Bosna i Hercegovina je često tema u medijima njemačkog govornog područja, a pogotovo nakon što su Njemačka i Austrija uvele sankcije predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska (RS), Miloradu Dodiku. Kako piše austrijski Wiener Zeitung, u BiH trenutno vlada “najteža politička kriza od kraja rata”.
Kako piše Wiener Zeitung, nije lako dati takvu izjavu u zemlji koja se već godinama nalazi u trajnoj krizi. Međutim, novinar ovog lista se uputio u Banja luku kako bi razgovarao sa mladima.
“Neposredno prije ulaska u grad, jedna reklamna tabla smjenjuje drugu. Sve nose istu poruku: “Predsjednik Dodik. Jedan za sve” .Suživot među svim etničkim i vjerskim grupama ovdje djeluje kao da funkcioniše dobro. Drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini čak je obnovio neke od u ratu uništenih džamija. Postoji i medresa, islamska škola”, piše on.
Ipak, primjećuje da “veza sa Srbijom ostaje dominanta”:
“Na kioscima se prodaju režimski bliske novine iz Srbije, a na banderama vise po jedna zastava Srbije i jedna Republike Srpske”.
Novinar razgovara sa grupom studenata koji žele ostati anonimni.
“Kada u RS-u insistiramo da pišemo ćirilicom, onda to činimo jer je branimo”, kaže jedan od studenata. Milorad Dodik je za njega, uprkos svim manama, “legitimno izabrani” predsjednik i trenutno mora braniti i sebe i RS.
Pored njega sjedi kolegica koja je više puta naglasila da se u Banjoj Luci i među njenim prijateljima i dalje razmišlja multietnički. Ali to istovremeno povezuje s jednom kritikom upućenom glavnom gradu: “U Sarajevu, na primjer, nema hrišćansko-pravoslavnih škola”, kaže ona. Oboje smatraju da postoji “brutalna dominacija visokog predstavnika”.
Njihov kolega se s tim slaže. “Zemlja konačno mora početi samostalno da funkcioniše i ne treba visokog predstavnika”, kaže on. Ovaj 29-godišnjak više puta posjećuje prijatelje Bošnjake u Sarajevu i tokom ramazana biva pozivan na iftar. Budućnost zemlje vidi u Evropskoj uniji.
Oni nisu usamljeni u svojim stavovima. Međutim, Wiener Zeitung navodi da još više ljudi “nekritički prihvata propagandu režima”.
Za Tanju Topić iz lokalne kancelarije Fondacije Friedrich Ebert, to je “užasna indoktrinacija”. Ona tvrdi da su mediji i akademska zajednica radili na tome da legitimizuju režim i njegov narativ.
“Dominantni politički narativ posljednjih 15 godina govori da je Sarajevo ‘inozemstvo’, veliča Srbe i gleda prema Beogradu. Uz to, ovdje imamo sistem koji je izgrađen na političkoj korupciji”, objašnjava Topić.
Kako navodi ovaj list, režim oko Milorada Dodika godinama radi na secesiji. Cilj je otcjepljenje RS od Bosne i Hercegovine.
Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, govorio je o uzrocima krize.
“Ratni ciljevi ovdje nikada nisu stvarno napušteni. Da jesu, usvajanjem Dejtonskog ustava bi se mogli napraviti kompromisi i izgraditi konsenzus kako bi se država dalje razvijala”.
Kako piše Wiener Zeitung, nad tadašnjim ratom u BiH bdjela je pasivna međunarodna zajednica, personifikovana kroz UN plave šljemove. Reagirala je tek nakon genocida u Srebrenici u julu 1995. Rat je zatim okončan Dejtonskim sporazumom u novembru 1995, ostavivši zemlju od tada u disfunkcionalnom sistemu.
“Danas je situacija napeta kao i tada”, ističe se.
List navodi da, “pored Milorada Dodika i njegovog kriminalnog kruga, i Dragan Čović sa svojom strankom Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) radi na ratnim ciljevima starim tri decenije”, te da se on “zalaže za promjenu izbornog zakona po etno-nacionalističkim kriterijima, kako bi dodatno podijelio zemlju po etničkim linijama”.
“Tako bi se ljudi i dalje definisali samo kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci – a ne kao građani Bosne i Hercegovine”, objašnjava se u tekstu.
“Čović traži strateške partnere i želi spasiti svoju političku karijeru. Ali Dodikov odlazak bi značio i kraj Dragana Čovića i struktura HDZ-a”, kaže Turčalo, te dodaje da su ova dva nacionalista bliski prijatelji i međusobno profitiraju.
Kako se navodi u tekstu, krize su u BiH “skoro pa konstanta”, a sada se mnogi ponovo moraju brinuti za svoju sigurnost.
O sigurnosnoj situaciji je govorio parlamentarac Zlatko Miletić, koji je obavljao funkcije u raznim sigurnosnim agencijama prije nego je 2018. izabran u Parlament.
Miletić je naveo da godinama kritikuje sistematsko i ciljano podrivanje sigurnosnih institucija BiH, ali da niko nije želio da ga sluša. Kako kaže, Granična policija se od 2017. kontinuirano slabi. “Na državnom nivou nedostaje više od 1300 policajaca, a vlada se ozbiljno ne bavi tim pitanjem. Ne planiraju se nikakve mjere”, navodi on u razgovoru za WZ.
To ide na ruku političarima koji teže secesiji. Ovaj sigurnosni stručnjak, međutim, upozorava da se snovi o otcjepljenju ne smiju normalizovati u Evropi:
“Ovakav narativ ne smije se smatrati normalnim niti propagirati kao takav. To nije normalno. I mi u Bosni i Hercegovini to nikada nećemo prihvatiti”.
Prije nekoliko dana, njemačka državna sekretarka za Evropu, Anna Lührmann, bila je izložena prijetnjama u Banjoj Luci i morala je napustiti grad. Zajedno s austrijskom ministricom vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger uvela je sankcije protiv Dodika, Stevandića i Viškovića.
“Dodik naziva Lührmann fašistkinjom, a redovno se sastaje s predstavnicima AfD-a i FPÖ-a. Mnogi ne znaju zapravo kakav stav on zaista ima”, kaže Topić. List navodi da je, nakon jedne konferencije za štampu, Dodik ove dvije političarke izvrijeđao kao “lezbejke”.
“Dodik, koji je prije 20 godina predstavljan kao “dašak svježeg vjetra”, danas autokratski kontroliše srpski dio zemlje. Ima čvrstu kontrolu nad medijima i državnim institucijama, koristi svoju poziciju za lično bogaćenje – on i njegova porodica su povezani s više firmi iz kojih izvlače korist”, piše WZ.
Na kraju se navodi da je jasno da korijeni problema sežu duboko i da će biti potrebno dosta vremena da se ova kriza prevaziđe. A Topić čak smatra da je potreban “potpuni reset”.
Izvor: N1
