Ni previsoke cijene nisu nagnale turiste iz Bosne i Hercegovine da odustanu od ljetovanja na hrvatskom Jadranu. Štoviše, turistički posjeti i noćenja gostiju iz BiH ove su godine još brojniji, ako je suditi prema podacima koje smo dobili od Hrvatske turističke zajednice.
Standardno, najpopularnije destinacije turista iz BiH i dalje su Makarska, Gradac, Baška Voda, Tučepi i Orebić, gdje i mnogo građana iz BiH ima i kuće za odmor.
„S tržišta Bosne i Hercegovine u dosadašnjem dijelu godine je, prema podacima sustava eVisitor, ostvareno 264.000 dolazaka i 1,3 milijun noćenja što u usporedbi s istim razdobljem prošle godine predstavlja rast u dolascima od 11 posto te rast u noćenjima od 9 posto“, ističu u HTZ-u u odgovoru na upite valterportala.ba.
Doznajemo i da je u lipnju, prema podacima sustava eVisitor, s tržišta Bosne i Hercegovine ostvareno 65.500 dolazaka i 330.000 noćenja, a do posljednjih dana srpnja ostvareno je 97.000 dolazaka i 565.000 noćenja. U odnosu na srpanj 2022. to predstavlja rast od 8 posto u dolascima te rast od 10 posto u noćenjima.
I u kolovozu i u rujnu očekuje se pojačani dolazak turista iz BiH, a kako su prenapuhane cijene smještaja i velike rupe u popunjenosti apartmana i hotela ipak otvorile srpanjske rupe, gosti mogu očekivati i povoljnije cijene. Barem kad je o smještaju riječ.
Najviše su snižene cijene diljem Dalmacije jer su na tom području one bile i najnapuhanije, pa se sad, primjerice, apartman za četiri osobe na Braču, za koji se tražilo 250 eura po danu, sad može pronaći za 100 eura po danu. Padaju cijene smještaja i u Splitu i okolici, koje je bilo razmahalo održavanje Ultra Music Festivala, omiljenog ljetnog okupljališta svjetske zlatne mladeži dubokog džepa.
IZVANPANSIONSKA POTROŠNJA
I dok se cijene smještaja polako vraćaju na, većini Europljana koji tradicionalno ljetuju u Hrvatskoj, prihvatljive razine, cijene tzv. izvanpansionske ponude i dalje divljaju.
A zbog tih cijena i skupog smještaja vijesti o Hrvatskoj kao precijenjenoj destinaciji obišle su svijet i mnoge nagnale da odustanu od ljetovanja u Lijepoj našoj. Ovogodišnja cijena kuglice sladoleda od 3,5 eura već je ušla u legendu, a puno se priča i o ćevapima za 10 – 15 eura, pizzama po 18-20 eura, prženim lignjama po 20-25 eura, odrescima po 30 eura, pivu od 5 ili 6,5 eura ili kavi od 4 eura.
Prosječna cijena obroka sa salatom, kruhom i pićem je 25 eura po osobi, pa samo za jedan obrok četveročlana obitelj mora izdvojiti najmanje 100 eura. No, cijene divljaju baš svugdje pa se uz malo truda uvijek i svugdje – uključujući i mondeni Dubrovnik, Rovinj ili i Hvar, mogu pronaći mjesta na kojima se nećete osjećati „oderano“ i koja nude kvalitetnu uslugu po povoljnijim cijenama.
TRGOVAČKI LANCI
Jedan od razloga zašto je većini hrvatskih građana, kao i građanima Slovenije, BiH, Češke ili Srbije Jadran sve „dalja“ destinacija su i podivljale cijene u trgovačkim lancima, pri čemu su u nekima, ovisno o destinaciji, cijene više i do tri puta nego, recimo, u Zagrebu, a Hrvatska i inače ima više cijene robe široke potrošnje i hrane nego, primjerice, Njemačka, Austrija, Italija ili Slovenija.
Zato veliki trgovački lanci u RH bilježe nevjerojatne ekstra dobiti. Najveći trgovački lanac u Hrvatskoj, Konzum, imao je lani rast dobiti od 252 posto u odnosu na 2021. godinu, točnije, s 5,35 milijuna eura na 17,44 milijuna eura, a Kaufland Hrvatska imao je rast dobiti od 101 posto odnosno sa 7,89 milijuna eura na 15,89 milijuna eura.
Lidlu je dobit rasla manje od jedan posto, ali ona iznosi čak 51,99 milijuna eura, Plodinama je dobit pala 6,66 posto, ali je i dalje 32,76 milijuna eura, a samo je Spar Hrvatska u gubitku – od 855.000 eura. S obzirom na nezaustavljivi nastavak rasta cijena, pogotovo u ljetnoj sezoni, nema sumnje da će trgovačke dobiti biti rekordne i naredne godine.
Vlada Andreja Plenkovića ne poduzima ništa da bi barem usporila rast cijena jer od visokih cijena – sve dok se troši – i ona ima itekakve koristi: veće cijene znače i veći prihod od PDV-a i bolje punjenje državne blagajne u susret superizbornoj 2024. godini. Samo je ministar financija krajem lipnja kritizirao skupu turističku ponudu, ali i on je brzo utihnuo.
Zbog niskih plaća i visokih životnih troškova gotovo 50 posto građana Hrvatske ne može si priuštiti ljetovanje, a kako se rezervacijske rupe naziru i u kolovozu i u rujnu, moguće je očekivati i manji pad cijena izvanpansionske potrošnje, kako bi oni koji su u gubitku barem malo nadoknadili sezonsku zaradu. Ipak, problem bi i dalje mogle predstavljati cijene u dućanima koje naprosto ne prestaju rasti u čitavoj Hrvatskoj.
