Ove godine budžet Centra je 4,7 miliona KM, a Skupština KS nije razmatrala izvještaje za posljednje tri godine. Zašto su tražili da ih se izuzme od izvještavanja? Kako je Centar od naučne institucije počeo praviti dronove, unatoč odluci Suda? Šta kažu osnivači?
Piše: Rubina ČENGIĆ
Mural za 6.000 KM i namještaj za više od 120.000 KM se nalaze među ovogodišnjim javnim nabavkama Javne ustanove Centar za napredne tehnologije kantona Sarajevo.
U ovoj godini, prema budžetu Kantona Sarajevo, ovaj centar ima na raspolaganju 4,7 miliona KM.
Nacrtom budžeta bilo je predviđeno „tek“ 1,9 miliona, ali su se troškovi povećali najviše na stavci „Izdaci za materijal, sitan inventar i usluge“.Ta je stavka sa 1,25 miliona povećana na 3, 75 miliona KM.
Sve bi se to još nekako i podnijelo da Centar za napredne tehnologije KS nije prije dvije godine od resornog Ministarstva (privrede) tražio da bude izuzet od izvještavanja Skupštine KS o svom radu.
Oživljavanje bijele površine
A šta je zapravo Centar za napredne tehnologije, šta mu je cilj djelovanja, šta zapravo radi.
Odgovor nudi Ensad Mulaosmanović, direktor:
– U okviru naše javne ustanove je 2022. godine osnovan Centar za razvoj poduzetništva kantona Sarajevo. Za potrebe tog Centra je Mašinski fakultet, gdje smo mi smješteni odlukom o osnivanju, obnovio treći sprat koji je bio potpuno devastiran u ratu. I ada tu imamo 25 mjesta za startup-ove. Biće to svojevrsni HUB ili inkubator. Uskoro će biti raspisan javni poziv za korisnike poticaja za poduzetničke ideje – navodi on.
Pa dolazimo do priče o muralu, za koje je potrošeno 6.000 KM.
– Taj prostor ima veliku bijelu površinu i htjeli smo da ga malo oživimo, da humaniziramo, da bude prijatnije kada ljudi počnu da dolaze. Angažovali smo Akademiju likovnih umjetnosti da organizuju konkurs za idejno rješenje, došlo je više od 40 radova. Mi smo formirali komisiju – bio je jedan profesor s Akademije, jedna arhitektica i čovjek iz Centra, koji je šef tog inkubatora. Mural je koštao oko 2.300 KM, materijal i izrada, nagrada za izabrano idejno rješenje je bila 500 KM i komisija koja je provela odabir – pojašnjava Mulaosmanović.
Teško je
On naglašava da bi uskoro godine Ministarstvo privrede u Vladi KS u čijem okrilju djeluje Centar za napredne tehnologije KS trebalo raspisati javni poziv za dodjelu grantova za start up-ove .
– Ministarstvo pravi program, oni će obezbjediti novac za to, koliko ja znam grantovi će biti do 30.000 KM za ljude do 35 godina. Cilj je da Centar za poduzetništo bude okrenut tehničkim naukama, ali biće prostora i za ekonomiste, računovođe, advokata… Korisnici neće plaćati režije, od nas mogu dobiti usluge laboratorija, mentorsku podršku, inžinjersku podršku, pomoć oko izrade biznis-plana, finansijskog planiranja… Dobro je zamišljeno – s jedne strane mladi sa svojim idejama i s druge strane podrška. Pokušavamo s ljudima s fakulteta, bio je ovdje neki dan i akademik Kemal Hanjalić i s njim smo razgovarali o tome kako privući mlade ljude. Ide dosta teško i teško je da baš odmah prve godine dobijemo dobre ideje iz oblasti tehnologije, ali polako, ići će to – uvjeren je Mulaosmanović.
Uvjeren je i da „novac za inkubator i poticaje neće ići iz njihovog budžeta od 4,7 miliona KM“.
Sa Helezom na ti
Na pitanje da nam detaljnije objasni šta zapravo Centar radi, Mulaosmanović ističe da „trenutno djeluju u više pravaca, ali da čekaju da Vlada KS usvoji njihov plan rada za 2024 i izvještaj za 2023. godinu, 2022. i 2021. godinu“.
– Prema elaboratu o osnovanju mi trebamo biti outsorsing za industriju. Nismo klasična akademska institucija i zato su nas iz obrazovanja prebacili u privredu. Recimo da imamo četiri pravca djelovanja: 3d-tehnologija, mehatronika i dronovi, proizvodnja struje iz hidrogena i razvoj laboratorija za sve što nam treba – pojašnjava.
Na pitanje kakve dronove proizvode i da li su to oni o kojima govori ministart odbrane u Vijeću ministara BiH Zukan Helez, Mulasomanović kaže da su napravili pet dronova različitih karaktetristika.
– To su inovacije, nisu patenti, ali jesu inovacija i prototip. Mogu biti civilni, ali i borbeni, sve zavisi od toga šta stavite na platformu – mogu nadgledati požarišta, šume, zasijavati površine… Sada je u toku proces razvoja – kaže i naglašava da jesu u kontaktu s ministrom Helezom i kaže da im je cilj da naredne godine Centar s dronovima ide na sajam u Tursku.
Margeta: Šta je opšte dobro?
Cilj i zadaci Centra nisu bili jasni ni zastupnici (DF) u Skupštini kantona Sarajevo Marijeli Hašimbegović, koja je je uputila inicijativu kojom traži provjeru usklađenosti posla koju obavlja Centar i njihove kapacitiranosti i ovlaštenja, a „u vezi sa stvarnim potrebama društva“.
– Prije svega sam zabrinuta saznanjem da je direktor Centra ranije od Ministarstva privrede tražio izuzeće od izrade izvještaja o radu. Dalje, s obzirom na prirodu obavljanja poslova namjenske industrije i Zakona o zaštiti tajnih podataka i Zakona o zaštiti ličnih podataka, a na osnovu svih dostupnih informacija sam primijetila stalnu koliziju između plana rada i izvršenja, odnosno tokova budžetskog novca. Na osnovu toga se postavlja pitanje šta je to ili koje je to opšte dobro koje će Centar donijeti svojim djelovanjem. Naime, očekivanja od Centra su bila usmjerena prema razvoju i osnaživanju naučno istraživačkog rada i modernih naučnih trendova s ciljem povezivanja akademske zajednice i EU fondova – navodi Hašimbegović.
Odakle sad oružje i municija?
Dodatno je zabrinuta kada je u okviru Centra osnovan i Centar za poduzetništvo, u proširenom opisu djelatnosti uvodi se i stavka „proizvodnja oružja i municije“.
– To pokazuje problem u identifikaciji djelovanja Centra kao i u pogubljenoj strategiji i viziji djelovanja. Ovo se posebno očituje u odluci direktora Centra kojom se uvodi obavljanje poslova iz oblasti odbrambenih tehnologija, što je protivno predhodno utvrđenoj djelatnosti te javne ustanove. Nova izmjena Odluke o osnivanju uvodi mogućnost ovakve djelatnosti koja je suprotna Zakonu o proizvodnji naoružanja i vojne opreme FBiH. A sada Skupština Kantona Sarajevo treba razmatrati i Prijedlog nove odluke o izmjenama Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za napredne tehnologije u Sarajevu s ciljem izvršenja sudske presude kojom se nalaže brisanje djelatnosti iz oblasti odbrambenih tehnologija – kaže Hašimbegović.
Ona pojašnjava da Zakon o proizvodnju naoružanja i vojne opreme u FBiH kaže da se prozvodnjom i remontom naoružanja mogu baviti pravna lica koja imaju saglasnost entitetske vlade i koja su registrovana za proizvodnju i remont što Centar nije jer nije dobio potrebnu saglasnost za vršenje tih poslova.
Sud: Brisati djelatnost
Hašimbegović također podsjeća i na zaključak Općinskog suda Sarajevo iz avgusta prošle godine.
– Općinski sud u Sarajevu je Zaključkom od 18.avgusta 2023. naložio Javnoj ustanovi da izmjeni Statut na način da se izbrišu djelatnosti Proizvodnja oružja i municije i Proizvodnja vojnih borbenih aviona s krajnjim ciljem da se kod Općinskog suda u Sarajevu izvrši registracija preostalih djelatnost Javne ustanove. Svakako je važno pokrenuti pitanja odgovornosti za postupanje u javnoj ustanovi koje nije u skladu sa Odlukom o osnivanju i važećim zakonskim propisima – kaže Hašimbegović.
Statut pred Skupštinom
Direktor Centra pravda se riječima da su „samo htjeli samostalno razvijati proizvode.“
– Dio naše industrije je privatni, dio državni. Ovaj državni najvećim je dijelom vezan za namjensku industriju. Fabrike namjenske industrije su vezane za tehnologiju, a tehnologija je zastarjela i nemaju razvoj. Sada imaju posla zbog rata u Ukrajini i drugih. Ali kada se to smiri… tržište neće biti otvoreno, a oni nemaju kapacitete koje traže Amerikanci i zapadne države. Mi smo tu trebali uskočiti da razvijamo nove proizvode. Ali, oni su zatvoreni sistemi, teško daju prostor nekom izvana, iako smo mi formirani da im pomognemo, da budemo podrška industriji i namjenskoj industriji. A da bismo ušli u istraživanje moramo imati ugovor s nekom fabrikom namjenske proizvodnje. Na to nas obavezuje Zakon o proizvodnji sredstava dvojne namjene FBiH. Fabrika može sama, ali bilo ko drugi ne. I mi smo htjeli da promijenimo naš Statut i ubacimo te elemente, da ne moramo biti vezani za fabrike namjenske industrije, nego da možemo sami. I zato smo mijenjali Statut, ugradili smo 20-ak tačaka različite proizvodnje, među ostalim proizvodnju municije i naoružanja. To nam to daje mogućnost da samostalno razvijamo i proizvodimo. No, na Sudu smo odbijeni. Da bi to prošlo morali bi mijenjati zakon na nivou FBiH. Tako da sada Statut bez tih tačaka ide pred Skupštinu na usvajanje da bi mogli završiti registraciju – pojašnjava Mulaosmanović.
No bez obzira na Statut, tvrdi da je Centar već sarađivao s fabrikama namjenske proizvodnje, raznim asocijacijama, projektima, fakultetima.
Helez: Dobra priča
Ministar Helez potvrđuje da je u kontaktu s ljudima iz Centra i da su oni „dobra priča“.
– Oni koriste naprednu tehnologiju, imaju nekoliko vrsta dronova koje razvijaju. Napravili su to jer im je blizu Mašinski fakultet, Elektrotehnički, Hemija i od njih crpe pamet i nauku i napreduju. Pomaže im i jedan jako dobar konstruktor iz Turske koji živi u Americi. Ali ih treba uvezati da mogu plasirati proizvode. Nego kod nas ljudi čudno reaguju kao „čuj mi pravimo dronove“. A ne prave samo oni nego još nekoliko fabrika i sve to možemo izvoziti – uvjeren je Helez.
Zato dodaje treba mijenjati zakone koji ograničavaju Centar za napredne tehnologije.
– Oni su mene ubijedili da je neko njihovo sredstvo bolje od onog koje je kupio naš MUP FBiH. Ali mi nikako nemamo povjerenja u domaću pamet. Oni su zatražili sastanak sa mnom i mi ćemo to pokušati. Mi te dronove ne možemo zadržati za nas jer su procedure za Oružane snage BiH složene, moraju biti usklađene sa zahtjevima Glavnog štaba NATO-a, ali može BiH prodavati drugima – kaže Helez.
Osnivači ne znaju ništa
Za razliku od Heleza, predsjedavajući Skupštine kantona Sarajevo Šefkija Okerić i dopredsjedavajući Vibor Handžić ne znaju šta u Centru rade.
– Mogli ste vidjeli izvještaje koje smo usvojili. Ne mogu se tačno sjetiti jesu li to 2021. ili 2022., ali postoji metodologija za izvještavanje i svaka institucija tačno navodi koje su im nadležnosti. Nemam te informacije o Statutu i Sudu, moraću se bolje upoznati, ne znam da li ste razgovarali s direktorom i dobili od njega odgovore, ja nemam te informacije o kojima govorite – kaže Okerić i napominje da će Izvještaj o radu svakako biti pred Skupštinom.
Dopredsjedavajući Handžić kaže da čeka noviji izvještaj o radu, ali da nije siguran da li je sada pred Skupštinom 2021. ili 2022.
– Sada smo im dodijelili Centar za poduzetništvo da se preko toga bave privredom i vidjećemo kako to ide, čekam neki od novijih izvještaja da vidim rezultate. Oko Statuta mislim da za pojedine djelatnosti nisu dobili saglasnost viših nivoa i da je to razlog da trebamo mijenjati osnivačku odluku – pojašnjava Handžić.
On naglašava da i naglašava da za kašnjenje izvještaja nisu krivi ljudi iz Centra, nego Skupština koja (u vrijeme nastanka ovog teksta) ima otvorene tri sjednice.
Iz obrazovanja u privredu
Inače, Skupština KS je do sada usvojila izvještaje o radu Centra za 2019., 2020. i 2021. na sjednicama održanim su septembru i oktobru prošle godine. I iz tih izvještaja se vidi da je bilo problema s radom Upravnog i Nadzornog odbora, da je sastav promijenjen nekoliko puta. Tu je i i zahtjev Centra za izuzimanje od izvještavanja prema Skupštini KS.
Pojašnjenja radi, Centar je u junu 2018. godine osnovala Skupština kantona Sarajevo, s tim da prava i obaveze osnivača dodjeljuje Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade.
Šest mjeseci kasnije Javna ustanova je prebačena u ingerenciju Ministarstva privrede KS
U septembru 2022. je odluka o osnivanju Centra promijenjen. Tako se u okviru Centra nalaze tri organizacione jedinice: Kabinet direktora, Centar za napredne tehnologije i Centar za razvoj poduzetništva, a osnivačka prava dijele ministarstvo privrede i Vlada KS.
Elaborat koji je sastavni dio Odluke o osnivanju i Obrazloženja Odluke izradili su Sifet Kukuruz kao predsjednik tima i članovi Hasan Ganibegović, Rijad Kovač, Adnan Mašić, Berko Zečević i Nino Serdarević.
U Upravnom odboru su Salko Policam, Suad Smajlović i Mehmed Konaković, a u Nadzornom Edin Dizdarević, Ajdin Smailbegović i Neven Gafić.
Prava osoba za web
Direktor ne krije da je on iz stranke Narod i Pravda, ali kaže da ne zna iz kojih stranaka su članovi Upravnog i Nadzornog odbora.
– Ja sam NiP, a ostali su… Salko jeste, Minja nije nigdje, Konaković ne znam… – pokušava se sjetiti Mulaosmanović.
Na pitanje zašto sve te informacije i izvještaje nemaju na svojoj web-strani, kaže da za to treba imati vlastitu osobu u Ustanovi.
– Za ovo što sada imamo smo angažovali vanjsku kompaniju i znamo da nije dobro, ali teško jhe naći nekoga ko hoće to da radi za platu od oko 2.000 KM ako se tim kadrovima u IT-industriji nudi mnogo više – kaže Mulaosmanović.
Izvor: interview.ba
