Politička scena nam je postala kao reality show, akteri rade gluposti, a publika navija, kaže u intervjuu za portal Valter Edin Forto, ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercgovine (BiH) i predsjednik Naše stranke.
On ne vidi da bi se secesionističke težnje u BiH mogle danas ostvariti, no ne treba ih zanemariti. I strana koja potencira secesionizam, kako kaže, vrlo je svjesna da se od te priče ne može preživjeti nego da se mora i raditi i to na jedini mogući način, u okvirima BiH.
„Niko ne može uticati na nekoga da voli ili ne voli svoju državu ili da entitet smatra neupitnim, a državu upitnom, ali realnost je jača od svake retorike. Napredak bilo kojeg dijela BiH moguć je samo ako napreduje cijela BiH“, ističe Forto. Navode iz nekih političkih krugova, koji ga označavaju kao izdajnika, kaže ne doživljava ozbiljno.
„Da biste bili izdajnik, morate imati nešto za izdati. Oni nam u svom višedecenijskom vladanju nisu ostavili ništa da izdamo, sve što se imalo izdati oni su već izdali i prodali. Nama su ostavili da gradimo od nule. I gradit ćemo, ali se također truditi da upravo oni ne dođu u priliku da izdaju – ni ideju evropske BiH, ni našu mladost koja seli u inostranstvo“, poručuje predsjednik Naše stranke.
Više puta ste ponovili da i na ostalim nivoima vlasti želite da primijenite model kakav je urađen u Kantonu Sarajevo, da li je to u ovom trenutku i sa ovakvom konstelacijom političkih odnosa moguće na državnom i federalnom nivou?
FORTO: Tu, prije svega, mislim na dogovor koalicionih partnera u vlasti. Neophodno je da svi budu iskreni, da kažu šta žele, a nakon toga da utvrdimo šta je moguće i da se realizaciji toga posvete maksimalno i transparentno. Vrijeme će pokazati koliko je to moguće. Na državnom nivou već imamo određene iskorake i nadam se da ćemo dodatno ubrzati ritam. Federalna vlada doslovno tek kreće i vidjet ćemo. Ako ne isporučimo dobre stvari za građane – onda smo se džaba okupljali u koalicije.
Kada govorimo o modelu Kantona Sarajevo, šta je to primjenjivo na drugim nivoima vlasti, odnosno šta su vaši ciljevi kao koalicije prije svega u Federaciji?
FORTO: Svako federalno ministarstvo ima prioritete. Teško je sve nabrojati, ali neke, koje možda građani najviše prepoznaju, tiču se poboljšanja kvalitete njihovih života, poput smanjenja poreznog opterećenja rada, te zahvaljujući tome povećanje plata, povećanje penzija, žurna izgradnja dionica koridora 5C, itd. Iz Naše stranke dolazi ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder. To ministarstvo mora izraditi i usvojiti Strategiju i Akcioni plan zaštite okoliša/životne sredine FBiH (ESAP FBiH), Akcioni plana za zaštitu djece i mladih osoba od zagađenja zraka u zatvorenom prostoru i Energetsko-klimatološki akcioni plan FBiH. Iz svakog od ovih akcionih planova će uslijediti ogroman broj projekata i mjera koje će direktno utjecati na život građana. Ministarstvo trgovine predvodi također kadar Naše stranke Amir Hasičević. Fokus njegovog rada bit će na zaštiti potrošača, što je danas, u vremenu gotovo nekontrolisanog rasta inflacije a i lova u mutnom, prioritet broj jedan. Veliki posao je pred federalnom Vladom. Nakon drame oko konačne smjene četverogodišnje tehničke vlade Fadila Novalića, građani više očekuju rezultat i kvalitetu, a manje priču kako je bilo nekad i kako je Novalić griješio. Građani žele nadu i osjećaj da može bolje.
Optužuju vas da prijedlogom imenovanja u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) rušite nacionalni balans u državnim agencijama i da tako pogodujete težnjama Dragana Čovića. Kako to komentarišete?
FORTO: Izbor svih članova Vijeća BHANSA-e nije okončan, tako da se ne može govoriti o njegovoj nacionalnoj strukturi. Preostalo je još imenovanje predstavnika uposlenika BHANSA-e, a što će, prema najavama koje imam, uskoro biti predloženo i čime će prvi put od osnivanja ove agencije biti kompletiran njen saziv.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit nedavno je pred Vijećem sigurnosti u redovnom izvještaju govorio i o tome da je secesionistička politika u Republici Srpskoj u porastu. Kako u tom kontekstu, ali i kroz stalne tenzije i najave blokada vlasti, vidite funkcionisanje državne vlasti u Bosni i Hercegovini, može li se govoriti o bilo kakvom napretku?
FORTO: Evo šta smo sve usvojili na posljednjoj sjednici Vijeća ministara: Nacrt zakona o vanjskim poslovima; Nacrt zakona o sklapanju međunarodnih ugovora; Nacrt zakona o izmjenama zakona o VSTV, što je EU prioritet; Nabavka helikoptera za Oružane snage BiH; Višegodišnja obuka oficira OS BiH iz oblasti zrakoplovstva; Početak pregovora sa Hrvatskom i Srbijom o južnoj i istočnoj interkonekciji za plinsku infrastrukturu; Početak pregovora sa EU o saradnji u kaznenom pravosuđu; Zabrana izvoza neobrađenog drveta kako bi se obezbijedila sirovina za bh. drvnu industriju; Izrada strategije borbe protiv korupcije s akcionim planom 24-26; Organizacija regionalnog digitalnog samita u BiH; Proširenje EU mreže transportnih koridora na području BiH na sljedećem Samitu EU transportne zajednice. Ovakvim ritmom, ako ga zadržimo, utišat ćemo buku nacionalizma, ugroženosti, paranoje i huškanja. Ne mogu znati hoćemo li uspjeti, ali garantujem da ćemo probati.
Međutim, vi u pitanju također spominjete jednu vrlo ozbiljnu i opasnu stvar koja zaslužuje i poseban osvrt. Secesija je od rata kontinuirana težnja dijela srpske nacionalističke politike. Mi ne možemo uticati na tu politiku na način da ukinemo takvu težnju, jednako kao što niko ne može uticati na nas da odustanemo od ideje moderne evropske građanske BiH. Secesionizam nije uspio kad je iza sebe imao nesrazmjerno veću vojnu i ekonomsku moć nego danas. Ne vidim kako bi se secesionističke težnje mogle danas ostvariti. Ne smijemo ih zanemariti, ali ne možemo ni reći da nećemo sad ništa drugo raditi nego ćemo se samo baviti nečijim secesionističkim namjerama. Moramo vidjeti šta možemo postići sa svim opcijama koje imaju taj kapacitet da učestvuju u formiranju vlasti. I ta strana, koja potencira secesionizam, vrlo je svjesna da se od te priče ne može preživjeti nego da se mora i raditi i to na jedini mogući način, u okvirima BiH. Niko ne može uticati na nekoga da voli ili ne voli svoju državu ili da entitet smatra neupitnim a državu upitnom, ali realnost je jača od svake retorike. Napredak bilo kojeg dijela BiH moguć je samo ako napreduje cijela BiH. Blokade usporavaju, ali ne zaustavljaju, pogotovo ne vraćaju unazad naš put koji je usmjeren ka Evropskoj uniji, tj. usvajanju standarda i podizanju kvalitete života na nivo koji imaju napredne zapadne demokratije.
Vi, ali i vaši koalicioni partneri konstantno ste izloženi napadima da ste “izdajnici, Čovićevci”. Kako vidite ove optužbe koje, prije svega, dolaze iz redova SDA i DF-a, šta im je cilj i zbog čega dolaze?
FORTO: Ne doživljavam to ozbiljno. Da biste bili izdajnik, morate imati nešto za izdati. Oni nam u svom višedecenijskom vladanju nisu ostavili ništa da izdamo, sve što se imalo izdati oni su već izdali i prodali. Nama su ostavili da gradimo od nule. I gradit ćemo, ali se također truditi da upravo oni ne dođu u priliku da izdaju – ni ideju evropske BiH, ni našu mladost koja seli u inostranstvo. Cilj priče o izdaji je prikrivanje upravo vlastite izdaje.
U nekoliko navrata govorili ste o tome da se odluke u Bosni i Hercegovini ne bi nametale da domaći političari mogu da se dogovore. Može li nova vlast u Federaciji i na državnom nivou da promijeni kontinuitet “nedogovaranja” i kako?
FORTO: Politička scena nam je postala kao reality show. Akteri rade gluposti, a publika navija. Postoje tri ekipe koje se nadmudruju. Demotivirajuće je kad čujem reakcije na neki politički nastup. “E jest mu dobro odgovorio”, “e, neka mu je rekao!”. U takvoj atmosferi dogovor i kompromis su postale loše riječi. Istovremeno, očekujemo ulazak u EU gdje je upravo kompromis ključna riječ za bilo koju odluku. Moramo stvoriti atmosferu u kojoj je kompromis dobra riječ. Jer jeste.
Kada govorimo o državnoj imovini, iz RS su već najavljene blokade koje su već decenijama karakteristične za funkcionisanje prije svega vlasti na državnom nivou. Kako, kao jedan od ministara u državnom Vijeću ministara, vidite ove najave i kako riješiti problem i imati funkcionalnu vlast?
FORTO: Državna imovina je ispolitizirano pravno pitanje. Niko neće nigdje odnijeti ni kvadratni metar zemlje. Prije ili kasnije, ta će tema doći u Parlament BiH gdje joj je i mjesto. Ne mogu predvidjeti hoće li državna imovina biti razlog za blokade drugih stvari, ali garantujem da ću sve učiniti da tako ne bude, jer građanke i građani u cijeloj BiH, uključujući naravno i one u RS-u, ne mogu više čekati bolji život. Oni odlaze u EU i dobivaju ga. To je ono što obesmišljava svaku blokadu i odugovlačenje da zajedno krenemo naprijed.
Cestovna infrastruktura, gradnja mosta na Tari, pristupne ceste kao dio ceste koja povezuje Sarajevo, Podgoricu i Tiranu neki su od projekata koje ste najavili, koliko su oni “daleki” za građane BiH, odnosno za koje vrijeme mogu da očekuju da voze po boljim putevima, i šta kao ministar prometa i komunikacija vidite kao ostale prioritete?
FORTO: Uložili smo napore da se projekat izgradnje pristupnih cesta kao i izgradnje mosta na rijeci Tari konkretiziraju i krenu i fazu realizacije. Održani su sastanci na ministarskom i tehničkom nivou, kao i konsultacije sa međunarodnim finansijerima bez kojih je ovaj projekat gotovo nemoguće realizirati.
Drago mi je da smo sa crnogorskom stranom potvrdili da je izgradnja mosta i pristupnih cesta prema graničnom prijelazu Hum – Šćepan polje zajednički prioritet i da kroz intenzivnu komunikaciju i rad na ovom projektu konačno počinje dobivati konkretne obrise. Bosna i Hercegovina je budžetirala sredstva za izgradnju mosta, a u saradnji sa Vladom Crne Gore i Ministarstvom saobraćaja i veza Republike Srpske nastojimo naći najprihvatljivije rješenje za finansiranje izgradnje i rekonstrukcije pristupnih cesta s obje strane granice, što jeste izazov imajući u vidu složenu konfiguraciju terena i značajna finansijska sredstva koja su potrebna za kompletnu modernizaciju putnog pravca. Cilj je da u ovom mandatu krenemo konkretno, jer sve priče o značaju tog puta su već ispričane.
Svjesni smo da je budućnost i komercijalnog i putničkog transporta u prugama, a Bosna i Hercegovina mora uhvatiti zamah u ulaganju u željeznice kao i iskoristiti evropske fondove i bespovratna sredstva koje EU osigurava upravo za ove infrastrukturne projekte. Prioritet nam je željeznički koridor Vc, revitalizacija Unske pruge, elektrifikacija poteza između Tuzle, Doboja i Zvornika te unapređenje sigurnosti na željezničkim prijelazima. Imamo kapacitete da se takvi projekti realiziraju u ovom mandatu i pokrenu drugi, koji su iz meni nepoznatih razloga do sada zanemarivani.
Koliko će se čekati na završetak radova na Koridoru Vc kroz BiH i na modernije željeznice o kojima ste također govorili?
FORTO: Za ove radove su nadležna entitetska ministarstva i oni mogu davati konkretnije vremenske okvire. Cesta na koridoru bi mogla biti gotova do 2030. godine, a za prugu tek trebamo uhvatiti zamah. Ministarstvo koje vodim pružit će svu podršku projektima entitetskih ministarstava u ovim poljima. Jedno je sigurno – već kasnimo i neophodno je da ubrzamo radove na ovim projektima. Siguran sam da hoćemo.
