NEVEN ANĐELIĆ: „Komemoracija za Srebrenicu“ u Londonu – putokaz za regionalnu katarzu

Političko nejedinstvo u Bosni i Hercegovini još jednom je iskazano u Londonu 17. juna, kada je dvije trećine bosanskohercegovačkog kolektivnog šefa države prisustvovalo „Svečanoj komemoraciji povodom Dana sjećanja na Srebrenicu”.

Uz pretpostavku da je treća članica Predsjedništva vjerovatno bila zauzeta drugim stvarima, dolazak dvojice članova državnog vrha, kada je lako tu posjetu mogao obaviti samo jedan od njih, ukazuje na nekoliko stvari.

Prva je osobni respekt dvojice političara prema žrtvama i istoriji Srebrenice i Bosne i Hercegovine. Povrh tog ličnog odnosa, njihov profesionalni pristup je od važnosti za državu. Naime, realnost je da političar iz Bosne i Hercegovine teško ostvaruje pristup najvažnijim ljudima planete. Jednostavno, zemlja je mala, bez otkrivenih nalazišta rijetke zemlje, metala ili nafte, sigurnosno je stabilna uprkos secesionističkoj retorici, ne „proizvodi“ izbjeglice, te je prilično nisko na listi prioriteta zapadnih zemalja.

Stoga su ovakvi događaji prilika za geografski male zemlje i njihove političare da se sretnu, te ponekad i mimo protokola razgovaraju sa najutjecajnijim političarima svijeta. Tu se ogleda važnost prisustva dvojice iz vrha države.

Zamjenica premijera Velike Britanije, londonski gradonačelnik, niz bivših i sadašnjih ministara u vladi, nekoliko lordova i baronesa, utjecajni službenici u britanskoj vlasti, neki ambasadori često nisu dostupni bosanskohercegovačkim zvaničnicima. Tako je prisustvo ovakvim događajima od velike profesionalne važnosti, što su susreti nakon komemorativnog događaja u St. Paul's katedrali i prijema u Ministarstvu vanjskih poslova potvrdili.

Popularno je kuditi politički vrh, za šta političke elite same često daju osnove, ali potrebno je i ukazati na pozitivne poteze.

Prije tri godine niti jedan član tadašnjeg predsjedništva nije prisustvovao sahrani britanske kraljice Elizabete. Za pretpostaviti je da su članovi imali velike obaveze kod kuće za razliku američkog, francuskog, italijanskog i ukupno pedeset šefova država i vlada, te brojne kraljeve, prinčeve i šeikove, kojima se prisustvo sahrani u Londonu, eto, uklopilo u radne obaveze.

Poenta je da su sahrane prilika za bilateralne susrete mimo uobičajenih protokola, za neformalne poteze kojima se otopljavaju odnosi među zemljama, za testiranje pozicija, za začetke kreiranja međunarodnih koalicija, za neformalno potvrđivane savezništava, generalno za unapređenje interesa vlastite zemlje.

Uostalom, najsvježija je slika Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog tokom sahrane pape koja dokazuje važnost prilike za diplomatiju i djelimičnu promjenu u kvaliteti odnosa dvije zemlje. Inače bi za susret dvojice predsjednika bila potrebna, osim dobra volje i želje za susretom, višemjesečna, ponekada i višegodišnja, aktivnost ministarstava vanjskih poslova, diplomatskih predstavnika i konačno susret pred kamerama poput onog u Bijeloj kući, koji je također u živom sjećanju po negativnosti. Mimo kamera, mimo javnosti i samo uz fotografiju koju je medijima poslao član štaba Zelenskog, desio se susret sa boljim ishodom za Ukrajinu, a donekle i za SAD, pošto je morao i američki predsjednik sagledati barem neke elemente negativnosti njegovog odnosa tokom prethodnog susreta dvojice lidera.

Na pomenutoj sahrani britanske kraljice nije bilo nijednog od trojice tadašnjih predsjednika, već je tu bila tadašnja ministrica vanjskih poslova. Njenog iranskog kolegu, kojeg je srdačno ugostila uSarajevu kada su iranske zvaničnike svjetske sankcije izolovale zbog politike prema ženama, mijenjao je otpravnik poslova ambasade, što također govori i o odnosima među državama – što je hijerarhijski viši predstavnik na sahrani, to su bolji odnosi među zemljama.

Dakle, ovaj puta je većina Predsjedništva iskazala dignitet prema žrtvama Srebrenice, ali i Velikoj Britaniji od koje mnoge odluke ovise, uprkos generalno oslabljenog britanskog utjecaja u svjetskim poslovima nakon Brexita.

Sama komemoracija ukazala je također i na odnos Velike Britanije prema BiH. Premijer je bio u Kanadi na susretu G-7, ali je zamjenica bila u St. Paul's katedrali – mjestu gdje se trenutni kralj svojedobno vjenčao, te odakle počinju sahrane i ispraćaju se članovi njegove porodice. Arhitektonski posebna građevina prema kojoj se i planske dozvole za gradnju nebodera u obližnjem Cityju izdaju – katedrala mora biti vidljiva sa desetak tačaka u Londonu – pa su neke zgrade čudnog, vijugavog eksterijera da bi se omogućio takav pogled, ali i spiritualno kao glavna katedrala anglikanske crkve u Londonu.

Dakle u centru britanskog kršćanstva odaje se počast stradalim muslimanima u nekoj dalekoj zemlji. Na takvom mjestu pored biskupa, kršćanskih vođa i sljedbenika, reis Husein Kavazović izgovara sure iz Kur'ana na arapskom. Vodeći sveštenik katedrale podsjeća na temeljne ljudske vrijednosti, Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i dan prije nje usvojenu Konvenciju o genocidu. Političari i porodice žrtava iskazuju pijetet. Svečanost protokolarno vodi, uz pjevanje kršćanskih himni, pastva katedrale.

Tokom izvođenja nekoliko klasičnih kompozicija neminovno me cijeli događaj upućuje da sam sebe zapitam: da li se ovakva komemoracija može održati u nekoj katedrali u Bosni i Hercegovini? Tu bi bio prisutan diplomatski kor stacioniran u BiH, ali da li bi domaći političari bili tu? Da li bi govori bili politički ili ljudski, humani? Takvo obilježavanje bi bilo za domaće potrebe, ne kao dio vanjske politike, već kao dio internog bosanskohercegovačkog razumijevanja.

U psihologiji se upotrebljava termin „closure“ za završetak traume kada žrtva može nastaviti sa životom. Potreban je neki događaj za kraj procesa sa životnim fokusom na bol i žaljenje – za „closure“.

Kada se ovakva komemoracija održi u Hramu Svetog Save na Vračaru, mislim da će to biti „closure“.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

Pročitajte još: 

AFERA „NEŠKOVIĆ“: Načelnik, sudija i banka umiješani u spornu prodaju zemljišta u Novom Gradu na kojem je izgrađena pumpa bez validnih dozvola

STRANAČKA MAŠINA U VISOKOM: SDA kao Agencija za zapošljavanje

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!