Bosanskohercegovački privrednici i izvoznici okupili su se juče na okruglom stolu posvećenom Mehanizmu za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM) i unapređenju konkurentnosti bh. izvoznika, zajedno s relevantnim akterima iz javnog i privatnogsektora, regulatornih tijela i industrije.
Susret, organizovan od strane Američke trgovačke komore u BiH, imao je za cilj analizu trenutnog statusa implementacije CBAM-a u BiH, sagledavanje njegovih posljedica po privredu te identifikaciju mogućih rješenja za ublažavanje negativnih efekata ovog nameta.
CBAM je mehanizam EU koji sprječava „curenje ugljika“ premještanjem proizvodnje u zemlje s blažim ekološkim standardima. Od 1. januara 2026. postaje obavezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva, električne energije i hidrogena izvan EU, koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO₂.
CBAM funkcioniše paralelno s ETS-om (sistemom trgovine emisijama stakleničkih plinova), osiguravajući da i uvezena roba podliježe istim ekološkim standardima. Iako je obaveza formalno na uvoznicima, očekuje se da će trošak biti prebačen na bh. izvoznike, smanjujući njihovu konkurentnost u EU.
BiH se suočava s izazovima u implementaciji CBAM-a zbog visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Poseban problem predstavlja činjenica da su proizvodi iz sektora koji su inicijalno obuhvaćeni CBAM-om u 2023. činili oko 15% ukupnog bh izvoza u EU.
S obzirom na to da BiH još uvijek nije uvela Sistem trgovanja emisijama (ETS), niti alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO2, domaći privrednici neće imati mogućnost priznavanja eventualno plaćenih karbon taksi u BiH kao kompenzaciju prilikom obračuna CBAM-a.
Ovo povećava troškove uvoza bh. proizvoda u EU, smanjuje njihovu konkurentnost i dugoročno ugrožava pristup tržištu EU.
Stoga je na okruglom stolu doneseno nekoliko zaključaka:
- Bh. izvoznici će od 1. januara 2026. godine plaćati CBAM porez na proizvode kao što su željezo, čelik, aluminijum, cement i električna energija. EU uvoznici bh. proizvoda obuhvaćenih CBAM-om (željezo, čelik, aluminijum, cement i električna energija) od 1. januara 2026. morat će kupovati CBAM certifikate, jer BiH nema nacionalni model obračuna emisija.
- Bosna i Hercegovina se opredijelila za implementaciju EU ETS sistema, ali njegovo uvođenje neće biti moguće do 2026. godine, a planirano je tek do 2030. godine. Proces je usporen zbog neusvajanja Mape puta za uspostavu MRV i ETS modela od strane Vijeća ministara BiH, iako je rok bio kraj 2024. godine. To znači da će bh. izvoznici u sektorima obuhvaćenim CBAM-om do tada ostati izloženi ovom nametu, koji će se naplaćivati pri uvozu u EU. Sredstva prikupljena kroz CBAM ostaće u budžetu EU, umjesto da budu reinvestirana u dekarbonizaciju i modernizaciju bh. privrede.
- Neophodno je osigurati hitne finansijske i regulatorne mjere podrške za izvoznike kako bi se ublažili negativni efekti CBAM-a. Ovo uključuje subvencije za smanjenje emisija, investicije u dekarbonizaciju i olakšice za prilagođavanje proizvodnih procesa, kako bi bh kompanije mogle ostati konkurentne u EU. Sve dosadašnje reforme uglavnom su povećale troškove poslovanja, te je ključno hitno razviti mehanizme podrške za privredu u tranziciji ka održivijem poslovanju.
- Energetska politika BiH treba omogućiti industrijama pristup konkurentnijoj i čišćoj električnoj energiji kako bi se smanjio njihov ugljični otisak i izloženostCBAM-u. Ključni koraci uključuju povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, unapređenje energetske efikasnosti i regulisanje trgovine električno energijom između privrednih subjekata. Trenutno, kompanije koje su investirale u obnovljive izvore ne mogu prodavati višak energije, što ograničava tržišnu fleksibilnost. Olakšavanjem kupovine zelene energije i omogućavanjem njene prodaje smanjili bi se troškovi poslovanja i povećala otpornost bh. privrede na klimatske regulative EU.
S obzirom na složenost prilagođavanja CBAM-u i visoke, nenadoknadive troškove, svi učesnici okruglog stola složili su se da je potrebno hitno uspostaviti javni dijalog između vlasti i bh. izvoznika, raditi na pojednostavljenju procedura i osigurati pristup finansijskim mehanizmima, a koji će im omogućiti konkurentnost.
Okrugli stol okupio je predstavnike ključnih institucija, uključujući Delegaciju EU u BiH, Direkciju za europske integracije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oba entitetska ministarstva energije i rudarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Udruženje poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH, Privrednu komoru FBiH kao i
predstavnike privatnog i finansijskog sektora, s ciljem analize uticaja CBAM-a i ETS-a na bh. privredu te identificiranja mogućih pravaca djelovanja.
