Samo nekoliko sati nakon što je predsjednik državnog pravosudnog regulacionog tijela potvrdio da niko od sudija i tužilaca nije rekao da želi preći na entitetski nivo i odazvati se pozivu presjednika entiteta, Milorad Dodik je u Zvorniku, okružen puškama naoružanim specijalcima, zaprijetio da će im oduzeti privatnu imovinu u Republici Srpskoj ako ostanu da rade za državne pravosudne institucije.
Njegova izjava je došla nakon što je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Sanin Bogunić potvrdio da niko u ovom tijelu, niti u Državnom sudu i tužilaštvu nije izrazio želju da se odazove pozivu entitetskih vlasti da napuste svoja radna mjesta i pređu u entitetske institucije ili će biti kažnjeni.
Za Haruna Išerića, stručnjaka za ustavno pravo, više nije pitanje šta je pravno moguće jer ono što se danas događa u Republici Srpskoj zapravo je pravno nemoguće.
“Iako se ovaj naum Dodika čini pravno nemogućim, ne treba sumnjati u njegovu upornost i u upornost institucija RS-a u tome da evo već sada ne samo oslabe institucije države BiH kroz pravno uznemiravanje, maltretiranje i prijetnje licima koja su zaposlena u institucijama BiH već i da ugroze njihova ljudska prava i temeljne slobode, u konkretnom slučaju, prava na imovinu”, kaže on.
Dodik je u četvrtak svoje prijetnje pojačao kada je rekao da vlasti u Republici Srpskoj izučavaju način kako da onima koji nastave raditi u VSTV-u, Sudu i Tužilaštvu BiH oduzmu imovinu u RS-u.
“Ja sam već dao nalog da se popišu svi oni koji rade u VSTV-u a predstavnici su sudova i tužilaštava. Tamo odakle su oni, ako su ovdje iz suda u Zvorniku, ako je neko član VSTV-a, ukoliko nastavi da radi tamo a nastavi da bude sudija ovdje, bit će ukinut sud i premješten u neko drugo mjesto, a mi nećemo finansirati”, kazao je.
Dosadašnji pritisci Dodika i drugih predstavnika entitetske vlasti na državne uposlenike nisu proizvele prelaske. Do sada je zvanično potvrđeno samo da je to uradilo dvoje uposlenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Dodik je već ranije prijetio krivičnim progonom stanovnicima Republike Srpske koji nastave raditi u državnim institucijama.
Stevandić, Dodik i Višković. Foto: Predsjednik RS
Nova prijetnja oduzimanjem imovine za sarajevskog advokata Slavena Dizdara ne čini se izvodivom jer je institut oduzimanja imovine kao vid kazne napušten sredinom prošlog vijeka u domaćem pravosudnom sistemu, a one su tada izricane samo protiv narodnih neprijatelja.
Zbog toga smatra da ne postoji način da neko oduzme imovinu sudija i tužitelja osim u slučaju da počine krivično djelo, odnosno nelegalno steknu imovinu.
“Sve drugo je politika, ja ne vidim način čak i sa usvajanjem tih zakona, da ne ponavljam koliko će biti neustavni, ali čak i da usvoji takve zakone, ja ne vidim efikasan mehanizam u kojem se nekom može oduzeti imovina”, kaže Dizdar.
Govoreći o mogućnostima donošenja zakona u Narodnoj skupštini RS-a koji bi Dodiku omogućili oduzimanje privatne imovine, Dizdar kaže kako on ne vidi da bi takav zakon bio održiv u praksi.
“Zvuči kao šarena laža i dimna bomba za široke narodne mase. Pravno, ne vidim kako je održivo ni u kom slučaju. Veliki broj sudija koji djeluju na području RS-a imaju prebivalište u Federaciji i obrnuto”, kaže on.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević smatra da bi prijetnje mogle biti ispunjene jer Dodik već godinama drži zarobljene institucije entiteta.
“Izvjesno je da je on u stanju, s obzirom da drži pod kontrolom sve, da to sprovede i nanese ogromnu štetu ljudima, čitavom nizu, nekoliko hiljada porodica, koje mogu zbog toga imati problem. Dakle, moguće jeste, ali dugoročno gledano, past će na bilo kojem međunarodnom sudu”, kaže on.
Pravo na imovinu je Ustavom zagarantovano ljudsko pravo na nivou države BiH, ali i entiteta RS, objašnjava Išerić. Dodaje da Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda jasno propisuje pod kakvim uslovima se može neko lišiti vlasništva nad nekom imovinom i da je svako drugo miješanje u imovinu nezakonito.
“Da se takav zakon donese, vidljivo je da je on protivan ovom ustavnom standardu, ali ne treba isključiti da ovakvi verbalni napadi i ovakva jedna kampanja ocrnjavanja ljudi koji rade u institucijama države BiH, u RS-u neće imati za posljedicu neku štetu koju oni mogu trpjeti na svojoj imovini, s obzirom na vokabular koji se koristi i kampanju kojoj svjedočimo”, kaže on.
Sjednica VSTV-a BiH. Foto: Detektor
Dodik je svoj najjači napad na pravosuđe do sada počeo nakon što ga je Sud BiH nepravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika entieta zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Zbog niza odluka koje je pokrenuo nakon presude, Tužilaštvo BiH je intenziviralo svoju istragu napada na ustavni poredak, ali se zvaničnici entiteta nisu odazvali na saslušanje pa je određen pritvor Dodiku, premijeru RS-a Radovanu Viškoviću te predsjedniku NSRS-a Nenadu Stevandiću. Za njima je raspisana i potjernica.
Članovi VSTV-a su tokom posljednje sjednice VSTV-a izbjegavali novinarima Detektora odgovoriti na pitanja o Dodikovim najavama.
Željka Fabić, tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva u Banjoj Luci, odbila je dati bilo kakav komentar na prvi pomen Dodikovog imena, dok su Duška Bogojević, predstavnica Advokatske komore RS-a, i Sanela Gorušanović-Butigan, potpredsjednica VSTV-a i sutkinja Općinskog suda u Sarajevu, poručile da komentar može dati jedino predsjednik ove institucije.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić je, odgovarajući na upit, rekao da ne želi komentarisati nove Dodikove prijetnje uposlenicima u pravosuđu u ovom trenutku.
Takva pasivnost VSTV-a kao najvažnijeg državnog pravosudnog regulatora i nekoga ko je simbol sudske vlasti u BiH jeste za izuzetne kritike, smatra Išerić.
“Njegovo držanje je takvo da i zbog toga sudije i tužioci imaju dojam da su ostavljeni na milost i nemilost zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u RS-u, i očigledno da VSTV ne zna da se ponaša kao vlast, a to je sudska vlast i njegovo ovakvo držanje, a to držanje vlasti u najmanju ruku podrazumijeva da blagovremeno, snažno reagujete i stanete u odbranu sudija i tužilaca”, kaže Išerić.
Slične stavove o pasivnosti ključnih dijelova vlasti u BiH dijeli i Dizdar, koji navodi kako se političari u Federaciji bave umanjivanjem ozbiljnosti radnji koje poduzimaju Dodik i SNSD, dok institucije RS-a paralelno pokušavaju na svaki način stvoriti privid da se nešto dešava.
“Ono što je najveći problem, po meni, jeste da niko zaozbiljno ne shvata ove radnje iako su one po svojoj manifestaciji vrlo ozbiljne. Ako se sastane NSRS i usvoji neki akt, taj akt bude objavljen u ‘Službenom glasniku’, pazite, mi ne govorimo o nekoj odmetnutoj grupi građana ili navijača, već se radi o organima jednog dijela ove države”, kaže on.
Kao dio opozicionog SDS-a, Miličević institucije vidi zarobljenima i sa upitnom transparentnošću.
“Ja mislim da su sve institucije, većina njih, pod kontrolom nekih politika, i to nikad nije dobro. Dok god bude tako, dok budu zarobljeni politikom institucije oba entiteta i BiH, mi nećemo živjeti u normalnom društvu”, kaže on.
Izvor: Detektor
