Vlada Federacije, Porezna uprava a ni Udruženje poslodavaca FBiH nemaju informacije koliko poslodavaca je isplatilo neoporezovane isplate radnicima u iznosu od 2.520 KM. Kako niko ne raspolaže ovim podacima, ili bar tako tvrde, nisu ni poznati efekti ove odluke Vlade.
„Udruženje poslodavaca u FBiH više puta je informiralo javnost da nema nadležnost za prikupljanje spomenutih podataka i da se radi o podacima koja treba prikupljati o nadležnih institucija“, naveli su odgovoru na Žurnalov upit iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Ni Porezna uprava Federacije BiH ne raspolaže ovim podacima. Razlog je, kako tvrde, jer poslodavci nisu bili dužni da te podatke dostave Poreznoj upravi.
„Uredbom je propisano da isplata naknada ne podliježe plaćanju poreza na dohodak. Također, Uredbom nije propisano da su poslodavci – isplatioci pomoći dužni Poreznoj upravi dostaviti prijavu o isplati pomoći“, naveli su iz Porezne uprave FBiH.
Iz Vlade FBiH i Ministarstva finansija nisu odgovorili na upite Žurnala koliko poslodavaca je isplatilo pomoć i ukupan broj radnika koji su primili pomoć. Kako o minimalnoj plati od 1000 KM ni u ovoj godini nema riječi, Vlada FBiH donijela je novu odluku kojom se omogućava poslodavcima isplata novčane pomoći radnicima u iznosu do 2.768 KM.
Potvrdit će to iz Vlade FBiH. Nakon donošenja odluke o produženju pomoći koju mogu isplatiti poslodavci, federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević kazao je da je cilj ove uredbe ublažavanja trenutne ekonomske situacije koja sa sobom nosi rast cijena životnih namirnica.
– Na ovaj način smo pokušali pronaći ravnotežu i djelovati u oba pravca i prema zaposlenicima i prema poslodavcima, kazao je ministar Kraljević.
Da je, ne samo jednokratna pomoć, već i povećanje minimalne plate radnicima više nego neophodno pokazuju i sve veće cijene sindikalne potrošačke korpe.
„Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec juni 2024. godine iznosi 2.964,10 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec april 2024. iznosila je 1.364,00 KM. Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 619,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 46,02%. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 20,88%“, naveli su iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
U Federaciji BiH oko 120.000 radnika prima najnižu platu dok oko 70.000 radnika prima platu do 800 KM! Zbog ovih činjenica ne iznenađuju stalne žalbe poslodavaca na nedostatak radne snage. Na inicijativu Udruženja pokrenute su izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca.
U obrazloženju razloga za donošenja zakona navedene su žalbe poslodavaca zbog nedostataka radne snage posebno u proizvođačkim, uslužnim i drugim djelatnostima. Riječ je o djelatnostima u kojima radnici imaju najniže plate. Ni činjenica da je prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u prvom kvartalu ove godine bilo 138.000 nezaposlenih osoba nije puno promijenila želje za stranom radnom snagom.
Da bi povećali primanja radnicima poslodavci zahtijevaju smanjenje seta fiskalnih zakona jer ne žele puniti ionako pune budžete institucija. I poslodavci i predstavnici sindikata složili su da je neophodno povećanje primanja radnicima kao i minimalne plate koja treba da bude i veća od 1000 KM da bi zadržala radnike u BiH.
Kako Vlada FBiH do kraja godine sigurno neće povećati minimalne plaće ni na 1000 KM, umjesto toga odobrila je poslodavcima novu isplatu jednokratne pomoći zaposlenicima. Ovaj put u odluci je navedeno da su poslodavci dužni dostavljati informacije o isplaćenoj pomoći Poreskoj upravi koja će dalje zbirne podatke slati Federalnom ministarstvu finansija. Na osnovu ovih podataka, Ministarstvo će dostaviti Vladi FBiH Informaciju o izvršenim isplatama pomoći.
Pomoć je kako su rekli iz Vlade samo „dio seta fiskalnih mjera koje kroz svoje programe rada planira provesti Vlada FBiH, a na koje se posebno odnosi donošenje novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak“.
Federalna Vlada je tek početkom juna ove godine usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2025. do 2027. godine.
„U osnovnim prioritetima je naznačeno i da će se, u svrhu zaštite radnih mjesta, potencirati reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa, a u narednom periodu planirano je iznalaženje novih prijedloga o ovom pitanju koje će uzeti u obzir preliminarne analize uticaja tih propisa na zaposlenike, poslodavce i budžete u FBiH“, naveli su iz Vlade.
Kako je sve u vidu plana, za naredni period a sudeći po dosadašnjem tempu rada po ovom pitanju, radnici, barem oni koji ostanu u BiH će i naredne godine ovisiti o jednokratnoj pomoći. Za poslodavce pak preostaje sve veći angažman stranih radnika.
Izvor: zurnal.info
