Kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Sjedinjene Američka Države i Evropska unija su ubrzale svoj zaokret ka Srbiji.
Umjesto da “žongliraju” s kontradiktornim zahtjevima razjedinjenih balkanskih država, zapadne prijestonice su usmjerile većinu svojih napora na jedinstvenu metu.
Dva cilja
Njihova politika imala je dva cilja. Prvi, da dovede Srbiju u zapadno krilo, dalje od Rusije. Drugi, dozvoliti svojim administracijama da se potpunije fokusiraju na podršku Ukrajini, piše CNN.
Tradicionalno jedan od najbližih saveznika Moskve u Evropi, Beograd, dugo je pokušavao da gazi liniju između svojih historijskih veza sa Rusijom i potencijalne budućnosti u evropskim integracijama.
Zapadne diplomate su nastojale da povuku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića iz orbite njegovog ruskog predsjednika Vladimira Putina, obećavajući brži put ka članstvu u EU, istovremeno upozoravajući na izolaciju ako se “pokvare”.
Međutim, 18 mjeseci kasnije, neki posmatrači kažu da je trenutni pristup bio samo šargarepa a ne štap, te da kao rezultat ne uspijeva postići oba cilja.
Srbija je odbila da učestvuje u svim rundama sankcija EU protiv Putina.
Srbija je nastavila da slijedi sopstvene interese u regionu sa sve manjom odgovornošću, raspirujući sukobe u inozemstvu da bi odvratila pažnju od nezadovoljstva kod kuće, sigurna da im to Zapad neće zamjeriti.
Posljedice toga su se najoštrije osjetile na Kosovu, koje je steklo nezavisnost od Srbije 2008. godine, poslije krvavih balkanskih ratova 1990-ih.
Beograd – i mnogi etnički Srbi na sjeveru Kosova – i dalje odbijaju da priznaju njegov suverenitet. To zaoštrava odnose među susjedima.
Zabrinutost u regiji
CNN je razgovarao sa nekoliko eksperata, kao i sa lokalnim stanovništvom u Srbiji i na sjeveru Kosova, koji su uznemireni pokušajima SAD i EU da se “udvaraju” Srbiji u evroatlantskoj zajednici.
Tvrde da njihovo dalje sprovođenje te politike rizikuje da otuđi demokratske saveznike i izaziva svu veću zabrinutost za sigurnost u regionu.
Zapadne vlade su Srbiju dugo tretirale kao neizostavni balkanski glas, ponekad na račun perifernijih igrača, kažu neki posmatrači.
„Njihovo uvjerenje je da je Srbija balkanska država, kako je vide. Srbija je ta kojoj će, ako ih možete dobiti na svoju na stranu, šta god to značilo, sve biti lakše”, rekao je za CNN Jasmin Mujanović, politikolog specijalizovan za zapadni Balkan.
Dok su uzastopne američke administracije pokušavale da Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS) uvuku “iz hladnoće”, ovi napori “postali su posebno drski” otkako je počeo rat u Ukrajini, rekao je Mujanović, i nisu postigli ciljeve SAD .
“Čini se da vjeruju da Srbiju približavaju EU i NATO-u i zapadnom razmišljanju i udaljavaju od Rusije. Međutim, to nije nešto što bih rekla da se odražava na terenu”, smatra Alicia Kearns, britanska zastupnica i predsjedavajući parlamentarne komisije za vanjske poslove.
Odnos u Putinom
Vučić je dugo održavao prijatan odnos sa svojim ruskim kolegom Putinom. Govoreći nakon sjednice Saveta za nacionalnu sigurnost u februaru, Vučić je obrazložio svoju odluku da ne sankcioniše Rusiju jer je bila “jedina zemlja koja nije uvela sankcije protiv nas 1990-ih godina“.
“Podržali su naš teritorijalni integritet u Ujedinjenim narodima”, dodao je on, misleći na odbijanje Rusije da prizna nezavisnost Kosova.
Srbija je izgubila kontrolu nad Kosovom nakon NATO bombardovanja 1999. godine. Time je okončan masakr etničkih Albanaca – koji čine više od 90% stanovništva Kosova – koji su činile srpske snage.
Uprkos naporima koje EU podržava u pravcu energetske tranzicije, Srbija ostaje u velikoj mjeri zavisna od Rusije, pošto je prodala većinski udio u svojoj naftnoj kompaniji ruskom državnom gigantu Gazpromu.
Rezultat je da je, uprkos nadanjima Srbije da će se pridružiti EU, Vučić nastavio da hoda po konopcu između Moskve i zapadnih sila.
Iako se priključio rezolucijama UN kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, lider Srbije je pokazao malo volje da se pridruži zapadnim sankcijama.
Oružje prodavali Ukrajini
Vlada Srbije je u aprilu demantovala izveštaje da je prodavala oružje i municiju Ukrajini, nakon što se pojavio dokument Pentagona u kojem se tvrdi suprotno.
Srbija je tada izjavila da ostaje pri politici neutralnosti, iako su neki zapadni zvaničnici te izvještaje shvatili kao dokaz da je njihova politika funkcioniše.
Nekoliko analitičara je za CNN izjavilo da je Srbija morala da uradi vrlo malo da bi dobila pohvale američkih i evropskih zvaničnika. U stvarnosti, Vučić je ostavio trag prekršenih obećanja.
„Kada smo imali njegov (Vučićev) reizbor 2020., svima nam je rečeno, samo sačekajte poslije izbora, odjednom ćete vidjeti da postaje veoma zapadno i evropski orijentisan. To se nije dogodilo.
Rečeno nam je da će se priključiti sankcijama i pokazati da je istinski na našoj strani. Nije se desilo. Rečeno nam je da se neće približiti Rusiji. Sa Putinom je u septembru potpisao sigurnosni sporazum.
S vremena na vrijeme, on se smije u lice Zapadu. A kada pitam zapadne zvaničnike, “zašto ste toliko odlučni da dozvolite Vučiću da vas izigra?”, oni kažu da je on najbolja opcija”, kaže Kearns.
Prijetnje britanskoj zastupnici
Ona je jedna od rijetkih zapadnih ličnosti koja je javno kritikovala Srbiju. Međutim, to je imalo svoju cijenu.
Nakon što je govorila za CNN, Vučić joj je uputio očiglednu prijetnju tokom obraćanja na državnoj televiziji, tvrdeći da „ako vlada Velike Britanije ne reaguje na njene kritike Srbije, bit ćemo prinuđeni mi da reagujemo“.
S obzirom na takvo ponašanje, neki postavljaju pitanje da li je cijeli projekt integracije Srbije održiv, pod sadašnjom vladom.
“Pod pretpostavkom da nekako čudesno uvedemo Srbiju u EU, sa ovakvim režimom, vi praktično dovodite još jednog ruskog trojanskog konja u EU, kao što imate u obliku Orban (mađarski premijer Viktora Orban).
Da, možete utjecati na proširenje, ali sigurno nećete neutralisati ruski utjecaj u regionu. samo ćete ga uvesti u EU”, smatra Majda Ruge, ekspert Evropskog vijeća za vanjske odnose, rekao je za CNN.
