Uoči 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija, zvaničnici bh. entiteta Republika Srpska kao da su se utrkivali ko će biranijim riječima novinarkama/novinarima čestitati taj dan.
U čestitkama se posebno naglašavao značaj slobodnih medija u društvu, no bio je to vrhunac hipokrizije ovdašnje vlasti zbog činjenice da se medijska zajednica u manjem bh. entitetu suočava sa sumornom budućnošću i pitanje je koliko će još dugo, bez straha od drakonskih sankcija, moći slobodno izvještavati.
Republika Srpska optrčala je tako za 22 godine puni krug, jer usvojeni Nacrt zakona o izmjenama Krivičnog zakonika RS vraća verbalni delikt.
DODIK NAJAVIO, DODIK NAREDIO
Da će se s medijima koji nisu po ukusu vlasti, čitaj Milorada Dodika, lider SNSD-a i predsjednik RS obračunati, najavio je netom po verifikaciji rezultata opštih izbora u novembru 2022. godine. A kada Dodik najavi – jasno je da je riječ o naredbi koju će Vlada i Narodna skupština samo provesti.
I prije nego je Nacrt izmjena i dopuna Kaznenog zakona (KZ) RS stigao u parlamentarnu proceduru, odnosno, kada je javnosti postao dostupan njegov prednacrt, većina medijske zajednice u cijeloj BiH, civilni sektor, opozicija u RS i brojne međunarodne organizacije i ambasade zapadnih država u našoj zemlji, izrazili su oštro protivljenje vraćanju verbalnog delikta, odnosno kriminalizaciji klevete.
No upozorenja i negodovanja nisu ništa promijenila pa je glasovima poslanika vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini 23. marta usvojen Nacrt zakona o izmjenama i dopunama KZRS.
U Krivični zakonik, predviđenim izmjenama, uvodi se krivično djelo protiv časti i ugleda, odnosno krivična djela uvrede, klevete, iznošenja ličnih i porodičnih prilika, te krivično djelo javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri i nacionalnosti. Za počinioce navedenih krivičnih djela zakonodavac je predvidio, ne samo za ekonomske (ne)prilike u RS, drakonske novčane kazne koje se kreću i do 120.000 KM.
Tvrdnji ministra pravde RS Miloša Bukejlovića u javnosti koja je digla svoj glas protiv uvođenja verbalnog delikta, „da namjera predlagača ni u jednom momentu nije bila cenzura niti ugrožavanje slobode govora“, teško je bilo povjerovati.
„A još manje je bila namjera da se štite nosioci javnih funkcija. Sloboda štampe je bila i ostaće, bez obzira na ovaj zakon, zagarantovana“, kazao je Bukejlović, u što je također teško, ili tačnije nemoguće povjerovati.
Stoga dok su na jednoj strani 3. maja stizale licemjerne čestitke predstavnika vlasti RS, na drugoj strani Vladi su opozicioni lideri, ali i zvaničnici međunarodne zajednice, ponovo uputili poziv da sporni zakon povuče iz procedure.
„Novinarska zajednica u Republici Srpskoj Dan slobode medija dočekuje pod velikim pritiskom, jer vlast pokušava da kriminalizuje klevetu i dovede novinare u situaciju da svoj rad brane pred sudovima svaki put kad to nekome iz vlasti bude odgovaralo. Prostora za slobodu medija u takvom ambijentu nema“, istakao je Milan Miličević, v.d. predsjednika SDS-a.
Podvukao je i da je „kriminalizacija klevete je po mjeri vlasti jednog čovjeka i izmjene Кrivičnog zakona su tako i pisane“.
„Zakon određuje da tužioci biraju hoće li neko odgovarati prekršajno ili krivično, čime su tužioci iznad zakona, odnosno oni trebaju da budu mač u rukama partije za disciplinovanje onih koji kritikuju vlast u RS“, upozorio je v.d. predsjednika SDS-a.
„U takvom ambijentu novinarske pravne nesigurnosti, vlast pokušava da kriminalizuje klevetu i da nekom ko radi za malu platu nametne drakonske kazne od 5 hiljada do 120.000 КM, a ako nema da plati – čeka ga kazna zatvora. Cilj represivnih mjera vlasti je da se krimilazacijom klevete uvede autocenzura, ućutkaju oni koji postavljaju pitanja. Protiv takve tišine se trebamo boriti i zato naš zajednički odgovor mora biti jasno NE izmjenama krivičnog zakona“, naveo je Miličević.
NEVIĐENI UDAR NA MEDIJE
U svom osvrtu na Međunarodni dan slobode medija Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, između ostalog naveo je da „odluka vodstva Republike Srpske da kriminalizira klevetu predstavlja ozbiljan korak unazad za slobodu izražavanja i medija“.
„Predlagači ovog zakona argumentiraju da je EU-ova kritika ovog prijedloga licemjerna obzirom da je kleveta kriminalizirana u većini država članica EU-a. Na ovo bih prvo odgovorio da se kriminalizirana kleveta generalno smatra zastarjelim institutom, a stručnjaci iz ove sfere i međunarodnih organizacija preporučuju svuda dekriminalizaciju klevete. Postoje bolje zakonodavne metode za rješavanje problematike lažnih navoda. Dodao bih i da se sve svodi na kontekst, a trenutni kontekst medijskih sloboda u Republici Srpskoj govori o ozbiljnim pritiscima na medije. Visoki zvaničnici Republike Srpske su prijetili ili vrijeđali novinare i medije, kritički nastrojenim novinarima se uništavala imovina, bili su prebijani, a policijske agencije su vršile pritisak nad njima da im otkriju svoje izvore. Takva sredina je neprijateljski nastrojena prema slobodi medija. Slabosti u vladavini prava znači da novinari nemaju ni institucionalnu ni pravnu zaštitu. To je taj kontekst u kojem se predlaže kriminaliziranje klevete“, ocijenio je Sattler.
Na osnovu odluke Narodne skupštine RS u Banjaluci je za danas (5. maj) zakazana prva od četiri javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama KZRS. Novinari i novinarke Kluba novinara Banjaluka, koje je dio Udruženja/udruge BH novinari, javnoj raspravi će prisustvovati, ali su složni da se umjesto amandmanskog djelovanja zakon treba povući iz procedure.
Za povlačenje zakona posebno se zalažu i novinari istraživačkih medija. Oni pak smatraju da bi prisustvom javnoj raspravi dali legitimitet jednom ovakvom zakonu, no o manjkavostima predloženih zakonskih rješenja u njihovo ime govorit će eminentni advokati iz regiona.
Ljiljana Smiljanić, novinarka Al Jazzera Balkans, ističe da tvrdnje Vlade da ovim zakonom želi da smanji širenje lažnih vijesti i govora mržnje nisu istinite te da se ovim zakonom to ne postiže i neće biti riješeno.
„Ako već žele da urade nešto po pitanju lažnih vijesti, to treba regulisati medijskim zakonom, a koji mi, naravno, nemamo, a čini se da niko nema ni volje da se time bavi jer i političari koriste te anonimne portale da na njima blate političke suparnike“, kaže Smiljanić.
I Žana Gauk, novinarka online magazina Žurnal, također ističe da je stav novinara da Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS mora da bude povučen.
„Sve ovo je potpuno neustavno i zapravo je kao ključ u bravu za javni interes. Zakon kojim se reguliše pitanje klevete već postoji, a ovim kriminalizovanjem klevete nastoji se ugušiti sloboda govora i uvodi se cenzura medija. Od priče pred narodnim poslanicima i usvajanja Nacrta prošlo je skoro dva mjeseca. Posljednji je momenat za bilo kakvu priču na temu kriminalizacije klevete i vlast je sve nas, praktično, dovela pred svršen čin. Objavljen je datum rasprave, ali stvarne volje za tim nema. I sada djeluje kao da je već odavno odlučeno. Osim toga, ministar pravde RS Miloš Bukejlović svim novinarima je 3. maja, na Svjetski dan slobode medija, poslao jasnu poruku – nije se pojavio na konferenciji na kojoj je bilo riječi o slobodi medija“, kazala je Gauk.
FLASTER NA USTIMA ILI ZATVOR
Kompletnoj vlasti, podvukla je, je sasvim normalna situacija u kojoj 74 odsto stanovnika RS smatrada je novinar prva i idealna meta za obračun.
„Od četiri Bosanca i Hercegovca u prostoriji, jedan misli da je nasilje prema novinarima sasvim opravdano. Vlast zapravo daje legitimitet ovakvom stavu i to je suština priče. Ako nema kritike, nema ni kritičkog mišljenja, a onda je potpuno uništena svaka ideja o otporu korumpiranoj i kriminalnoj vlasti“, zaključila je Gauk.
Udruženje novinara RS, čije članstvo čine zaposlenici ili RTRS-a i agencije SRNA ili onog dijela medija koji su jasno deklarisani uz vlast RS-a, o kriminalizaciji klevete nije zauzelo stav.
I tu se i dolazi do jednog od ključnih problema, a to je da zakoni ne važe podjednako za sve u RS-u, jer je pravosuđe duboko politizovano i usko vezano uz vladajuće strukture, te da je strah da će tako biti i u budućnosti opravdan. U to su se uvjerili svi oni koji su izgubili postupke u građanskim parnicama za klevetu protiv Milorada Dodika, političara iz vlasti ili njima bliskih ljudi iz drugih sfera javnog života.
Stoga je, dođe li do vraćanja verbalnog delikta u krivično zakonodavstvo, sasvim izvjesno da će Dodik i krug ljudi bliskih vlasti, zajedno s novinarima RTRS-a, moći bez straha od krivičnog progona klevetati i vrijeđati.
Svim ostalim budućnost bi mogla biti ili flaster na ustima ili, ako ne budu kadri platiti drakonske novčane kazne, zatvorske ćelije.
