Uz ogradu groblja Sveti Josip, pod N. N. oznakama, u sekundarnoj grobnici su bila ukopana tijela ubijenih na lokalitetima Kazani, Gaj i Grm Maline
Na pomoćnom stadionu Koševo, uz ogradu gradskog groblja Sveti Josip, na mjestu gdje su nekada bila tijela Sarajlija i Sarajki ubijenih na lokalitetima Kazani, Gaj i Grm Maline, u zoni odgovornosti Desete brdske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine, kojom je komandovao Mušan Topalović Caco, danas nema nikakve oznake.
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) je u više navrata tražilo da se na lokaciji Svetog Josipa postavi spomen-ploča. Sada je inicijativa stigla i do Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Adi Škaljić, vijećnik Naše stranke u GV-u, u konsultacijama sa UDIK-om, 21. septembra je uputio inicijativu na ruke predsjedavajućeg Gradskog vijeća, uz napomenu da se inicijativa uputi i gradonačelnici Benjamini Karić i Komisiji za spomenike GV-a. Tražio je da se obilježi mjesto na kojem se nalazila grobnica na groblju Sveti Josip. Zatražio je izjašnjenje Gradskog vijeća.
NAJMANJE 23 TIJELA
”Žrtve ubijene na Kazanima, Gaju i Grm Malinama su ekshumirane tokom novembra 1993. Potom su zakopane na rimokatoličkom groblju Sveti Josip u općini Centar u Sarajevu. Reekshumacija sa groblja Sveti Josip izvršena je 27. novembra 1998. Tom prilikom reekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 23 mrtva tijela u 28 vreća”, navedeno je u obrazloženju inicijative.
”GV Grada Sarajeva, bez rasprave, jednoglasno, izjasnivši se sa 16 glasova za, bez glasova protiv i bez suzdržanih glasova prisutnih gradskih vijećnika (četiri gradska vijećnika se nisu izjasnila) podržao je podnesenu inicijativu, te je ona postala inicijativom Gradskog vijeća”, navedeno je u zapisniku sjednice održane 27. septembra 2023.
Iz UDIK-a poruke da njihovi zahtjevi ostaju isti – promijeniti nepravedan tekst ispisan na spomeniku na Kazanima i postaviti spomen-ploču na Svetom Josipu.
Dodaje da groblje Sveti Josip smatraju prikladnim mjestom za obilježavanje u centru Sarajeva, a to je i UDIK-ova ranija inicijativa o jednom spomeniku na dvije lokacije.
– Iznimno je važno da to Grad Sarajevo obilježi. To nije političko pitanje, već stvar solidarnosti i ljudskosti. Želimo vjerovati i imati nadu u gradsku vlast da će poslušati glasove svojih građana i podići spomen-ploču na Svetom Josipu, da će nas prestati držati kao taoce nakaradne politike etničkog aparthejda, kaže Ćudić.
Objašnjava da bi Grad Sarajevo na taj način pokazao da mu je istina bitnija od političkih interesa pojedinih stranaka. Važno im je da se trud i zalaganje civilnog društva i nevladinih organizacija u procesu suočavanja sa prošlošću donekle poštuju.
– Mi, predstavnici civilnog društva, nismo birani od naroda na svoje pozicije, zato je važno da političari preuzimaju ovakve inicijative i samo na taj način se stvari mogu mijenjati nabolje. Spomen-ploču ne može podizati jedna nevladina organizacija, to nije njen mandat, to mora uraditi Grad Sarajevo kako bi svi građani to osjećali kao svoje, a ne samo mali broj ljudi, poručuje Ćudić.
Adi Škaljić smatra da bi inicijativa, jer je dobila podršku proste većine vijećnika, sada na lakši način trebala da uđe u Program podizanja spomenika i umjetničkih skulptura od značaja za Grad Sarajevo kojima je Grad investitor za 2024. A na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća zakazane za danas, pod tačkom 20, nalazi se Nacrt navedenog programa. Škaljić najavljuje da će, kroz amandman, zatražiti da njegova inicijativa postane dio Programa.
– U ovom slučaju ću djelovati amandmanski, pozivajući se na usvojenu inicijativu, jer smatram da je to sada inicijativa Vijeća, nije više moja. Zato i postoji taj mehanizam izjašnjavanja o inicijativi kako se ona ne bi personalizovala po imenu i prezimenu predlagača, nego bi postala inicijativa GV-a, objašnjava nam Škaljić.
Predmetom amandmana, osim inicijative za podizanje spomen-ploče na Svetom Josipu, bit će i ranije podnesena inicijativa za podizanje bista književnicima Dževadu Karahasanu i Marku Vešoviću prekoputa zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
– Vijećnici će se izjašnjavati odmah na sjednici. Za amandmane će se izjašnjavati elektronskim putem, a u slučaju da ne dobijem podršku, mogao bih tražiti pojedinačno izjašnjavanje, kaže Škaljić.
Napominje da je podnesena inicijativa zapravo ideja UDIK-a, sa kojim sarađuju još od 2021, kada je na dnevnom redu bio Prijedlog odluke o podizanju spomenika žrtvama na Kazanima.
VAŽNA ODLUKA
– Ideja koordinatora UDIK-a Edvina Kanke Ćudića, pošto on mnogo duže od mene istražuje čitavu problematiku, jeste da se i žrtvama koje su ubijene na druga dva lokaliteta, Gaj i Grm Maline, u istom dijelu grada podigne spomenik bar na tom mjestu koje je povezivalo sve te žrtve u godinama do ekshumacija. Smatram da je Edvin zaista upućen u tematiku, tako da svijetla obraza mogu te inicijative u svoje ime da predložim, poručuje Škaljić.
Za usvajanje amandmana neophodna je podrška 16 vijećnika, kao što je bilo neophodno i za usvajanje inicijative. Pred vijećnicima Gradskog vijeća Sarajeva danas je veoma važna odluka – hoće li, u konačnici, Cacine žrtve dobiti barem jednu spomen-ploču koju zaista i zaslužuju. Ona postavljena na Kazanima, ispisana tekstom koji je osmislila sama gradonačelnica, daleko je od stvarnog i istinskog suočavanja sa prošlošću.
Izvor: oslobodjenje.ba
