Iako je Kanton Sarajevo osigurao sredstva za nabavku novih autobusa i minibusa za potrebe javnog gradskog prijevoza, nedavni pokušaj obnove voznog parka završen je poništenjem tendera. Sistem koji je uveo BS Telecom ključni faktor u problemima s nabavkom vozila. Zašto novac od prodaje starih šina nije uložen u obnovu voznog parka i je li potrošen nenamjenski?
Ljetni period uvijek predstavlja veliki izazov za sarajevski GRAS, naročito kada je riječ o autobusima i minibusima, te redovnom održavanju tih linija. Visoke temperature i prosječna starost ovih vozila od oko 20 godina, uzrokuju svakodnevne kvarove, izazivajući nezadovoljstvo kod korisnika javnog gradskog prijevoza.
„Svaki dan pokvari se nekoliko vozila. GRAS-ovi majstori ih većinom poprave vrlo brzo, ali putnici koji kupe karte u tom trenutku ostanu bez prijevoza, što je veliki problem“, navode Žurnalovi izvori.
Rješenje bi, jasno, bila nabavka novih, modernijih autobusa i minibusa, a Kanton Sarajevo je osigurao sredstva za to. Ipak, nedavni tender Ministarstva saobraćaja KS, vrijedan 13,7 miliona maraka bez uračunatog poreza, poništio je Ured za razmatranje žalbi (URŽ) nakon žalbe jednog od potencijalnih ponuđača.
URŽ je poništio tender iz više razloga, pri čemu je veliki broj navoda iz žalbe prihvaćen, što ukazuje na to da je Ministarstvo saobraćaja KS, predvođeno ministrom Adnanom Štetom (SDP), tendersku dokumentaciju pripremilo na vrlo sporan, neprecizan, pa čak i diskriminirajući način – bilo svjesno ili ne.
Najvažnije je to što se nabavka minibusa, zglobnih i solo autobusa vezala za nabavku opreme koja je trebala biti interoperabilna s postojećim sistemima, što je bio jedan od ključnih navoda žalbe koja je bila, kasnije će se ispostaviti, osnovana.
BS TELECOM, INFORMACIONI SISTEMI I NABAVKA VOZILA
Da bi stvari bile jasnije, potrebno je vratiti se u 2018. godinu, kada je Ministarstvo saobraćaja KS sklopilo ugovor s konzorcijem koji su činile firme BS Telecom Solution i Euroasfalt. Ovaj ugovor, kojim je uveden elektronski sistem naplate karata, postat će ključni faktor u problemima s nabavkom autobusa i minibusa.
Podsjetimo, povezivanje poslovne ekspanzije BS Telecoma s ulaskom SDP-a u vlast bila je tema ranijih istraživanja Žurnala:
Poništeni tender Ministarstva saobraćaja KS bio je podijeljen na tri lota – za minibuse, zglobne autobuse i solo autobuse.
Među spornim stavkama, najvažnija se odnosila na traženu opremu i informacione sisteme što je, kako je istaknuto u žalbi, stvaralo dodatne komplikacije za ponuđače, uprkos tome što su iz Ministarstva saobraćaja KS kazali kako ne preferiraju niti zahtijevaju precizno navedene modele ili brendove, ali da zbog implementiranog projekta jedinstvenog elektronskog sistema naplate karata, oprema koju ponuđači ponude uz vozila mora biti interoperabilna s postojećim sistemom.
„Zahtjevi za specifičnom opremom, koja nije unaprijed poznata ponuđačima, dodatno komplikuju situaciju. Rijetko koji proizvođači vozila imaju u svojim standardnim ponudama sve sisteme koji su traženi, a čak i kada mogu da ih ponude, to značajno povećava krajnju cijenu vozila, posebno zato što moraju biti interoperabilni s već postojećim sistemima. Taksativni navodi Ministarstva saobraćaja KS u odgovorima na pitanja o modelu i brendu informacionih sistema koji su implementirani, dodatno su unijeli zabunu i nejasnoće, jer se ukazuje na samo jednog dobavljača“, navedeno je, između ostalog, u žalbi koja je prihvaćena.
S obzirom na komplesnost nabavke, novinari Žurnala konsultovali su se i s više eksperata iz oblasti javnih nabavki. Zajednička ocjena jeste da je tenderska dokumentacija loše napisana, te da je Ministarstvo saobraćaja imalo intenciju favoriziranja određenog ponuđača ili grupe ponuđača.
„Vidi se da je Ministarstvo saobraćaja KS, ne samo ograničilo softverskim rješenjem jedinstvenog elektronskog sistema naplate karata buduća rješenja u tom dijelu, već su se dosjetili da na taj način potpuno ograniče i nabavku autobusa, minibusa i zglobnih autobusa na način da su napravili zatvoreni sistem. Ovaj način postavljanja liči na jedinstveni elektronski sistem naplate cestarine kod JP Autoceste FBiH, gdje isto imamo ponuđača BS Telecom koji je napravio sistem i time sve moguće daljnje radnje ograničio na način da sve mora ići preko njih, jer oni faktički kontrolišu sistem naplate, nadzora i signalizacije, što je jako slično ovom slučaju“, ističu za Žurnal.
Dodaju da je moguće da su specifični zahtjevi tenderske dokumentacije slučajno ili namjerno favorizirali kompanije koje već sarađuju s BS Telecomom. Naime, zahtjev za interoperabilnost s postojećim informacionim sistemima mogao je stvoriti prepreke za druge ponuđače koji nisu imali prethodnu saradnju s ovom firmom.
Stručnjaci smatraju da je problem mogao biti riješen jasnim razdvajanjem nabavke vozila i sistema, odnosno opreme za sisteme prodaje karata, brojanja putnika, praćenje i kontrolu javnog saobraćaja, videonadzora… Takvo razdvajanje omogućilo bi većem broju ponuđača da učestvuju na tenderu, bez ograničenja koja favoriziraju određene kompanije, a istovremeno bi se osigurala fleksibilnost za naknadnu ugradnju potrebne opreme u vozila.
Iako su iz URŽ-a poništili tender, iz Ministarstva saobraćaja KS ne odustaju od stava da je ovako postavljen tender bio ekonomičan i svrsishodan. Ponovo su istakli da predmet nabavke u ovom postupku nije bila nabavka informacionih sistema, već da su ponuđači bili dužni da ponude opremu/uređaje u vozilima koji će odgovarati implementiranom projektu jedinstvenog elektronskog sistema naplate karata.
„Tenderskom dokumentacijom je tražena ova oprema iz razloga jer bi naknadna ugradnja bilo kakve opreme mogla ugroziti garanciju vozila, a i traženo je da vozilo koje se isporuči ima svu opremu za puštanje u saobraćaj u javnom linijskom prijevozu putnika na području Kantona Sarajevo, bez dodatnih nabavki, te se prilikom izrade tehničkih specifikacija vodilo računa o ekonomičnosti i svrsishodnosti nabavke“, navodi se u odgovoru na pitanje zbog čega nije proveden tender za vozila u kojem bi se tražio samo, primjerice, fizički prostor i uvjeti za naknadnu ugradnju potrebne opreme, a s ciljem omogućavanja što veće konkurencije.
Eksperti iz oblasti javnih nabavki ne dijele ovo mišljenje i navode primjere iz prakse: „Ako su se naknadno mogle zalijepiti reklamne folije po novim trolejbusima, ne vidim zašto bi ovo bio problem.“
Recimo i to kako su iz Ministarstva saobraćaja KS kazali kako ponovo vrše aktivnosti ispitivanja tržišta, nakon čega će se donijeti odluka da li će se i kada pokrenuti novi postupak nabavke ovih vrsta vozila.
Podsjetimo, sumnjivi tenderi za nabavke vozila za javni gradski prijevoz u Sarajevu nisu rijetkost, a Žurnal je u prethodnim godinama ukazivao na takve primjere:
GDJE JE NOVAC OD PRODAJE STARIH ŠINA?
Ovaj slučaj nije jedini gdje je došlo do problema s nabavkom vozila. Raniji tender GRAS-a za nabavku polovnih autobusa na LPG pogon također je poništen, pod spornim okolnostima. Ta kupovina trebala je biti finansirana iz sredstava prikupljenih prodajom starih šina, ostalog otpadnog kolosječnog materijala, te demontiranih napojnih kablova.
To je GRAS-u svojim odlukama naložila Vlada Kantona Sarajevo, a zadatak GRAS-a je bio da sav prikupljeni novac uloži u obnovu voznog parka, s ciljem poboljšanja usluge javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo.
Ali to se nikada nije uradilo. Ministarstvo saobraćaja KS pitali smo koliko novca je prikupljeno, u šta je konkretno uložen taj novac i zašto nije uložen u obnovu voznog parka.
„Ministarstvo saobraćaja na osnovu Zaključka Vlade donesenog prošlog mjeseca u narednom periodu očekuje postupanje GRAS-a po osnovu Zaključka kojim se traži detaljan izvještaj o svim sprovedenim aktivnostima, tako da će Ministarstvo saobraćaja u narednom periodu imati sve detaljne informacije“, stoji u odgovoru.
Ipak, Žurnalovi izvori tvrde kako je dio novca već potrošen, ali ne na obnovu voznog parka, već na naftu. Nismo dobili precizne informacije je li naknadno donesena nova odluka kojom se novac može preusmjeriti u tu svrhu ili se novac troši nenamjenski. Odgovor na to pitanje trebala bi dati Vlada KS, odnosno Ministarstvo saobraćaja.
U međuvremenu GRAS, kao jedan od najvećih poreskih dužnika u državi, pokušava dovesti do kraja postupak restrukturiranja. Priča o osnivanju novog komunalnog preduzeća Javni prijevoz Sarajevo d.o.o. Sarajevo, iako ne formalno, stavljena je na čekanje, dok se još uvijek radi na pripremi osnivanja holdinga komunalnih javnih preduzeća u Kantonu Sarajevo.
Izvor: zurnal.info
