nisam.
– Jeste li ispred investitora?
– Nisam.
– Pa u čije ime onda rješavate?
– Ni u čije – reći će prije nego što ponovo ode u krug gradilišta.

Načelnika Općine Stari Grad u petak smo putem njegovog kabineta pitali sa kim se on ili neko iz Općine i Civilne zaštite sastao pored gradilišta Trebević Hillsa. Iako nam je u kabinetu rečeno da će „provjeriti i javiti“, to se do završetka ovog teksta nije dogodilo, a više nisu odgovarali ni na naše pozive. U inspekciji Grada Istočno Sarajevo pokušalo smo saznati ko je od inspektora bio na terenu i sa kim se sastao:

– Djevojčice, novinarko, to što se radi su gluposti, da vi to ovako pitate inspektore – uposlenica je odbila dati informacije o nadređenim osobama koje su bile na terenu. Do objave teksta nismo dobili odgovor od Inspekcije Grada Istočno Sarajevo sa kim su se ispred investitora sastali na ovom lokalitetu 11. oktobra prilikom obilaska terena.

Optužnice protiv Denisa Prcića

Kantonalni sud u Tuzli sredinom prošle godine potvrdio je optužnicu protiv Denisa Prcića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio produženo krivično djelo zloupotreba položaja i ovlašćenja u sticaju sa krivičnim djelom prevara u privrednom poslovanju.

– Postoji osnovana sumnja da je Prcić u periodu od početka marta do 15. novembra 2020. godine, kao predsjednik i osnivač AU BiH, prekoračio svoja službena ovlaštenja i preuzeo nadležnost Upravnog Odbora AU BiH (UO AU BiH) a koji je shodno odredbama Zakona o visokom obrazovanju TK i odredbama Pravila AU BiH isključivo ovlašten da utvrđuje iznos participacije, školarine i troškova studija u sva tri studijska ciklusa, saopšteno je iz Tužilaštva.

U drugom predmetu, Denis Prcić je hapšen u julu 2021. godine u okviru predmeta koji vodi Tužilaštvo BiH zbog diplome koju je Američki univerzitet u BiH izdao tadašnjem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću.

Do sada se sporadično špekulisalo u javnosti da iza projekta Trebević Hills stoji upravo Denis Prcić, predsjednik i osnivač Američkog univerziteta u BiH. Vlasništvo je obavijeno velom tajne, a novinari Žurnala kontaktirali su sa agenticom koja je u nekim registrima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima zavedena kao kontakt stvarnog vlasnika. Tvrdi da o tome ne zna ništa.

Zvanično, investitor i vlasnik projekta je kompanija Park ruža iz Tuzle. Projekt Trebevic Hills, zvanično, finansira investiciona kompanija KurtSafir Construction & Development Company iz Turske. Vlasnik kompanije Park ruža je do prošlog novembra bila kompanija MID Investments LLC iz Dovera, Delaware, poznatom kao offshore zoni. Novinari Žurnala tada su pokušali kontaktirati vlasnika, ali je u ime kompanije bio naveden samo agent, koji je u isto vrijeme i kontakt za druge kompanije. Zona, način poslovanja i netransparentnost izgledaju isto kao kod bilo koje offshore kompanije, za koje se ne znaju stvarni vlasnici.

U novembru 2023. godine vlasnik Park ruža postaje druga kompanija – iz Amerike se vlasništvo seli u Ujedinjene Arapske Emirate. U ekonomskoj zoni RAKEZ (Ras Al Khaimah Economic Zone) registruje se kompanija MID Global Development FZ-LLC. Djelatnost: investicijsko savjetovanje.

U jednom od registara UAE pronalazimo broj telefona i mail kontakt-osobe, agentice koja je kontakt za brojne kompanije iz Jugoistočne Evrope u Emiratima.
Pitamo je da nas spoji sa vlasnicima kompanije, ali tvrdi da nema nikakve veze sa MID Global Development i da ne zna kako su se njeni kontakti uopšte našli u registru u Emiratima.:

– Mi smo samo kontakt u slučaju jezičke barijere u registraciji, tako da je vjerovatno automatski povuklo, vjerovatno sistem koji je online, povukao naše podatke – tvrdi za Žurnal.

Ugovoreni kapital ove kompanije je čak 33,1 milion KM.

Iako je osnivanje offshore kompanija legalno, najčešće se povezuju sa pranjem novca i izbjegavanjem plaćanja poreza.

Nije neobična praksa da velike korporacije ulaze u neki posao, kupuju drugu kompaniju, idu preko offshore firmi kako se ne bi znalo da oni stoje iza tog posla. Ali ono što je važno reći jeste da oni na kraju otkriju da stoje iza tog posla, objašnjava za Žurnal Semir Mujkić, novinar i urednik BIRN-a, istraživačkog medija koji je više puta pisao o ovoj temi.

U BiH, kaže Mujkić, ta mogućnost se zloupotrebljava, kako bi se sakrio trag novca i identitet vlasnika:

– Suštinski, offshore kompanije se vrlo često zloupotrebljavaju da bi došlo do pranja novca. Za većinu firmi u BiH koje imaju dio offshore vlasništva nejasno je zašto bi uopšte bio dio takvog vlasništva.

Naš sagovornik navodi da onima koji žele zloupotrijebiti ovu mogućnost, naruku ide i činjenica da BiH nikada nije donijela zakon o stvarnom vlasništvu nad kompanijama:

– To je uradila, naprimjer, Sjeverna Makedonija, i onda su ljudi koji imaju offshore vlasništvo čak bili dužni da otkriju stvarnog vlasnika. Jer vrlo često podaci o kontaktu ili vlasništvu nisu o stvarnim vlasnicima. Ovaj zakon bi natjerao stvarne vlasnike da otkriju ko zaista stoji iza toga, pa bismo mi onda mogli znati da li je to neki političar, biznismen koji želi na taj način da sakrije sebe ili da opere neki novac.

Podsjetimo, ugovoreni kapital kompanija o kojima se radi u ovom tekstu je 33 miliona KM, a vlasništvo seli iz Amerike u UAE.

– Ono što je uvijek crvena zastavica jeste kada imate više offshore kompanija koje su onda povezane. To se koristi da bi se sakrio trag novca i vlasništvo, pa se jedna firma registruje na britanskim Djevičanskim Ostrvima, druga u Delawareu u Americi, gdje je također offshore zona, treća u trećem dijelu svijeta… Ako neko seli – taj novac vjerovatno nije ni selio, on je uvijek bio na jednom mjestu samo neko želi da sakrije trag. Velike firme i veliki investicijski fondovi vrlo rijetko bi bili registrovani u offshore zoni u Americi pa onda u Emiratima.

Nakon poplava u Jablanici i Konjicu, koje su uzrokovale i ljudske žrtve, raste i interes za moguće probleme koje će gradnja na Trebeviću uzrokovati u Kantonu Sarajevo. U filmu koji smo objavili početkom ove godine naši sagovornici upozorili su na takve opasnosti a gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je kako se boji da će cijeli projekat „završiti na Skenderiji“.

Dozvolu za gradnju ovog objekta izdala je Opština Istočni Stari Grad. Investitora, ali i Opštinu smo pitali da li je urađena procjena/studija uticaja na okoliš. Od investitora nismo dobili nikakav odgovor, a iz Opštine je za Žurnal navedeno da je prilikom izdavanja dozvole za gradnju objekta Trebević Hills Službi za urbanizam dostavljena sva potrebna dokumentacija, po važećim zakonskim propisima za predmetnu oblast:

– Naglašavamo da je u Republici Srpskoj na snazi Pravilnik o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i kriterijumi za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu, kojim se propisuje za koje projekte je potrebna procjena uticaja na životnu sredinu.

Kako nismo dobili konkretan odgovor da li je studija urađena, pitali smo još jednom – da li je urađena konkretno za ovaj projekat. Nismo dobili odgovor, pa je opravdana pretpostavka da studije nije ni bilo, jer da jeste nije jasno zbog čega bi se ona sakrivala od javnosti, kao i to ko je njen autor, te kada je izrađena.

Pisali smo ranije da Opština istočni Stari Grad nije tražila studiju uticaja na okoliš ni za izgradnju Roof Gardensa, još jednog ogromnog objekta izgrađenog na Trebeviću. Urađen je elaborat Mjere zaštite životne sredine za izgradnju objekta Roof Gardens izdat od strane Rudarskog instituta Prijedor u septembru 2021. godine, a koji obuhvata mjere za zaštitu zemljišta, voda, buke, kvaliteta vazduha te uticaj projekta na kvalitet navedenog, upozoravali smo u tekstovima i filmu Ubijanje olimpijskih planina.

Kada institucije u Federaciji BiH, kako bi opravdale činjenicu da do sada nisu reagovale na potencijalnu opasnost, navode da su im „ruke vezane“ jer se objekat gradi u drugom entitetu. Međuentitetsko tijelo za okoliš zaduženo je za koordinaciju kada su u pitanju projekti iz jednog entiteta koji mogu imati uticaj na drugi entitet, kakav je i projekat Trebević Hillsa. Njegovi članovi su iz resornih entitetskih ministarstava. Ministarstvo za prostorno uređenje Republike Srpske još reanije je tražilo od Grada Istočno Sarajevo informacije o projektu Trebević Hillsa jer niko iz ovog organa nije bio uključen u fazi planiranja projekta:
– Očito da iko tu nije ozbiljnije pristupio, jer da jeste mi bismo to znali – rekao je u našem filmu Mehmed Cero, član Međuentitetskog tijela za okoliš ispred Federalnog ministarstva turizma.

U utorak, 15. oktobra održana je sjednica Međuentitetskog tijela, gdje je raspravljano i o ovoj tački. Nakon prijema informacije da je Federalna uprava za inspekcijske poslove izašla na teren i konstatovala da se sa teritorije RS-a a povezano sa gradilištem Trebević Hills odlaže materijal koji ide prema Bistričkom potoku, obratili su se Republičkoj inspekciji RS-a i poslali i Međuentitetskom tijelu kao koordinatoru:

–Mi smo prema Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS-a zatražili tu informaciju i kad dobijemo podatke da raspravimo na sjednici. Oni također nemaju nikakvu informaciju o tome i čak je upitna i nadležnost iako su gore uspostavili Park prirode Trebević u RS-a iz nadležnosti ovog ministarstva. Sve dozvole su izdate prije toga i njima su zbog toga vezane ruke, jer sve je u nadležnosti Opštine Istočni Stari Grad. Sada se očekuje kako će Republički inspektorat postupiti i poslati informaciju šta treba učiniti da se ne bi dalje ugrožavalo sa deponskim materijalom – kaže za Žurnal Mehmed Cero.

U međuvremenu, investitor Trebević Hillsa oglasio se saopštenjem u kojem odbacuju optužbe da se krše propisi u vezi sa izgradnjom te da će gradnja prouzrokovati klizište na lokalitetu Bistričkog potoka:
– Uložili smo toliko znanja, radnih sati, materijala, novca i poduzeli takve mjere, da sve to, u pozitivnom smislu, čak i nadilazi propisano. Kako bismo osigurali statičku stabilnost kompleksa, dva puta smo izvršili geofizička istraživanja, uradili smo elobarate zaštite putnog pojasa Zlatište – Brus i zaštite temeljnje jame na Institutu za geotehniku i geologiju Građevinskog fakulteta Univerzitetu u Sarajevu. Napravili smostotinjak ispitnih hidrogeoloških bušotina. Analizu smo proveli na  Građevinskom Institutu u Tuzli. Izgradili smo 160 šipova, širine 1 metra, dužine od 16 do 30 metara, što su građevinski poduhvati koji susvojom kvalitetom i statičkim dosegom neviđeni na našim prostorima.

Federalna uprava civilne zaštite navodi da su uočene duboke pukotine koje su u međuvremenu napunjene vodom uslijed kišnih padavina, te da dolazi do pojave otjecanja vode iznad lokaliteta Curine njive-igralište (dio Općine Istočni Stari Grada Sarajevo). Također je utvrđeno, da iznad dijela parcele igrališta na lokalitetu Curine njive, a što predstavlja donju tačku nasipa/deponije od gradilišta Trebević Hills (sa lijeve strane), dolazi do pojava vode koja konstantno otječe, a ista ne predstavlja kišnicu ni oborinske vode sa Trebevića:

– Izlaskom na lokalitet Bistrički potok 13. oktobra utvrđeno je da je i dalje djelimično zasuto korito Bistričkog potoka materijalom sa deponije i obrušenim stablima. Nisu uočena nova obrušavanja materijala sa deponije u vidu zemljano-kamenog materijala i stabala. U noćnim i ranim jutarnjim satima 14. oktobra planirano je redovno osmatranje terena koje provode uposlenici Službe civilne zaštite Općine Stari Grad Sarajevo kao i službe zaštite i spašavanja Općine Stari Grad Sarajevo – kažu u FUCZ.

 

Na vanrednoj sjednici štaba civilne zaštite doneseni su zaključci o hitnim mjerama na osnovu Preliminarnog izvještaja Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo od 09.10.2024. godine, koji imaju za cilj zaštitu života i imovine građana u ugroženim područjima, kažu u Općini Stari Grad Sarajevo.

Zaključcima o hitnim mjerama za rješavanje klizišta na Bostarićima, MZ Širokača, zadužuje se služba civilne zaštite da zatraži pomoć Federalne uprave civilne zaštite putem Kantonalne uprave civilne zaštite KS, s ciljem hitnog obustavljanja daljnjeg odlaganja materijala na deponiju i uklanjanja postojeće deponije, zbog opasnosti uzrokovanih klizištem koje se širi prema objektima u podnožj, nalaže službi civilne zaštite da zatraži pomoć Kantonalne uprave civilne zaštite u svrhu uklanjanja obrušenih stabala i kameno-zemljanog materijala iz korita Bistričkog potoka. Također, odlučeno je da se:

– Pripremi plan evakuacije za područje Bostarići, organiziraju 24-satne dežure na lokalitetu Bostarići kako bi se pratila situacija i brzo reagovalo u slučaju opasnosti, postave dežurne telefone za pružanje informacija građanima – navode iz Općine Stari Grad.

Služba za inspekcijske poslove zadužena je da se obrati nadležnim inspekcijskim organima u entitetu RS kako bi ih upoznali sa mjerama iz preliminarnog izvještaja Zavoda za izgradnju KS, Služba civilne zaštite zatražit će od MUP-a KS, Uprave policije, svakodnevno snimanje dronom predmetnog lokaliteta kako bi se ažurno pratilo stanje na terenu i eventualne promjene. Također, zatražit će se od Vlade Kantona Sarajevo i Federalne direkcije za robne rezerve stavljanje na raspolaganje kapaciteta u slučaju evakuacije stanovništva.

Žurnal je pitao JPŠ Šume Republike Srpske kome su i kada izdali dozvolu za sječu šume na lokalitetu na kom se gradi Trebević Hills, te u kom obimu, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.