Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici izjašnjavat će se i o amandmanu na Ugovor o finansiranju sklopljen između Bosne i Hercegovine, kao zajmoprimca, te entiteta RS kao korisnika i Evropske investicione banke (EIB) kao kreditora. Ugovor je potpisan 2016. godine, te mijenjan u dva navrata i to 2019. godine i 2022. godine.
Riječ je o ugovoru u koji je Raport imao uvid, prvobitno ‘teškom’ oko 143 miliona eura, od kojih je dio već isplaćen za izgradnju bolnice u Bijeljini, a ostatak se isplaćuje u tranšama za rekonstrukciju Kliničkog centra u Banjoj Luci.
Precizirana zabrana sankcioniranim osobama o bilo kakvom dodiru s kreditom
Ovo je treći po redu amandman na ovaj ugovor, a sada Evropska investicijska banka jasnim i preciznim odredbama traži dodavanje novih članova ugovora koje se tiču osoba koje su pod sankcijama Evropske unije, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.
Inače, prema saznanjima Raporta, Predsjedništvo BiH je obavijestilo i Predstavnički dom i Dom naroda PSBiH da je ovaj amandman u ime BiH već potpisao državni ministar finansija i trezora Srđan Amidžić. No u ovom slučaju, a s obzirom na zahtjeve EIB-a nije dovoljna saglasnost bez dodatnog pojašnjenja i za ovog SNSD-ovog ministra, ali i vladajuću koaliciju u RS najbolje rješenje bi bilo kada bi parlamentarci iz FBiH šutke digli ruke za ovaj amandman.
Međutim, najnoviji zahtjevi EIB-a sadržani u ovom amandmanu pozivaju na oprez.
Naime, Evropska investicijska banka odnedavno je u kreditne ugovore s BiH počela uvrštavati klauzule o tome da ne želi da s kreditnim sredstvima, koje dodjeljuje našoj zemlji, bilo kakve – direktne ili indirektne – veze imaju sankcionirane osobe i od Sjedinjenih Američkih Država, što ranije nije bio slučaj.
Ovaj posljednji amandman na ugovor od prije nekoliko godina, samo potvrđuje ozbiljnost ove evropske finansijske institucije u namjeri da spriječi bilo kakav dodir sankcioniranih osoba s desetinama miliona maraka kojima kreditira različite projekte u BiH.
Raport je ranije već pisao kako su iz Republike Srpske, a sve kako bi prividno ispoštovali odredbu u ugovoru EIB-a o kreditiranju projekta ‘Medicinski kompleks’, izostavili ime ministra Alena Šeranića iz rubrike ‘odgovorna osoba’, jer je on na američkoj crnoj listi, te su kao odgovorno lice naveli ime njegovog pomoćnika Milenka Dulića.
Ali, najnoviji aneks na ugovor potpisan još prije nekoliko godina šalje jasnu poruku o stavu EIB-a prema sankcioniranim osobama i njihovom doticaju s kreditnim sredstvima iz te banke.
Aneksom se u ugovor dodaje nekoliko novih članova koji preciziraju ko ne smije na bilo koji način raspolagati čak ni indirektno sa kreditnim sredstvima.
“Zajmoprimac (Bosna i Hercegovina, op.a.) i Republika Srpska neće dozvoliti ili odobriti bilo kojem licu da direktno ili indirektno: posluje ili stupi u poslovni odnos s bilo kojim sankcioniranim licem, stavi sva ili dio sredstava ovog zajma na raspolaganje ili u korist, direktno ili indirektno, bilo kojem sankcioniranom licu da učestvuje u bilo kojoj aktivnosti zbog koje bi bilo koje lice, uključujući Banku, prekršilo bilo koju sankciju, ili učestvuje u bilo kojoj aktivnosti zbog koje bi bilo koje lice, uključujući Banku, postalo sankcionirano lice”, stoji u aneksu ugovora.
Traže čak i suspenziju ili otpuštanje sankcioniranih
Posebno je interesantno i novina je u odnosu na ranije ugovore to što EIB traži da BiH i RS kao zajmoprimci suspendiraju ili otpuste sankcionirane osobe kako bi osigurali da one budu isključene iz svih aktivnosti u vezi s ovim ugovorom.
“Zajmoprimac (BiH) i Republika Srpska obavezuju se na to da u razumnom vremenskom okviru poduzmu prikladne mjere protiv bilo kojeg službenika ili lica na javnom položaju ili lica koje je na drukčiji način zaposlenik zajmoprimca (BiH) ili Republike Srpske, a koje: jeste ili postane sankcionirano lice ili je predmet konačne i neopozive odluke suda koja se odnosi na zabranjeno postupanje poduzeto tokom obavljanja profesionalnih dužnosti, kako bi obezbijedile da taj službenik ili lice budu suspendirani ili otpušteni, ali u svakom slučaju isključeni iz svih aktivnosti zajmoprimca ili Republike Srpske u vezi s ovim ugovorom, zajmom ili projektom. Zajmoprimac i Republika Srpska provode primjerene kontrole i zaštitne mjere osmišljene radi sprečavanja kršenja sankcija”, decidno se navodi u aneksu.
S obzirom na to da je u prvobitnom ugovoru o ovom kreditu EIB-a za obnovu bolnica u RS kao odgovorna institucija bilo navedeno Ministarstvo zdravlja RS, a kao odgovorna osoba tadašnji ministar zdravlja Dragan Bogdanić, pitanje je jesu li iz RS obavijestili EIB da je sada na čelu Ministarstva zdravlja RS Alen Šeranić, osoba s američke crne liste.
Čak i ako je i u ovom slučaju, umjesto Šeranića kao odgovorna osoba naveden neko od njegovih pomoćnika, jasno je da je riječ o obmani, jer se zna da je i toj osobi nadređeni Šeranić i da će itekako imati veze s kreditom EIB-a, a što ova banka, kako je vidljivo iz amandmana želi spriječiti.
Nije za očekivati da bilo ko iz entiteta Republika Srpska problematizira to što će Šeranić ipak indirektno imati veze s ovim kreditom, iako Banka upozorava da je i indirektna veza sankcioniranih s projektom zabranjena. Međutim odgovornost je u ovom slučaju na poslanicima i delegatima Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije BiH.
Kod jednog ranijeg ugovora, a o čemu je Raport već pisao, reagirao je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH koji je problematizirao to što je za realizaciju tog ugovora zaduženo Ministarstvo zdravlja RS na čijem je čelu Šeranić iako je drugo lice bilo navedeno kao odgovorno.
Kako ispoštovati aneks kad je čitav vrh RS pod sankcijama?
No, tada nije bilo u ovom obimu preciziran i pojašnjen stav EIB-a, pa je naknadno data saglasnost za taj kredit.
Sada su stvari drugačije i neko bi morao EIB-u pojasniti situaciju, jer u protivnom oni poslanici i delegati koji šutke podrže ovaj amandman, a ne budu insistirali na tome da se Evropska investicijska banka upozna sa tim da kredit realizira Ministarstvo na čijem je čelu sankcionirana osoba, postat će saučesnici u kršenju sankcija.
Naravno, teško je za povjerovati da i EIB ne zna da je politički, vladajući vrh RS pod američkim sankcijama, ali u ovom slučaju BiH je zajmoprimac i postoji odgovornost onih koje su birali građani da ne dovode državu u opasnost da krši sankcije i sama ne bude sankcionirana.
U tom kontekstu bi se parlamentarci iz FBiH i trebali izjasniti prema EIB-u i sa sebe, ali i s države, skinuti odgovornost za potencijalno kršenje sankcija, u slučaju da prešutno dignu ruke za ovaj amandman, a da ne upitaju kako će Ministarstvo kojim rukovodi sankcionirana osoba, u ovom slučaju ministar Šeranić, realizirati kredit, čak i da on formalno nije naveden kao odgovorna osoba.
Raport je ranije EIB-u u vezi s drugim ugovorom o kreditu za RS uputio upit o tome da li su oni obaviješteni da je ministar Šeranić na listi sankcija Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Držva (SAD), te da li će s obzirom na to da je Šeranić na čelu Ministarstva zaduženog za provedbu projekta, uprkos klauzuli u ugovoru EIB-a o sankcijama i sankcioniranim osobama moći i indirektno provoditi projekat?
Tada je za Raport iz EIB-a rečeno sljedeće:
“Možemo potvrditi da se EIB u potpunosti pridržava primjenjivih zakona EU-a i međunarodnih zakona, uključujući primjenjive režime sankcija. U skladu s tim, EIB pomno prati relevantne odluke nadležnih tijela i ažuriranja o sankcijama koje se primjenjuju na EIB.
Na zajmoprimcu i relevantnim partnerima je da osiguraju provedbu projekta u potpunom skladu s obavezama koje se odnose na sankcije i druge zahtjeve sadržane u ugovornoj dokumentaciji”, naveli su ranije za Raport.
Izvor: Raport
